Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Retrospektiva Ante Rožića u Oris Kući arhitekture
U utorak, 3. prosinca, s početkom u 19 sati, u Oris Kući arhitekture u Zagrebu, otvara se retrospektivna izložba Ante Rožić i Makarsko primorje u organizaciji Udruge Kačić. Kustosice izložbe su povjesničarka umjetnosti Antonia Vodanović te arhitektice Petra Radić i Petra Visković. Projekt je realiziran u partnerstvu s projektnim biroom Investprojekt iz Makarske te u suradnji s arhitektom Antom Rožićem. Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 10. prosinca.
Projekti različitih namjena i tipologija — od sakralnih prostora do objekata javne namjene, restorana, ugostiteljskih objekata, turističke arhitekture, obiteljskih kuća i uređenja obalnog pojasa — prikazat će se nacrtima, aksonometrijama, suvremenim fotografijama te fotografijama iz osobne arhive Ante Rožića, arhive Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU i arhive projektnog biroa Investprojekt iz Makarske, u kojem je Rožić proveo čitav svoj radni vijek kao voditelj arhitektonske grupe. Izložbom se želi valorizirati modernistička arhitektonska baština Makarskog primorja kroz opus jednog od njezinih najistaknutijih predstavnika, educirati stručna i šira javnost o vrijednosti ovih objekata te potrebi za njihovom zaštitom, očuvanjem, primjerenom namjenom ili kvalitetnom prenamjenom.
Naime, najveći i najvažniji arhitektonski opus tijekom kasnog modernizma na Makarskom primorju upravo je onaj arhitekta i urbanista Ante Rožića koji je u duhu kritičkog regionalizma stvorio arhitekturu s osjećajem pripadnosti biokovskom podneblju. Sintetizirajući elemente tradicije i modernosti te stapajući arhitekturu s karakterističnim mediteranskim krajobrazom oblikovao je prostore koji na identitetskoj razini korespondiraju s kulturnim i graditeljskim nasljeđem jadranske Hrvatske.
Na izložbi će biti prikazano 17 arhitektonskih i urbanističkih realizacija: Župna crkva Uznesenja Marijina u Podgori (1968.), Župna crkva Bezgrešnog Začeća u Drašnicama (1971. – 1976.), Plažni restoran Punta Rata u Brelima (1981.), Plažni objekt Sutikla u Podgori (1986.), Institut Planina i more’ u Makarskoj (1978.), Dom zdravlja u Makarskoj (1978.), Pošta u Makarskoj (1977.), TV odašiljač na Biokovo na vrhu Sv. Jure (1965.), Turistički centar u Brelima (1970.), Hotel Maestral u Brelima (1965.), Hotel Berulia u Brelima (1971.), Odmaralište Novi Sad u Igranama (1973.), Hotel Biokovo u Makarskoj (1979.), Hotel Meteor u Makarskoj (1973.), Kuća obitelji Rožić u Bratušu (1970-ih i 80-ih), šetalište – riva u Makarskoj (1983.) i uređenje obalnog pojasa u Podgori (1984.).
Nakon Zagreba izložba će gostovati u Gradskoj galeriji Antun Gojak u Makarskoj gdje će se otvoriti 31. siječnja 2020., u sklopu manifestacije Noći muzeja, a tijekom iste godine planirana su i gostovanja izložbe u polifunkcionalnim prostorijama općina na Makarskom primorju.
Performans Amele Frankl u Francuskom paviljonu
Performans Impromptu umjetnice Amele Frankl održat će se u utorak, 3. prosinca u Francuskom paviljonu u Zagrebu, s početkom u 20 sati. Autorica izvodi rad Impromptu, rekonstrukciju kratkog doživljaja na, kako ju sama naziva, cesti bez imena, o začudnosti prizora i pokušaju opažanja mjesta na kojem se zatekla.
Ovim radom ujedno započinje s realizacijom projekta Kad se jednom vratiš kući.
Dodjela nagrada i promocija kataloga Bijenala slikarstva
U srijedu, 4. prosinca u 18 sati, u Domu HDLU u Zagrebu bit će održana svečana dodjela nagrada i promocija kataloga 5. bijenala slikarstva i gostujuće izložbe The Leipzig Connection. Program započinje proglašenjem i dodjelom HPB Grand Prix nagrade 5. bijenala slikarstva, u iznosu od 20.000,00 kn. Također, bit će dodijeljena HPB nagrada za mladog umjetnika u iznosu od 10.000,00kn. Odbor za dodjelu nagrada 5. bijenala slikarstva djelovao je u sastavu: Tomislav Buntak, Danko Friščić, Tonko Maroević, Snježana Pintarić i Zlatan Vrkljan.
