Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Diplomski rad Luke Pešuna u ADU Galeriji f8
U utorak, 24. rujna u 19 sati u ADU Galeriji f8 u Zagrebu, otvara se diplomska izložba fotografija Luke Pešuna. Izložba je nastala na razmeđi inscenacije i dokumentacije, kao odgovor na homofobnu krilaticu Radite to u svoja četiri zida, po kojoj i sama serija nosi ime. Fotografije prikazuju svakodnevicu LGBTIQ+ osoba lišenu heteronormativne pretpostavke o tome kako naši životi izgledaju te propituje samo značenje krilatice i njezine implikacije na naše identitete.
Kako u predgovoru piše Leopold Rupnik, “(…) prikazi svakodnevice i bliskosti koje nalazimo u kadrovima fotografija usporedive su s nebrojnim fotografijama heteroseksualnih parova na koje nailazimo posvuda, propitujući time i prohibitivnu konotaciju frazema ‘radite to u svoja četiri zida’, čije korištenje u govoru implicira da je nečije ponašanje nepoćudno za oči javnosti. Tako se prostor kvazi zazornog i nekonvencionalnog u ovom radu raskrinkava kao cenzurni prostor heteronormativne javnosti s kojim se jednoj manjinskoj skupini zatire autentičnost i legitimnost njihovih identiteta stavljajući ih u izolirani prostor, dokidajući pravo na potpuno sebstvo u javnom prostoru. Umjetnički rad je iskaz tomu da su svi prostori, neovisno o njihovoj namjeni, ti koji trebaju omogućiti autentično iskazivanje seksualnih i rodnih identiteta svih osoba, i da je ujedno i javni prostor taj u koji LGBTIQ+ osobe trebaju zaći i izboriti za sebe jer i on neminovno pripada njima.”
Izložba ostaje otvorena do 12. listopada, a nakon otvorenja moći će se pogledati radnim danom od 12 do 19 sati te subotom od 10 do 15 sati.
Tomislav Gotovcac i Július Koller u Zbirci Richter
Izložba Totalni portret grada. Tomislav Gotovac i Július Koller u razgovoru s Vjenceslavom Richterom, koja se u subotu, 28. rujna u podne otvara u Zbirci Richter u Zagrebu, prvo je zajedničko javno predstavljanje Tomislava Gotovca i Júliusa Kollera, dviju ličnosti društveno orijentirane umjetnosti performansa, autora radikalnih i kompleksnih konceptualnih poruka. Oba su umjetnika paralelno, počevši od ranih 1960-ih, svaki u svojoj domovini, nekadašnjoj Jugoslaviji i nekadašnjoj Čehoslovačkoj, sustavno razvijali vlastite idiosinkratske programe temeljene na društvenoj kritici i anti-institucionalnim stanovištima. U svojem su radu uvijek iznova nastojali razbiti norme koje su pojedincima nametale propisane obrasce ponašanja, a koji su u to vrijeme smatrani sastavnicama normalnosti.
Susret dvojice umjetnika selektivno je fokusiran na njihove intervencije u javnom prostoru i na teorije zavjere prisutne u njihovim radovima. Smješteni u prostor modernističke vile koju je projektirao Vjenceslav Richter, jedan od ključnih arhitekata socijalističke Jugoslavije, radovi Gotovca i Kollera upuštaju se u razgovor ne samo međusobno, već i s utopijama urbanizma kojima se Richter sustavno bavio u svojem radu. Iako su Gotovac i Koller koristili različita izražajna sredstva, njihove su metode bile analogne te su obojica pomno promišljali politike reprezentacije i masovnih medija u eri svijeta podijeljenog po ideološkoj liniji na Istok i Zapad. Gotovac je svoje opetovano iskustvo gledanja filmova prenio u performans, pri čemu se koristio vlastitim tijelom kao sredstvom suočavanja s privatnim i javnim. Koller je svoje performanse razvijao djelovanjem unutar svojeg lingvističkog sustava U.F.O. kao reakcijom na društvenu pasivnost takozvanog razdoblja normalizacije koje je uslijedilo nakon okupacije Čehoslovačke (1970. – 1989.), ističući sveprisutne sustave nadzora i praćenja. Zajednička ili praktički identična polazišna točka dvojice umjetnika jest njihova provokativna fuzija proturječja. Gotovac se fokusirao na avangardni strukturalni film i holivudsku kinematografiju, dok je Koller subvertirao akademizam modernog socijalističkog slikarstva korištenjem nestručnih, amaterskih tehnika i otpadnih materijala.
Izložba će biti otvorena do 3. studenog, a može se posjetiti srijedom i subotom od 11 do 16 sati.
Izložba Damira Očka u MSU-u
Do 14. studenog u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti može se pogledati izložba Damira Očka pod nazivom Ljudska mjera / Human scale, na kojoj jedan od međunarodno najprisutnijih hrvatskih umjetnika predstavlja recentne filmove, kolaže i umjetničke knjige. Po prvi put u Hrvatskoj okupljena je Očkova iznimno zapažena produkcija u posljednjih deset godina, uključujući i dio radova prikazanih u hrvatskom paviljonu na Venecijanskom bijenalu 2015. godine.
