Tročlani tim mladih arhitekata – Dora Ivančan, Lucia Kalogjera i Matija Vinković – odabran je za finaliste međunarodnog arhitektonskog natječaja Tactical Urbanism Now! koji fokus postavlja na transformaciju javnih prostora diljem svijeta, potičući zamišljanje inkluzivnijih, sigurniji, otpornijih i održivijih javnih prostora. Hrvatski je tim prijavio projekt na temu obnove Zagreba nakon potreba koji je naposljetku ušao u drugi krug. Više o njihovom projektu REbuilding Zagreb doznajte u nastavku.
“S obzirom na konceptualan karakter arhitektonskog natječaja koji dozvoljava svakom timu da samostalno odabere problem i lokaciju odlučili smo se baviti temom obnove Zagreba nakon potresa i zagrebačkim skelama. Prepoznali smo problem skela koje otimaju javni prostor grada, ali i uvidjeli priliku da upravo one postanu element koji će grad obogatiti kroz jednostavne intervencije. Također, njihovom komercijalnom uporabom pronalazimo rješenje za financiranje obnove objekata čiji korisnici nisu u mogućnosti sami financirati njihovu obnovu”, pojašnjavaju autori.
Koncept se bavi pitanjem pristupa javnom prostoru u svijetu podložnom katastrofi. Primjer za proučavanje je uži centar Zagreba koji je pogođen potresom u ožujku 2020. Radi štete od potresa, potencirane desetljećima neadekvatnog održavanja, iskustvena procjena je da oko osamdeset posto zgrada u užem centru gada treba ozbiljniju obnovu. Od kraja 2021. godine u gradu su krenuli veliki radovi na obnovi uglavnom javnih zgrada, a većina obnova u tijeku koristi javni prostor za postavu skele i zatvorenih gradilišta. Iako su ovakve konstrukcije privremene naravi, njihov veliki broj i obujam počinju značajno utjecati na dostupnost i kvalitetu javnog prostora.
Predloženo rješenje je rekontekstualizirati skele kroz programiranje namjene. Koncept se ostvaruje kroz uvođenje tri razine elemenata. Prva razina je propisan i svodi se na propisivanje obaveznih gabarita presjeka prolaza radi osiguranja boljeg protoka pješačkog i biciklističkog prometa te ostvarivanja veće vizualne kohezije. Druga razina predviđa uvođenje modularnih elemenata u skelu radi integracije komercijalnih i drugih sadržaja iza pročelja zgrade. Treća razina predviđa formiranje samostalnih konstrukcija koje služe neposredno udomljavanju privremenih javnih sadržaja kao što su izložbe i sajmovi. Za konkretnu primjenu koncepta odabrane su tri strateške točke na Petrinjskoj ulici zbog njene iznimno heterogene povijesne, prostorne i programske strukture.
Uspješnom primjenom programiranja, skele bi se mogle integrirati nazad u javni gradski prostor. Budući da većina radova na obnovi tek predstoji, pravovremena implementacija ovog ili sličnog koncepta omogućila bi Zagrebu jedinstveni oblik javnog prostora za sljedeće desetljeće.
Dora Ivančan (1993.), Lucia Kalogjera (1992.) i Matija Vinković (1993.) trenutno rade u različitim praksama u Europi, no sastaju se se radi zajedničkog sudjelovanja na javnim natječajima. Upoznali su se na fakultetu u Zagrebu, a spojio ih je zajednički interes prema urbanizmu kroz proces izrade urbanistički orijentiranih diplomskih radova, učvršćen zajedničkom idejom da promišljen urbanizam i arhitektura mogu biti katalizator za pozitivne promjene u društvu.
“Iako svi trenutno djelujemo u različitim praksama, javni prostor nam je uvijek bio posebno polje interesa i tema mnogih privatnih razgovora. U razgovoru smo prepoznali upravo javne natječaje kao priliku za kreativnu ekspresiju. Pojedinačno smo sudjelovali u nizu natječaja poput rekonstrukcije središnjih trgova u Koprivnici (2. nagrada), rješenja prostora Ponte i Ribarnice u Gradskoj luci Dubrovnik (2. nagrada) te rješenje spomen obilježja poginulim i nestalim policajcima PU Varaždin (3. mjesto). Kao tim osvojili smo drugu nagradu za uređenje prostora bivše vojarne u Zadru te uređenje gradske Rive u Makarskoj dok smo za projekt na području Peškere u Makarskoj bili posebno spomenuti. Osim natječaja pojedinačno se bavimo drugim srodnim interesima kao što su istraživački rad i umjetnički mediji”, objašnjavaju. Neke njihove natječajne radove mogli ste vidjeti i na Vizkulturi: Peškera u Makarskoj i gradska riva u Makarskoj.
Kako vide ulogu dizajnera i arhitekta u transformaciji suvremenog grada? “Smatramo da je visoko kvalitetan javni prostor od velike kulturne i socijalne važnosti jer je jedna od osnova identiteta zajednice koja ga koristi. Zbog toga smatramo da urbano planiranje zahtjeva povezivanje inženjerskog pristupa rješavanju problema, kreativnog umjetničkog senzibiliteta i kulturne osjetljivosti za duh mjesta. Uloga urbanog planera povrh toga zahtjeva medijaciju između privatnih i javnih interesa i planiranje za nepredvidivu budućnost. Velika složenost ovakvog zadataka pretpostavlja da samo timski rad može proizvesti prostore kakve zajednice trebaju i zaslužuju, što smatramo da je glavna odgovornost urbanista.”
Taktički urbanizam vide kao glavni model za poboljšanje javnog prostora. “Svaka promjena u suvremenom gradu može promijeniti percepciju i način korištenja prostora, a kvalitetna promjena rezultirati će očuvanjem javnog prostora. U tom pogledu, taktički urbanizam doživljavamo kao katalizator pozitivne promjene koji potencira rehabilitaciju ili očuvanje javnog prostora. Ovaj vid intervencije može također ukazati na mane ili nedostatak određenog tipa tj. javnog prostora generalno. Konkretno, taktički urbanizam vidimo kao medijacijski alat kojim planer na direktan način pokazuje zajednici što određeni prostor može postati”, zaključuju.
Rezultate natječaja Tactical Urbanism Now! možete pronaći ovdje.
