Šesto izdanje DA! Festivala, nastalog u organizaciji studenata arhitekture i dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, zaključeno je prije nekoliko dana. Ovogodišnji festival održan je online, kako smo i najavili ovdje, a osim brojnih predavanja i nekoliko radionica, program je uključio i već tradicionalnu izložbu studentskih radova iz područja arhitekture i urbanizma, dizajna i umjetnosti. Izložba je predstavljena na web stranici festivala, a u nastavku doznajte kojim su radovima pripale nagrade.
O prijavljenim radovima odlučivao je stručni žiri, čiji su članovi ove godine bili Tonči Čerina, Luka Krstulović, Dorja Benussi, Lana Cavar, Ana Škegro, Klasja Habjan i Zita Nakić, Loreta Gudelj i Mare Milin. Nagrađeni radovi izložit će se u otvorenoj galeriji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.
ARHITEKTURA
Lucija Belinić, Mia Depolo, Anamarija Pavlović
REBOOT EARTH : REBOOT HOME
“Arhitektura koja odgovara na zatečeni kontekst kao kuća koja nije trajna i bezvremenska, koja kao parazit osvaja zgradu i prisvaja njenu postojeću strukturu. Kuća kojoj je struktura ujedno i sadržaj, ona se uklapa unutar postojećeg rastera i umnaža. Multiplikacijom struktura savladava sve pogreške unutar postojećeg sustava, iskorištava sve njegove prednosti i prihvaća sve njegove mane. Arhitektonska opna kao ‘multi volumni sustav koji se sastoji od relativno stabilnih svjetova svakog pojedinca’. Utopijski individualizam i co-izolacija u kombinaciji s co-livingom.”
Filip Pračić
SUPREMATOPIA
“Možemo li zamisliti neki novi stadij čovječanstva, u kojem nas svi silni podražaji više ne uzbuđuju? Svijet u kojem smo trijezno povratili našu slobodu, tako što smo se otarasili tereta senzacije, više ne reagirajući na njega našim osjetilima, polomivši sve naše veze uslijed zasićenja dosadom civilizacije koja je iscrpila sveukupni kreativni potencijal i svaki smisao. Stanovnik takvog svijeta treba biti shvaćen kao apstraktni ideal: čovjek koji je u potpunosti oslobođen od volje te ikakvog prianjanja za život, kojeg provodi u ispraznoj kontemplaciji i udovoljavanju svojim osnovnim fiziološkim nuždama, bez potrebe za izborom, materijalnim posjedovanjem ili užicima…”
Bruno Žganjer Šram
Beštije
“Budućnost se arhitekture nazire u svim djelovima života, od surovih neprijateljskih pustinja do oceanskih dna i svega između. Isječak serijala Beštije pruža jednu moguću viziju te budućnosti. Arhitektura na granici arhitekata i korisnika, na granici mogućega i znastveno-fanstastičnog, oprezno optimističan pogled na ono što nas čeka.”
DIZAJN VIZUALIH KOMUNIKACIJA
Nino Dolenc
Earthjustice
“Ako predstavimo Zemlju poput jabuke koja polako trune na kuhinjskom pultu, potrebno je u taj kontekst staviti čovjek. On, koji jede tu jabuku, također poprima vidljive posljedice te truleži. Čovjeku je stoga potreban kontekst koji uključuje njega samog kako bi shvatio važnost onoga što se događa i što ga okružuje.”
Kristina Majer
Eksperimentalna knjiga Dorian Gray Oscara Wildea
“Odabrala sam djelo Oscara Wildea, Dorian Gray. Oblikovanje knjige proizlazi iz predanosti Doriana svome fizičkom izgledu, te težnji vječnoj mladosti zbog koje proda svoju dušu vragu kako bi on zauvijek ostao mlad, dok se na njegovom portretu očituje njegovo pravo lice, odražavaju se njegove životne odluke i djela.
Naslovnica je ispisana u modularnom fontu Galapagos, prigodno metamorfozi koji prolazi sam Dorian. Da bih povezala naslovnicu i sadržaj knjige, te naznačila početak poglavlja koji u suprotnome nebi bio prepoznatljiv, riječ početka svakog poglavlja također je ispisana u Galapagosu.