Umjetnička produkcija Damira Očka u središte interesa postavlja filmski rad čiji se prostor proširuje, razvija i razlaže nizom vizualnih i grafičkih elemenata – kolaža, objekata, zvučnih instalacija i poezije, a prostor izložbe strukturira se oko filma kao središnjeg mjesta iz kojeg se formira niz cjelina kao različitih studija. Filmovi se razvijaju kao kompleksne vizualne i zvučne strukture u kojima Očko jednakopravno tretira vizualni kadar, pjesnički tekst i zvuk. Izložba okuplja 5 ključnih filmskih radova: SPRING (2012.), TK (2014.), Treći stupanj (2015.), DICTA I (2017.) i DICTA II (2018.), u kojima figure tijela ukazuju na interakcije između društva kontrole i nasilja koje ono proizvodi. Ljudska mjera iz naslova upućuje na ranjivost i prolaznost tjelesnosti, osjećaje nesigurnosti i neizvjesnosti.
Radovi i izložba kao prostorna i diskurzivna forma postaju konceptualni aparat i razrađen sustav otvoren za ponovno čitanje. Pokretne slike izmjenjuju se s postavom partitura te pripremnog i dokumentacijskog materijala za pojedine filmove kao uvid u proces umjetničkog stvaranja, te kolažima i umjetničkim knjigama. Arhitektura se ponaša djelomično kao storyboard ali i kao medij kadriranja prostora izložbe i usmjeravanja intenziteta pažnje i kretanja publike.
Više informacija o izložbi možete pročitati ovdje.
Kritički okidači u Galeriji Filodrammatica
U organizaciji udruge Drugo more, u riječkoj Galeriji Filodrammatica do 4. listopada može se pogledati izložba Kritički okidači španjolskih umjetnika Césara Escudera Andaluza i Martína Nadala. Kroz spekulativnu i kritičku umjetnost i dizajn, Escudero i Nadal se bave problematikom odnosa i interakcije između čovjeka i stroja, istražujući sučelja i skrivene algoritme koji nam omogućuju da komuniciramo s računalima.
U informatici i računalstvu, korisničkim se sučeljem najčešće smatra dio računalnoga programa koji obavlja razmjenu podataka s korisnikom. Današnji programi najčešće imaju grafičko sučelje u kojem korisnik uz pomoć miša i tipkovnice upravlja ikonama, prozorima, okvirima za unos teksta i drugim grafičkim elementima prikazanima na zaslonu računala. Umjetnici kroz osam izloženih radova dovitljivo propituju kako sučelja utječu na naše razumijevanje svijeta, te koje su njihove kulturne, političke, društvene i ekološke posljedice.
Izložba se može pogledati radnim danima od 17 do 20 sati, a više o izloženim radovima i njihovim autorima saznajte na internetskoj stranici Drugog mora.
Izložba Studija Sonda u Puli
Do 31. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli otvorena je izložba Studio Sonda: O moći kreativnosti, koja pruža temeljit pregled najvažnijih dizajnerskih i drugih projekata Studija Sonda od sredine 2000-ih do danas. Kustosi izložbe su Marko Golub i Ketrin Milićević Mijošek, a zajednički je organiziraju HDD i MSU Istre sa Studiom Sonda.
Ovo je treća inačica Sondine dizajnerske retrospektive u proteklih nekoliko mjeseci. Prva verzija, pod naslovom Studio Sonda: Dizajn sa šterne održana je u travnju i svibnju u HDD galeriji u Zagrebu, a druga početkom rujna u Gradskoj galeriji Bihać u sklopu festivala Kreativna republika. Pulska izložba bit će popraćena nizom edukativnih programa, a stručna vodstva od strane Studija Sonda održat će se 12. i 26. listopada u 12 sati u prostorima Muzeja.
Više o izložbi doznajte ovdje.
Eugen Varzić u Galeriji Pet kula u Motovunu
Samostalna izložba Ludus Eugena Varzića do 23. listopada može se pogledati u Galeriji Pet kula u Motovunu. Riječ je o jednoj u nizu putujućih izložbi kojom Eugen Varzić predstavlja svoj novi ciklus radova, a kustosica izložbe je Sonja Švec Španjol. Motovunska izložba dosad je najopsežnije i najkompletnije predstavljanje recentnog rada ovog slikara. Naime, premijerno su predstavljena tri posve nova rada, a i raniji radovi istarskih urbanih veduta imaju premijerno predstavljanje u Istri. Na izložbi je objedinjeno oko 25 radova nastalih u periodu od 2016. godine do danas. Slikarstvo Eugena Varzića obilježeno je kontinuiranim istraživanjem, eksperimentiranjem i razvojem. Nerv koji uvijek propituje, te tjera i gura umjetnika prema naprijed rezultirao je novim radovima objedinjenim pod nazivom Ludus. Ime karakterizira osjećaj prisutan prilikom stvaranja – trenutka unutar kojeg je slikarstvo Eugena Varzića doseglo stupanj kada slikanje postaje užitak, a igra proces u vremenu. Tematsko područje i dalje ostaje isto – svijet figuracije s motivima ljudskog lika u formi portreta ili autoportreta, no pristup u obradi motiva i sadržaja se značajno mijenja. Svaka slika postaje slika-koncept, te svojom snagom može stajati samostalno prostoru, neovisno od drugih djela nastalih u istom periodu. Svaka slika je istovremeno traganje, propitkivanje i zauzimanje stava.
Izložba je svoje putovanje započela u umjetnikovom rodnom Đakovu u sklopu ovogodišnje Noći muzeja, nastavila se izložbom u Zagrebu, Šibeniku i u Slavonskom Brodu, a nakon Motovuna izložba svoje putovanje završava gostovanjem u Pakracu krajem godine. Postav izložbe se mijenja od izložbe do izložbe, ovisno o prostornim mogućnostima galerije i muzeja, no ujedno i stalno nadopunjuje novonastalim radovima koji nastanu u periodu između dvije izložbe.
