+ 44 Preporuka

O svakodnevici, utopijama i slobodi

autor: vizkultura


PODIJELI:

Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!

 

 

Dvostruko otvorenje izložbi u Galeriji SC

U ponedjeljak, 16. prosinca u zagrebačkoj Galeriji SC s početkom u 20 sati, otvaraju se dvije izložbe: izložba radova studenata/ica završnih godina preddiplomskog i diplomskog studija zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti te izložba umjetnika Darka Masneca.

Prva izložba predstavit će radove studenata Nastavničkog, Grafičkog i Kiparskog odsjeka ALU-a, nastalih na radionici u okviru edukacijskog umjetničko-istraživačkog projekta Matrice: Prostor slobodeIzlažu: Valerija Djanješić, Josip Drdić, Ana Juršić, Mihael Klanjčić, Petar Koši, Jelena Kovačev, Zdenko Mikša, Marianna Nardini, Matej Nišević, Ivana Stećuk, Elena Štrok, Iva Zagoda. Voditeljice projekta su red. prof. art Ines Krasić, red prof. art Mirjana Vodopija i as. Iva Ćurić (ALU). Voditelj radionice izv. prof. dr. sc Ivan Mlinar (AF).

Edukacijski umjetničko-istraživački projekt Matrice održava se od 2016. godine i svake je godine tematski fokusiran na određeni segment ili područje pojma matrice u proširenom polju umjetnosti i znanosti. Centralna aktivnost projekta je radionica koja se održava u Oblikovnoj likovnoj radionici u selu Plemenitaš u Gorskom kotaru. Treća radionica u okviru projekta Matrice održana je od 6. do 14. srpnja 2019. godine s temom Matrice: Prostor slobode. Kroz predavanja, prezentacije, diskusije i radionice, studenti su istraživali matrice u prostoru s arhitektonskog i urbanističkog, kartografskog, sociološkog, fizikalnog, matematičkog, topološkog i drugih gledišta.

Radovi prezentirani na izložbi osmišljeni su tijekom boravka na terenskoj nastavi u Plemenitašu, uz vodstvo izv. prof. dr. sc. Ivana Mlinara i uz predavanja profesora s različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Druga izložba predstavlja rad umjetnika Darka Masneca Navigator B u formatu videoigre istražuje transformaciju pasivnih objekata u proces s konkretnom funkcijom i konflikt između promišljanja i djelovanja koji iz toga proizlazi. Slučajan odabir elemenata, asocijacija i jednostavna mehanika omogućuju igračima da sami modeliraju cilj rada.

Obje izložbe otvorene su do 23. prosinca, a radno vrijeme Galerije SC je radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13.

 

 

Margareta Lekić i Josipa Stojanović u galeriji CEKAO 

U ponedjeljak, 16. prosinca u galeriji CEKAO, u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb, otvara se izložbu dviju osječkih autorica, Margarete Lekić i Josipe Stojanović. Izložba Pritisak odraz je interesa autorica za, kako same napominju, “pucanje po šavovima”, odnosno neizdržljivost pritiska” uslijed svakodnevno nametnutog stresa. Radovima koje su uvrstile u izložbu pojam pritiska autorice interpretiraju, podcrtavajući koliko je važno formirati vlastite stavove “prema društvenim normama koje su propisane određenim vrijednostima. Izlažemo kontradiktorne situacije koje se opiru tim moralnim načelima.”

Kako u popratnom tekstu ističe Leopold Rupnik, “izloženi ready-madeovi i video uradak Lekić i Stojanović komuniciraju krajnju neobičnost životnih situacija prosječne osobe koja zbog radnih, obiteljskih i inih uvjeta više ne može podnijeti sveprisutnu tjeskobu u svom tijelu i umu pa zbog toga puca po šavovima. Umjetnički radovi dočaravaju uhvaćeni, zamrznuti trenutak kada pritisak kod osobe postaje nesnošljiv i u kojima objekt koji vrši ili nad kojim se vrši pritisak uništavački djeluje na svoju okolinu. Tako motiv pritiska umjetnice interpretiraju kroz agitirajuće prizore nesastavljenog kišobrana, otopljenog vatrogasnog aparata, olupine prešane boce pod pritiskom, snimka ispuštanja vjetrova ili pilates lopte koja navire preko rubova kolica za kupovinu. Objekti koje umjetnice dovode u svezu s pritiskom vizualno su oblikovani kao apsurdne situacije koje na promatrača prenose jak osjećaj neugode, ali i koje promatrača tjeraju na smijeh zbog oprečnosti koju objekti izražavaju”.

Izložbu Margarete Lekić i Josipe Stojanović možete pogledati do 17. siječnja 2020., svakim radnim danom od 8 do 21.30 te subotom od 8 do 14.30. U vremenu od 23. prosinca 2019. do 6. siječnja 2020. izložbu se može posjetiti svakim radnim danom od 8 do 15.30. U istom terminu, subotom, galerija CEKAO nije otvorena.