Unutrašnjost naslovnice je crvene boje baš kao i tekst što pokazuje zlokobnost radnje, dok tekst postupno mijenja svoju boju iz crvene u zelenu, odnosno truli sukladno Dorianovim postupcima koji truju njegovu dušu i lik.
Tekst je moguće čitati tek u iskrivljenom ogledalu koje dopušta čitanje samo iz velike blizine. Ovakvo otežano dolaženje do sadržaja dočarava mučnu situaciju u kojoj se Dorian nalazi, a isto tako i nemogućnost ostalih likova da otkriju njegovo pravo lice. Ogledalo izobličava i lik čitatelja, te tako i on sam postaje dio djela.”
Kristina Majer
Dizajn letteringa
“Letterinzi su tematski podijeljenih u 3 skupine, gin, film i knjiga, zadržavajući sličan vizualni jezik pojedine skupine. Kao misao vodilja za svaki od letteringa poslužile su mi karakteristike teme koju sam odabrala.
Koncept za kategoriju gina proizlazi iz spoja motiva koji su izvedeni iz samog naziva brenda gina i karakteristika samog pića, a to su gorčina, svježina i tekuće stanje. Iz tog razloga ova skupina letteringa dijeli karakteristike fluidnosti i nepravilnosti kako bi dočarala kretanje tekućine, te gorak, ali osvježavajuć okus koji gin ostavlja u ustima.
Kao temu unutar kategorije filma odabrala sam filmografiju Tima Burtona. Koncept ove skupine letteringa proizašao je iz njegove specifične vizualne estetike, pa tako letterinzi za njegove filmove djeluju nepravilno i gotovo zlokobno a opet krhko i začuđujuće, ne samo konstrukcijski već u nekim slučajevima i kompozicijski.
Za kategoriju knjige dabrala sam opus djela književnika Joa Nesboa. Pokušala sam se okrenuti tradicionalnijem letteringu, ali uz intervencije izobličavanja slova kako bi odgovarao naslovu i temi knjige. Može se uočiti razvoj stvaranja i deformiranja letteringa od Headhuntersa koji je veoma strog do The Leoparda kod kojeg je naglašena likovnost dok pokušava oponašati leopardove pjege.”
Nikola Mišel Puklin
when angels cry (1.1), curious (1.2), dystopia (1.3), devious (1.4)
“Plakati su dio samoinicijativnog projekta 400 pod nazivom What we see inside, započetog u listopadu 2019. godine. Ideja projekta je pomaknuti tradicionalna shvaćanja plakata kao forme koja prenosi informaciju te je približiti više umjetničkom djelu. Serija je podijeljena u četiri glavne cjeline koje su jasno odvojene bojom koja prevladava u radovima (crvena, plava, žuta i crna (black and white). Osim po boji, serije plakata su podijeljene i po tematici kojom se bave. Prva serija plakata bavi se psihološkim tematikama kroz povijest pa sve do danas. Drugi dio primarno se bavi aktualnim temama današnjice dok se treći bavi temama budućnosti odnosno onoga što nas očekuje kao i nečega što priželjkujemo. Posljednja četvrta serija bazira se na vlastitim emocijama koje utječu na izradu ne samo plakata, već i druge projekata. Projekt je završen 15. studenog 2020.”
DRAMSKA UMJETNOST
Film:
Barbara Gryka
The Gate
There’s nothing wrong with it
“The work is a diary from the time spent in lockdown, Poland, March 2020. This quarantine was organised by the Government. The recordings were made at the quarantine center in Stara Dąbrowa. I found myself in this situation coming home from abroad.”
Fotografija:
Karlo Jelić
Moj Sisak
Tri dana nakon potresa odvažio sam se prošetati do centra. Toga jutra nisam navio alarm jer bi nas zvuk uplašio. Bilo mi je teže no ikada odmaknuti se od doma. Mama mi je tipično rekla pazi na se, ovaj put je imalo drukčije značenje. Nije bilo lako fotografirati kroz suze. Na povratku me susjed začudio izjavom sve najbolje, kasnije sam shvatio da je nova godina. Mama je vidjela fotografije i rekla da kuži da su umjetničke, ali da ih ona ne bi imala na zidu u dnevnom.
