+ 96 Preporuka

Percepcija kao tjelesni proces

autor: vizkultura


PODIJELI:

Mlada grafičarka Vida Meić predstavit će svoje nove radove, nastale eksperimentiranjem u tehnici kolografije, na samostalnoj izložbi Struktura mrlja u MSU galeriji zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Izložba je realizirana kao dio MSU nagrade koju je ova autorica osvojila 2018. na 34. salonu mladih. Rođena 1991. godine u Čakovcu, Vida Meić diplomirala je grafiku u klasi prof. Ines Krasić na Nastavničkom odsjeku na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine s pohvalom Summa Cum Laude. Dobitnica je brojnih nagrada od kojih valja izdvojiti nagradu Grafičke zbirke NSK, MSU nagradu i 2. HPB nagradu Salona mladih, Erste Grand Prix i Rektorovu nagradu. Ciklus kolografija predstavila je 2016. u Galeriji Matice hrvatske, a 2017. u Galeriji Kranjčar izlaže seriju radova pod nazivom Atlas Mrlja. Sudjelovala je na tridesetak skupnih izložbi, od kojih valja istaknuti 7. i 8. hrvatski trijenale grafike, 4. bijenale slikarstva, 12. Erste fragmente i 34. salon mladih. Radi u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika te kao vanjska suradnica na Akademiji likovnih umjetnosti.

 

  

  

 

Kustosica izložbe, Leila Topić, u tekstu koji prati izložbu piše:

“Što je, zapravo, kolografija? To je tehnika, objasnila je umjetnica, lijepljenja bilo kakvih vrsta ljepila, u njezinom slučaju na ljepenku, to jest kartonsku podlogu. Preciznije, riječ je o stvaranju reljefa ljepilima. Kolografija je privlačna umjetnici i zato što je prilično jednostavna tehnika, ali je i izazovna jer kolografski postupci nisu mnogo istraživani i ne postoje ograničenja. Vida Meić utiskuje matrice u različitim bojama pa se tako jedan njezin rad, kaže, može sastojati od pet otisaka i pet različitih matrica. Ono što je umjetnici najzanimljivije jest uslojavanje boja: ‘Upravo su slojevi zanimljivi kolografski trenutak jer ih je teško kontrolirati, teško ih je unaprijed vizualizirati. Međutim, praksom se može predvidjeti buduća forma, a što je zapravo razmišljanje srodno slikarskom jer uslojavanjem boja postižem kompoziciju’.

Spoznavši da je gledati, vidjeti i prepoznati oblik vrijedan estetske pozornosti ‘rijetkost, a možda i privilegija’, Vida Meić svoje umjetničke srodnike pronalazi, između ostalog, u radovima američke znanstvenice i umjetnice Julie Buntaine koja se nadahnjuje idejom kako gledanje umjetnosti i praćenje skokovitih fiksacija oka također ima potencijala postati umjetničko djelo per se. Spominje i radikalnog autora Gustava Metzgera, preciznije njegov projekt bilježenja i prezentacije transformacije te rasta kristala iz 2005.

Lavirajući između kontroliranog slučaja i utvrđenih procedura grafičkog medija, Vida Meić samosvojno ukazuje na zanemarenu spoznaju vizualne percepcije. Naime, da bismo uistinu vidjeli svijet kakav jest, valja nam prekinuti prisan odnos s njim i otvoriti opažaj. Taj proces otvaranja opažaja, ukidanja asocijacija vezanih uz formu, a čiju je važnost naglašavala istaknuta profesorica s katedre Povijesti umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Jadranka Damjanov, otponac je i Vidinog razmišljanja o pojavnom svijetu. Vida se, dakle, zalaže za budnu svijest, za percepciju kao tjelesni proces u vremenu, čin živog kretanja (oka) i doživljavanja materije.”

 

 

 

Izložba Struktura mrlja otvara se u četvrtak, 4. lipnja u 19 sati, a nakon toga moći će se pogledati do 5. srpnja, svakim danom od utorka do subote od 11.00 do 18.00 sati.

 

+ 96 Preporuka