 

 

Promocija drugog broja Mjere

U u utorak, 17. prosinca s početkom u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, u organizaciji Društva arhitekata Dubrovnik, održat će se predstavljanje drugog broja časopisa Mjera.

Tema broja je javni prostor, a o tome pišu: Romano Duić (Od Orsata do otete hridi), Iva Knego i Tomi Šoletić (Prema metodologiji planiranja javnog prostora), Jere Kuzmanić (intervju s prof. dr. sc. Srečkom Peganom), dr. sc. Alan Kostrenčić (Turistifikacija i javni prostor), Blanka Levačić i Silvija Pranjić (Javni prostor u nastajanju), doc. Zorana Protić i Matija Veleglavac (campo ili o utopiji praznine), akademik Mladen Obad Šćitaroci i prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci (Perivojna arhitektura), doc. dr. sc. Mara Marić i Ivan Viđen (Park Gradac), Božo Benić (Turističko naselje Babin kuk – geneza urbanističkog razvoja), Zehra Laznibat (Prema urbanoj integraciji), izv. prof. dr. sc. Sandra Uskoković (Ou-Topos), Petra Jelača (Novi izazovi dubrovačke ambijentalnosti), Divna Antičević (Vještina sjećanja, težina zaborava) i Nikša Selmani (Ono javno). Također, povodom 100. godišnjice rođenja Milana Preloga, Mjera donosi esej pod naslovom O krizi javnog prostora, koji je Prelog objavio u časopisu Arhitektura 1982.

O časopisu će govoriti glavna urednica Divna Antičević, predsjednik DAD-a i urednik Božo Benić, urednik Romano Duić, te sociologinja Diana Magdić. Grafičko oblikovanje i prijelom potpisuje Borjana Katić, a realizaciju časopisa omogućili su Grad Dubrovnik i Hrvatska komora arhitekata, te službeni sponzori C.I.O.S., Frühwald Hrvatska, Sanitat Dubrovnik i Sika Croatia d.o.o.

Namjera časopisa Mjera je bilježiti i kritički vrjednovati aktualne teme s područja arhitekture, urbanizma, kulture stanovanja, estetike prostora, kulturne baštine i njene zaštite, te dizajna, likovne i primijenjene umjetnosti ponajprije u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a onda i Hrvatskoj i svijetu. Među vodećim ciljevima koje urednički tim apostrofira pokušaji su da se stručna misao približi zainteresiranoj javnosti, te da se time doprinese popularizaciji arhitekture, širenju svijesti o njenoj važnosti u tvorbi kulturnog identiteta, a posljedično i podizanju opće kulture dubrovačkog i hrvatskog prostora.

 

 

Izložba Marine Bauer u MUO-u

U utorak, 17. prosinca, u 19 sati u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, otvara se izložba Marine Bauer pod nazivom Prekapanja. Izložba je dio ciklusa Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO.

Riječ je o autorskom projektu akademske kiparice Marine Bauer osmišljenom za Stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt kao komunikacija s muzejskom zbirkom koji poziva posjetitelje na dodirivanje taktilnog objekta. Koncipiran kao vježba oslobađanja čina dodirivanja iz automatizma navike, projekt Marine Bauer poziva posjetitelje da otkriju u kojoj je mjeri iracionalna povezanost koju osjećamo prema svakodnevnim uporabnim predmetima motivirana upravo činjenicom da smo s njima u tjelesnom kontaktu? Ostvarujemo li dodirom osjećaj pripadnosti, utjelovljenosti i realiteta?

Rad Marine Bauer karakterizira dosljednost u razvijanju metoda interaktivnog odnosa s publikom kroz procese osnaživanja tjelesnog doživljaja umjetničkog rada i iniciranja autorefleksivnog preispitivanja percepcije. Stoga će posjetitelji imati priliku sudjelovati u tematskim radionicama, fokus-grupama i drugim komunikacijskim programima osmišljenim povodom izložbe.

Kustosica izložbe je Jasmina Fučkan. Izložba se nalazi na 1. katu Stalnog postava MUO-a, a otvorena je do 2. veljače 2020. Radno vrijeme MUO-a je svakim danom od utorka do subote od 10 do 19 sati te nedjeljom od 10 do 14 sati. Muzej je zatvoren ponedjeljkom i državnim blagdanom.

 

 

Izložba Andreja Škufce u GMK

U zagrebačkoj Galeriji Miroslav Kraljević (GMK), u petak, 20. prosinca u 20 sati, otvara se izložba Ksenomorfni objekti slovenskog umjetnika Andreja Škufce koja apstrahira transformativnost prostora, objekta i materije; onog unutarnjeg i onog vanjskog; naočigled prisutnog i duboko skrivenog.