Fotografija:
Filip Milković
Bazen
“Proces formiranja ideja sličan je prajuhi u kojoj je nastajao biološki život na Zemlji. Jednostavni elementi pod utjecajem različitih čimbenika spajaju se u sve složenije strukture: sintetiziraju se nove i ranije nezamislive pojave.
Osobna prajuha ili bazen svih stvari u sebi; iskustva, sjećanja i sve pojedinosti koje sadržimo i koje nas čine točno onom osobom koja jesmo, odražene su u česticama prašine i organskim materijalima koji se prelijevaju na skeniranom staklu. Nastale apstrakcije su ogledalo vlastite i sveopće povijesti.
Ideja sinteze sugerira konstantnu promjenu stanja i oblika. Sve raste te u određenom trenutku dostiže kritičnu točku u kojoj dolazi do raspada, dekompozicije, a proces se neprestano ispočetka ponavlja.”
INDUSTRIJSKI DIZAJN
Bruna Gloković
Strategija za doprinos razvoju Udruge gluhoslijepih osoba u Zagrebu
“Projekt je nastao u sklopu zadatka na kolegiju Industrijski dizajn 1 kojem sam pristupila kroz definiranje problema i potreba Udruge gluhoslijepih osoba u Zagrebu. Neinformiranost ljudi van, pa i unutar zajednice, o ovom dvostrukom oštećenju i manjak financijskih sredstava kojima udruga raspolaže neki su od većih problema. Kao rezultat istraživanja nastala je strategija: Izrada (od strane članova) i prodaja predmetnih simbola koji prvenstveno služe edukativnoj svrsi svima u čije ruke dođu.”
Petra Piknjač
Eter
“Eter kuhinjski sustav inspiriran je zrakom i otvorenošću prema prostoru. Njegova modularnost i prilagođenost gotovo svakom prostoru, doprinose dinamičnosti i ispunjavaju svaki prostor specifičnim karakterom. Otvorenošću i dostupnošću elemenata pojačava se čar, dojam i iskustvo kuhanja. Naglašena vertikalnost stvara poveznicu između poda i stropa, stavljajući elemente kuhinje u središte pozornosti, a i prostora. Jednostavna ugradnja i postavljanje Eter kuhinje u raznolike kompozicije, poduprte različitim i neograničenim kombiniranjima materijala i boja, također doprinose stvaranju svojevrsne radne stanice potpuno prilagođene korisniku.”
Katarina Trpčić
Okrilje – dizajn i koncept stolice
“Ideja Okrilja proizlazi iz značenja njena naziva – blaga zaštita, topao zaklon. Inspirirana je prirodom kao utočištem i mjestom opuštanja. Čine ju sjedalo produljeno u svojevrsni rukohvat, naslon produljen u rukonaslon te četiri noge s križnom konstrukcijom. Sjedalo i naslon metafora su naručja, a spojeni su ‘nevidljivim’ spojevima kako bi se naglasile njihove organske, asimetrične, ali jednostavne forme. Također, time je poseban naglasak dan ljepoti furnirskog otpreska. Njene forme pozivaju na odmor i daju nam osjećaj potpore i sigurnosti.”
LIKOVNA UMJETNOST
Antonia Magdić
Terra incognita
aluminij, jetkanje i perforacija materijala, 90 x 125 cm, 2020.
“Rad je nastao kao rezultat promišljanja o problemu promjenjivosti i nestabilnosti uspomena. O pitanju uspomena kao trajnih sjećanja koja blijede i nestaju te nakon određenog vremena više nisu strogo definirana. Naša memorija je formirana kroz prošla iskustva i njihove prostorne teksture. Sjećanje nije samo prizivanje prošlosti i pasivno iskustvo gledanja već fluidni proces smješten u sadašnjosti. Vizualizirane osobne uspomene pojedinca promatraču djeluju kao nepoznati i neistraženi krajevi. Rad nastaje pojednostavljivanjem, do svoje neprepoznatljivosti, odabranog fragmenta dalmatinskog krajolika. Nastao je spajanjem aluminijskih kutijica u jedinstvenu cjelinu unutar koje je motiv vizualiziran izmjenom jetkanih i čistih dijelova površine materijala. Crtež reprezentira karakter odabranog krajolika odnosno njegovu reljefnost i nepredvidivost, a nastao je perforacijom materijala.”