Osim toga, na inicijativu anonimnog filantropa, potaknutog opusom umjetnika Ive Vraneković i Vladimira Dodiga Trokuta, kao poticaj radu i produkciji mladim umjetnicima, bit će dodijeljene dvije jednakovrijedne novčane nagrade Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut: umjetnici umjetniku u iznosu od 10.000,00kn.
Neposredno nakon dodjele nagrada održat će se i promocija kataloga 5. bijenala slikarstva i gostujuće izložbe The Leipzig Connection. Katalog izložbe dizajnirao je Duje Medić.
Bijenale slikarstva pokrenulo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 2011. godine s idejom predstavljanja trenutačnog stanja hrvatske slikarske scene izložbom koja predstavlja širok presjek likovnog stvaralaštva generacija koje je aktivno oblikuju. Bijenale prati razvoj i trenutačne dosege hrvatskog slikarstva, predstavljajući prepoznatljive nastupe i autore u zadnje dvije godine. Ovo je prilika da javnost na jednom mjestu upozna različite generacije, nasljeđa i poetike pojedinačnih autora.
Detaljnije o 5. bijenalu slikarstva saznajte ovdje.
Izložba Olivera Kossacka u MSU galeriji
Izložba Olivera Kossacka Visceral Kooks, lajpciškog slikara srednje generacije koji je rođen 1967. u Tel Avivu, predstavit će projekt nastao posebno za zagrebački Muzej suvremene umjetnosti. Riječ je o ciklusu slika koji istodobno propitkuje nekoliko tema te, kako ističe umjetnik, “pretpostavljenih unutarnjih istina, unutarnjih stanja i instinktivnih reakcija”. Naziv izložbe (u prijevodu na hrvatski Visceralni klipani) ne otkriva kako je riječ o neobičnom postupku uspoređivanja slikarstva s radom limbičkog sustava koji je zadužen za svrhovito usmjeravanje nagona, regulaciju viših oblika emocionalnoga ponašanja, afekata, motivacije, te autonomnih i endokrinih funkcija.
Oliver Kossack, lavirajući između predmetnog i apstraktnog pristupa slikarstvu uz spretno kombiniranje slike, slova i teksta, duhovito i afektivno obrađuje suvremene politički aktere, političku korektnost, seksualnost, popularnu kulturu ili tržišne mehanizme suvremene umjetnosti. Pritom je slikar neprestano autoironijski zapitan nad povijesnom i aktualnom svrhom slikarstva u današnjem društvu. Njegova pozicija nije ni cinična ni pobjednička nego oscilira između radosti i rezigniranosti slikanjem, između virtuoznosti i “lošeg” slikarstva, između emancipacije od stega métiera i podređenosti istom. Sam umjetnik ističe da zahvaljujući procesuiranju mnoštva prikaza i vizualnih podataka kojem su ljudsko oko i um svakodnevno izloženi, izložba Visceral Kooks kritički zamišlja različite uvjete i stanja vezana uz često citiranu, ideološki obojenu izreku “tko jači, taj kači“. “Zaista, barem u nekoj mjeri, u trenutku napetosti između napada i bijega, u odluci između borbe ili bijega istodobno je moguć potencijal za stvaranje ili razaranje dodatnih vizualnih prikaza. Tema je iscrpljena te oslobađa prostor za novi kritički materijal”. Naposljetku, u skladu s ekscentričnošću radova na izložbi odnosno izjednačavanja slikara s onim što slikar čini, naslov Visceral Kooks promatramo kao anagram kojim se otkriva ime Oliver Kossack.
Izložba se otvara u četvrtak, 5. prosinca u MSU galeriji, s početkom u 19.30, a nakon toga bit će otvorena do 29. prosinca.
Panel-diskusija o filozofiji fotografije u Galeriji Spot
Ured za fotografiju organizira panel-diskusiju pod nazivom Fotografija i poezija, poezija i fotografija, kao popratni program izložbe Potreti 1959.–1985. – Projekt preoblikovanja svijesti Petra Dabca, koja će se održati u ponedjeljak, 2. prosinca u 19 sati u Galeriji Spot u Zagrebu.