Kao što to opisuje u predgovoru Tevž Logar, inspiriran pričom Jorgea Luisa Borgesa: “Glavni lik priče, bivajući u svom rodnom gradu, prima vijesti o smrti svog ujaka E.A. koji je iz malog mjesta u zemlji na drugom, ali obližnjem kontinentu. Ubrzo kuću E.A. kupuje čovjek po imenu M.P. Usprkos mišljenju A.M. koji je najbolji prijatelj pokojnog E.A. i arhitekt izvornog plana kuće, M.P. uklanja sav namještaj i predmete te pokreće niz promjena u kući i okolici. Iznenadne i radikalne promjene događaju se u neobičnim uvjetima: noću, iza zatvorenih prozora i vrata. Iznenađen događajima glavni lik odluči otputovati do pokojnikova mjesta kako bi istražio što se događa. Ubrzo nakon toga otkriva da gotovo svi stanovnici grada izbjegavaju područje na kojem se nalazi kuća. Jedan mu je mještanin čak rekao da je jedne večeri, kad je samo bacio pogled prema kući, ‘nešto vidio’. … Živimo na mirnom otoku neznanja i neznanja, usred crnih beskonačnih mora kojima se ne putuje jako daleko. Do sada su nam znanost i kultura, svaka obuzeta vlastitom režijom, pomogle i naškodile. Ali jednog dana, kad će se otkriti to skriveno, disocirano znanje o društvu, otvorit će se cjelovitiji pogledi na našu stvarnost. Odjednom, kao da je odsječena oštricom, kiša prestaje, pa glavni lik odluči otići. Ali u istom trenutku čuje kako se stanar kuće kreće između njega i izlaznih vrata. Svi čudni predmeti, prostor, neodređeno vrijeme provedeno u kući i dolazak misterioznog stanara počinju se zrcaliti u gotovo egzistencijalnim pitanjima. Što je stanar ove kuće? Što on traži ovdje na ovom planetu što mu je jednako zastrašujuć kao i nama? Iz kojih tajnih vremena, iz onog drevnog i sada neotkrivenog sumraka, večeras je došlo u ovo malo predgrađe? Glavni lik shvaća da će, ako želi napustiti sobu, biti primoran upoznati putnika. Ali ovaj put njegova radoznalost nadvlada strah, a za razliku od prije, oči ostaju otvorene.”

Izložba je otvorena do 18. siječnja 2020., a galerija je otvorena svakim danom od utorka do petka od 14 do 20 sati te subotom od 10 do 15 sati.

 

 

Izložba Island of Innana u Galeriji Kazamat

Do 30. prosinca u osječkoj Galeriji Kazamat može se razgledati izložba Island of Innana, na kojoj izlažu umjetnice Martina Granić, Lina Kovačević, Martina Miholić, Nika Šimičić i Irena Tomašić. Izložba je rezultat procesa multimedijskog istraživanja umjetnica, temeljenog na vlastitim životnim i profesionalnim iskustvima, s ciljem demistifikacije pojma feminizma, koji se u posljednje vrijeme iskrivljuje, neadekvatno koristi, troši neprestanim ponavljanjem u svakom mogućem kontekstu te često ima pejorativne konotacije.

Otok je mistično mjesto, kružnog oblika, okupano suncem što navire iz prizmi kupole Meštrovićeva paviljona. On je ujedno i dom božice Inane (Inanna), sumerske boginje ljubavi, plodnosti i rata (3. st. p.n.e.). Ona je boginja s četiri lica,: osim djevice, zrele žene i starice (ratnice, ljubavnice i vladarice) ona je i gospodarica podzemnog svijeta. Ona je istovremeno i mlada djevojka, zaokupljena samom sobom i buntovna tinejdžerica, koja je u stanju prekršiti sve zabrane, suprotstavljajući se raznim očinskim figurama.

Umjetnice se poigravaju materijalima poput betona, voska, kamena, tekstila; različitim teksturama; medijima, ali i predmetima – instrumentima “nadgradnje” ili “popravka” ženskog tijela. Takvim pristupom gubi se granica između društveno uvjetovanog i biološkog tijela, a seksualnost i ženski atributi ne izazivaju sram, već, naprotiv, postaju kvalitativni element svake žene.

Polazeći od ideje žene kao primordijalne stvarateljice svemira, Island of Inanna predstavlja utopijski topos ispunjen artefaktima preuzetima iz svakodnevnice i pop kulture, arheološkim nalazima ženske prisutnosti koji predstavljaju preostale tragove postojanja božanskog ženskog principa. No ipak, otvara se i pitanje nasilnosti prema samom tkivu žene, od strane kozmetičke industrije ili pak samih muškaraca, čime se biološki zadana nježnost iskorištava u kapitalističke svrhe, uzimajući feminizam kao dobru marketinšku manipulaciju.

Galerija Kazamat otvorena je srijedom, četvrtkom i petkom od 17 do 20 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati.

 

 

+ 44 Preporuka