Stela Mikulin
22. 3.
“Imaginarne papirnate konstrukcije podupiru ruševni Zagreb nakon potresa, pokrivaju i granaju se na dijelove ruiniranih zgrada, a zajedno tvore disfunkcionalan i ranjiv odnos međusobnog oslanjanja. Ove konstrukcije nemaju stvarnu funkciju, već su simbolična i neizravna mentalna obrana od urušavanja i daljnjeg devastiranja. Fotokolaži su izrađeni u obliku razglednica koje se čuvaju u kutiji čijim se otvaranjem ponovno bude zatomljena sjećanja, ideje i neispunjene namjere. Kroz ritual evociranja uspomena, kutija 22. 3. arhivira osobno iskustvo vezano uz navedeni datum.”
Tea Teodorović
Pisma sebi
instalacija – keramičke pločice (najmanja 10×10 cm, a najveća 17×13 cm), 2019.
“Pisma sebi je djelo nastalo u svrhu pomoći autorici samoj sebi. U borbi s vlastitom unutrašnjom/osjećajnom stvarnošću, u glinu su otisnute riječi izrečene u autoričinoj borbe s depresijom i anksioznošću, bilo da potječu od nje same, obitelji ili kolega. Djelo je intimno, za njega nema procesa razrade, ideja nastaje u trenutku potrebe, razmišljajući o bolnim trenucima, proživljavajući ih ponovo te na kraju izbacujući ih iz sebe u obliku umjetnosti. U radu nalazimo iskaze samobodrenja, kratke rečenice mirenja sa sobom i situacijom, izjave ljudi koje sugeriraju ‘nije ti ništa’ ili ‘depresija ne postoji’. Ovim se radom nastoji i predstaviti danas učestalo tabuiziranu situaciju u kojoj ljudi nalaze, ono je i kritički osvrt na društvo.”
LIKOVNA UMJETNOST – ILUSTRACIJA
Hana Hanak
Izolirana u laptopu, Izolirana u mobitelu
“Vanjski svijet gledam ekran, vanjski svijet mene gleda onako kako ja biram prikazati se- a ne kako zapravo jesam. Teško mi je razlučiti što je stvarnost od ‘fake newsa’. Ne znam što je realnost, jedina realnost pokazuje mi se kad se zacrni ekran- tada vidim vlastiti obris u laptopu ili mobitelu.”
Maja Pajtak
Vjesnici prolaznosti
“Vjesnici prolaznosti života naglašavaju kako manifestacija energije ne nestaje ni onda kada tijelo uvene. Inspirirana radom fotografa Man Raya te korištenjem godinama čuvanog bilja iz osobnog herbarija, nastaje serija fotografija suhog cvijeća izrađena fojo tehnikom. Fojo tehnika nam omogućava da sliku s mobitela prenesemo na foto osjetljiv papir i tako nudi skok u analognoj fotografiji spajajući kontraste. Iako je na prvi pogled teško prepoznati suhoću cvijeća zbog crno bijelog prikaza koji ne ostavlja takav dojam, možemo uočiti piksele koji pojačavaju dojam digitalnog nastanka rada i time izbacuje ovu analognu fotografiju iz standarda. Stanje cvjetova na fotografijama možda je beživotno, ali uhvaćeno u prostoru i vremenu i dalje snažno odražava nekadašnji sjaj i ljepotu života čiji trag opstaje vječno. Dotrajala kemija za izradu daje ovim analognim fotografijama posebnu patinu starinskog štiha koja svakim danom sve više žuti i mijenja svoju kvalitetu te kao da im udiše dah neke nove promjene života. S obzirom na to da je sve podložno promjeni, ovi Vjesnici prolaznosti nagovještavaju brzinu i kratkoću života čiji trag i ljepota opstaju vječno. Ako smo te prolaznosti svjesni, svakoga dana možemo cvasti i sjajiti, umjesto da venemo polako.”