Kompozicija, jezik, svjetlo, zvuk, prostor – govorimo li o pjesmi ili o fotografiji? Način na koji se ova dva umjetnička izričaja međusobno preklapaju i nadopunjuju gotovo da je začudan. Pogotovo kada shvatimo da u jednom slučaju govorimo o onom vizualnom a u drugom o onom auditivnom. Međutim, opet i iznova, i poezija i fotografija, spoj fotografije i poezije proizvodi višak koji izmiče pokušaju racionalizacije i mogućnosti opisivanja. Oba medija kao da prodiru u stvarnost koja nas okružuje, sijeku ju i dekonstruiraju kako bi potom složili novu cjelinu – kako bi stvorili sliku, sliku svjetlom ili sliku riječima.
Na otvorenju izložbe portreta Petra Dabca (1942.), Preoblikovanje svijesti br. 1, održane 1987. godine u kultnoj galeriji Arhiv TD, Sreten Mokrović čitao je pjesmu Dalekoj ljubljenoj Petera Waterhousea. U reinterpretaciji ove izložbe, u Galeriji Spot u izvedbi Adriana Bagarića, ovoj su pjesmi pridružene još tri.
Koje su veze poezije i fotografije? O ovoj će se temi razgovarati u okviru panel-diskusije u Galeriji Spot. Na diskusiji će sudjelovati Vlado Martek, pjesnik, likovni i konceptualni umjetnik i pisac čiji je umjetnički rad obilježen djelovanjem unutar polja vizualne poezije. Osim njega sudjelovat će i pjesnik Vigor Vukotić koji djeluje unutar književne grupe 90+ te je suvoditelj književne tribine Učitavanje. Panel-diskusiju moderirat će povjesničarke umjetnosti Lana Lovrenčić i Maja Flajsig.
U istoj će se galeriji, u četvrtak, 5. prosinca u 19 sati, održati čitalačka grupa na temu filozofije fotografije, a za sudjelovanje u grupi potrebno je prethodno se prijaviti e-mailom. Više informacija doznajte ovdje.
WHW Akademija: izvedbeno predavanje o granicama
Prvi u nizu gostujućih profesora drugog izdanja zagrebačke WHW Akademije, rumunjski koreograf i umjetnik Manuel Pelmuş održat će za polaznike i polaznice programa dvotjedni intenziv, a u sklopu javnog dijela programa Večeri s WHW Akademijom, u petak, 6. prosinca u20 sati u StudioChekhov (Ljudevita Gaja 10) održat će izvedbeno predavanje pod nazivom Borderlines/Granice.
Manuel Pelmuş u svom radu promišlja ulogu performansa u kontekstu vizualnih umjetnosti. U mediju izložbe često radi sa živim prisustvom performera, koristeći tijelo kao sredstvo konstruiranja sjećanja i povijesti. U odnosu prema vlastitim uspomenama i arbitrarnosti ideje granica nakon pada berlinskog zida, Pelmuş se u performansu Granice vraća temama svojih ranijih performansa poigravajući se konceptima vidljivosti i nevidljivosti u kontekstu povijesti i politike reprezentacije, izmještajući povijesna zbivanja unutar socio-političkog pojma granica. Pelmuş pojmu granice pristupa kao heterogenom označitelju koji pokriva široko polje nametnutih razgraničenja; od geografske međe između država do apstraktnih granica između umjetničkih disciplina.
Duje Medić i Martina Miholić izlažu u ISO-u
Duje Medić predstavlja se serijom crteža koja se temelji na mikroskopskim fotografijama. Koristeći digitalni mikroskop, Medić je fotografirao dijelove ženskog tijela, mikroskopska leća mu je omogućila da tijelo vidi na sasvim novi i drukčiji način: kroz sjene i teksture koje inače nisu vidljive golim okom. Ova naprava omogućila mu je da ženu istraži kroz materiju od koje je i satkana te da ženski akt prikaže na drugačiji način.
Martina Miholić predstavlja se pak prostornom instalacijom koja će nastati kao rezultat proučavanja odnosa ženskog tijela te raznih instrumenata i aparata različitih svrha s kojima se susreće. Primjerice instrumentima za zdravstvene preglede (ginekološki, …), za uljepšavanje (kozmetički aparati, za mršavljenje, uređivanje kose…) i sličnih. Kroz proces propitivanja odnosa biološkog, organskog i anorganskog, mehaničkog i tehničkog Martina istražuje utjecaj spomenutih instrumenata na fizičkoj, biološkoj i psihološkoj razini žena koje ih koriste.
