Za sve one koje će ljetne dane (ili jedan dio najtoplijeg dijela godine) provesti u Zagrebu, Muzej suvrmene umjetnosti podsjeća da u idućih mjesec dana posjetitelji/ce mogu razgledati tri velike samostalne izložbe: onu domaće umjetnice Mirjane Vodopije, potom izložbu austrijskog umjetnika Heima Zoberniga te izložbu njemačkog umjetnika Sigmara Polkea, rodonačelnika “kapitalističkog realizma” i europskog pop arta.
Radove Sigmara Polkea i Heima Zoberniga publika do sada nije imala priliku vidjeti u Hrvatskoj, a riječ je o dvojici značajnih umjetnika čiji su duhoviti radovi prožeti, između ostalog, preispitivanjima same umjetnosti. Sigmar Polke (rođen 1941. godine u šleskom Oelsu) jedan je od najvećih njemačkih poslijeratnih umjetnika, a od početka šezdesetih godina bavi se odnosom između stvarnosti u slici i zbilje, umjetnosti i svakodnevice. Pritom često zauzima distanciran, ironičan stav koji mu omogućuje da usredotoči pozornost na oblik i materijalna svojstva slikarstva onkraj samog sadržaja. Njegova izložba Glazba nerazjašnjenog porijekla u MSU-u sastoji se od ciklusa radova koji na najbolji način reprezentiraju njegov opus. Djela su mu kritična, često sarkastična ali i puna nježnosti, razigranosti i ljepote, što se očituje i u naslovima radova u kojima se direktno obraća gledatelju. Kao primjerice: “Neke su stvari od državnog značaja. Danas se televizor više ne smije zaplijeniti.” ili “Kako koristiti smiješno jednostavne riječi poput ‘uvijek’ ili ‘nikada’ ili ‘nažalost’ ili ‘ah’?”.
*Sigmar Polke, “‘Svaka stvar ima svog slugu’, kaže Dagmar Steffen i namješta nožić za maslac.”, 1996. / ©The Estate of Sigmar Polke / VG Bild-Kunst, Bonn
Heimo Zobernig (rođen 1958. godine u Mauthenu u Austriji) je pak za prvo predstavljanje u Hrvatskoj odabrao svoje slikarske radove nastale u razdoblju od 2009. do 2018. godine. Za Zoberniga je karakteristično načelo heterogenosti umjetničkog izričaja, no njegov opus obuhvaća različite medije, a još jedna bitna karakteristika njegovog rada je – dosljedna nedosljednost. Djela na izložbi otkrivaju umjetnikovu eksperimentalnu zaigranost u mediju slike, koje dodatno podcrtava povijesnim referencama i citatima. Zobernig je istinski predstavnik konceptualne umjetničke struje koja od šezdesetih godina na ovamo postavlja temeljna pitanja o svrsi umjetničkog stvaralaštva. Za razliku od svojih smrtno ozbiljnih, te često vizualno i sadržajno dosadnih i sumornih prethodnika, Zobernig se slikama predstavlja kao maštovit i razigran stvaralac, senzualni hedonist čiji duhovit i iskričav dijalog s nasljeđem modernizma i njegovim samodopadnim programskim formulama nikad ne posustaje i nikad ne gubi intelektualnu zainteresiranost, dubinu i mentalnu otvorenost na kojima počiva svako dobro umjetničko stvaralaštvo.
*Heimo Zobernig, “bez naziva”, 2014., akril na platnu
I na koncu, kao jedna od najznačajnijih predstavnica i pripadnica generacije umjetnika/ca koji su se formirali krajem 80-ih i početkom 90-ih godina, Mirjana Vodopija (rođena 1963. u Zagrebu) na izložbi u MSU-u predstavlja radove kroz koje nastavlja s osobnim propitivanjima ali i novim iskoracima u umjetničkoj produkciji. Nastavljajući suradnju s fizičarom doc.dr.sc. Davorom Horvatićem sa Zavoda za teorijsku fiziku čestica i polja Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, radovi na izložbi temelje se na povezivanju različitih disciplina kao i povezivanju znanstvenog pristupa i unutarnjeg, iracionalnog i osjetilnog. Izložba Lutajući krajolik sastavljena je od pet tematskih cjelina s ukupno tridesetak radova o temi pejzaža. Svi oni predstavljaju razne aspekte jedinstvenog krajolika koji se pojavljuje i nastavlja kroz izložbeni prostor. Pojavljuje se kao beskrajna ravnica, nabrekla planina, litica, jezero, plato, mikropejzaž… Zbivanja u tim krajolicima su nadrealistična, proizlaze iz snova, podsvijesti i djetinjstva ili su temeljena na nadnaravnim pričama umjetničine prabake, a kroz njih se proteže jedinstveni horizont čežnje za cjelovitošću beskraja.
*Mirjana Vodopija, “Krajolik s glazbom”
Sve tri izložbe u Muzeju suvremene umjetnosti mogu se pogledati do 18. kolovoza.