Ana Pintarić
Kompozicije s mobitela (1,2 i 3)
flomaster na papiru, 42 x 59,4 cm, 2020.
TEKSTILNI DIZAJN
Vedrana Peček
Ton karta uzoraka bojadisanih prirodnim bojilima
“U radu je provedeno bojadisanje pamučnog tekstilnog materijala prirodnim bojilima. Sva bojila dobivena iz biljnih izvora nemaju isti afinitet prema vlaknu te se u svrhu poticanja reakcije bojilo-vlakno i postizanja dubljih obojenja s većim postojanostima koriste močila i predobrade tekstila. Pristup pripreme bojadisarske kupelji se razlikuje ovisno o tome radi li se sa cvijećem, lišćem, korom plodova ili korom drveća i na kraju korijenjem biljaka. Osim ekstrakcije bojila, tekstili su bili predobrađeni za bojadisanje. Za predobradu su u radu korišteni alaun, željezov (III) oksid, ocat te na kraju kravlje i sojino mlijeko. Biljke koje su korištene za izradu uzoraka: poljska menta, lavanda, lovor, konjski štavelj, ivančice, šipak, kore hrasta, trešnje i vrbe ive, zatim luk, nar, broćika te kora i sjemenka avokada. Ovdje su prikazani uzorci bez naziva od koje su biljke rađeni. Cilj je da gledatelj sam promislii koja biljka je dala koje obojenje.”
URBANIZAM I KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA
Margareta Androić, Martina Rimac, Filip Perić, Mihaela Tomić, Matija Matić, Josip Bilić, Katarina Vrčak, Kruno Živković, Mislav Mikšić, Tomislav Gržin
Zdravlje budućnosti – medicinski istraživački centar Jastrebarsko
“Projekt je ostvaren u sklopu projekta CPD4GB (Continues profesional development for green building) pod pokroviteljstvom Europske unije. Izradio se projekt revitalizacije brownfileda, bivše vojarne u Jastrebarskom. Obuhvaćena su sva 3 polja održivosti – ekologija (recikliranje otpadnih materijala rušenih građevina, uvođenjem retencijskih jezera i sustava pročišćavanja vode i otpada i sl.); ekonomija (iskorištavanje postojećih resursa – reciklaža materijala – te otvaranje novih radnih mjesta na lokaciji s glavnom temom istraživanja u području medicine i omogućavanje u novim pametnim stambenim jedinicama = poticanje rada ekonomije na području Jaske); sociologija (razvijanje društvenih odnosa na području s velikim dnevnim emigracijama).”
Val Kalinić
Eko Park Vuka
“Projekt Eko parka Vuka bavi se nepristupačnom i ekološki narušenom zonom Priljevo-Vuka blizu samog središta grada Vukovara. Danas je to područje zaboravljeni prostor napuštenih poljoprivrednih površina i bivšeg odlagališta, predviđen za sanaciju. S obzirom na veličinu i položaj, lokacija predstavlja izuzetan neiskorišten potencijal za održiv razvoj prirodne, turističke i gospodarske slike Vukovara – koji je gradu izuzetno potreban.”
Doroteja Matić
Kolonizacija Idrije
“Projekt razrješava problematiku slovenskog gradića Idrije – povećanje broja stanovnika i pomanjkanje stambenih jedinica. Istovremeno se stavlja naglasak na nimalo jednakomjeran raspored stambenih površina i koncentraciju ostalih djelatnosti. Velikim dijelom je ta situacija nastala zbog specifičnog reljefa na tom području i povijesnog nastanka središta grada gdje se sjeverni dio zanemarivao. Uz osuvremenjenu tradicionalnu idrijsku rudarsku kuću, kao krajobrazna osnova uređene su terase na temelju vertikalne reljefne raščlanjenosti prostora.”
+ 19 Preporuka