Otok ljubavi Ane Mušćet u koprivničkoj sinagogi
U koprivničkoj sinagogi, do 7. prosinca otvorena je izložba Otok ljubavi umjetnice Ane Mušćet, nastala u organizaciji koprivničke AK galerije. Autorica predstavlja multimedijski rad iz 2016. godine koji je za ovu priliku i prostor sinagoge proširen novoproduciranim dijelom rada, ready-made instalacijom. Rad naglašava dosadašnje autoričine postupke poput umjetničkog istraživanja povijesnih dokumenata, rezanja, izrezivanja i preslagivanja, u ovom slučaju prostora, kojim autorica evocira njegovu nekadašnju topografiju te ju transformira. Intervencija u javnom prostoru izvedena je na jezeru Oćuša u sklopu Baćinskih jezera (Dubrovačko-neretvanska županija) 2016. godine, a kao glavnog aktera svog umjetničkog rada autorica ističe otok Mlečić, naknadno prozvan Otok ljubavi. Ana Mušćet intervenira u njegov prostor postavljanjem sigurnosne linije. Izrezujući otok autorica isti pretvara u psihološki objekt koji pokušava sam iznaći vlastitu sudbinu, odnosno, postaje vlastito misleće tijelo.
“Istodobno, otok funkcionira poput privlačne metafore za najuzbudljivije i najsudbonosnije ljudsko stanje (zaljubljenosti), ali zbog svoje usamljenosti usred velikih jezera također može simbolizirati i čovjekovu izgubljenost u previranjima suvremenosti (‘svaki je čovjek otok’), posebno što se tiče njegove izmještenosti iz bilo kakve sigurnosti, materijalne ili spiritualne, bez sidrišta što bi mu moglo pokazati koje je to njegovo mjesto u svijetu. I šire. Stoga autorica, prvo uživo postavljajući uistinu monumentalan lanac bijelih bova oko otoka, usput snimajući proces i potom kamerom bilježeći otokov ‘tok’ jezerom, Mlečić virtualno šalje na putovanje povratka njegovoj matici, moru, koje je pritom i simbol najdubljih i najtajnijih korijena čovječanstva. Na određeni način, rez urađen oko otoka i prema otoku može se shvatiti kao čin nasilja i nježnosti, odstranjivanja i oslobađanja u isti mah, čime je do tada posve suptilna, skoro sramežljiva metaforika otoka znatno intenzivirana, apostrofirana do granice njegovog fizičkog prisustva u okolišu. Posrijedi je veoma jednostavna gesta koja se istovremeno odvija materijalno i virtualno, apstrahiranom bijelom linijom u velikom plavetnilu ocrtava kruženje života između čovjeka i prirode, dok arhivski i ready-made materijali postava ostvaruju historijsku kontekstualizaciju ljudske borbe, zapravo, za prevazilaženjem sebe sama u specifičnoj, tradicionalno nastrojenoj sredini gdje i najmanji pomaci imaju karakter herojskih pothvata.” (iz teksta Bojana Krištofića)
Radovi Davora Grünwalda u Tehničkom muzeju
Do 1. veljače 2020., u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, može se razgledati nedavno otvorena izložba Davora Grünwalda pod naslovom Industrijski dizajn u kontekstu tehnologije. Riječ je o prvoj cjelovitoj, velikoj retrospektivi ovog industrijskog dizajnera, koja prvi put na jednom mjestu okuplja dizajnerske radove iz razdoblja djelovanja u Hrvatskoj do sredine 1970-ih, dizajn za kanadsku industriju od 1976. do 2008., kao i nekoliko samoiniciranih radova nastalih nakon umirovljenja 2008. Izložba se odvija u organizaciji i produkciji Tehničkog muzeja Nikola Tesla, u partnerstvu s Hrvatskim dizajnerskim društvom, a kustosi izložbe su Marko Golub i Koraljka Vlajo.
Izložba uvodi u život i rad ovog iznimnog dizajnera koji je dao značajan doprinos razvoju industrijskog dizajna u obje svoje domovine – Hrvatskoj i Kanadi. Svojim beskompromisnim inzistiranjem na kvalitativnom unaprjeđenju proizvoda kroz dizajn, Grünwald je često obavljao i pionirski posao educiranja svojih klijenata o važnosti dizajna unutar industrijske proizvodnje. Pripadnik generacije dizajnera koji su industriji i masovnoj proizvodnji pristupili s nadom da će donijeti blagostanje čitavoj zajednici, Davor Grünwald svaki je svoj profesionalni zadatak obavljao s podjednakim žarom, istovremeno rješavajući konstrukcijske i funkcionalne probleme proizvodnih procesa i zastupajući interese budućih korisnika.
Više o izložbi doznajte ovdje.
