Podloga za uvođenje novih oblika industrija

Nagrada Piranesi, koja se svake godine dodjeljuje najuspješnijem arhitektonskom projektu iz Austrije, Češke, Hrvatske, Grčke, Italije, Mađarske, Slovačke ili Slovenije, ima i svoju studentsku sekciju. Pet hrvatskih arhitektonskih realizacija nominiranih za ovo priznaje predstavili smo ovdje, a popis svih projekata u konkurenciji za Piranesija možete pronaći ovdje. Danas predstavljamo jedan od nominiranih studentskih projekata iz Hrvatske: projekt transformacije kamenoloma Kanfanar u Istri autora Luke Šena. Rad je mentorirala Lea Pelivan (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Više doznajte u tekstu samog autora koji donosimo u nastavku!

POSTOJEĆE STANJE

Kamenolom Kanfanar nalazi se neposredno uz sjecište istarskog ipsilona i tvornice duhana. Aktivan je u područjima podzemne eksploatacije dok se ostatak eksploatirane površine ne koristi i puni se otpadom u obliku kamene sitneži i kamenih blokova koji čekaju svoga kupca. Za razliku od standardnih situacija kamenoloma koji primaju planove prenamjene prije gašenja, kamenolom Kanfanar – Jug nema još jasan plan prenamjene te se u urbanističkom planu njegova površina namjerava prenamijeniti iz gospodarsko zanatske u gospodarsko industrijsku namjenu zbog mogućnosti proširivanja prostora postojeće, sada već u padu, Tvornice Duhana Kanfanar.

UVOD

Transformacijom Kamenoloma Kanfanar iskorištava se odnos između aktivnih i neaktivnih dijelova kamenoloma (ON / OFF), nusprodukti eksploatacije, mikroklime prostora i morfologija terena. Navedeni elementi služe kao podloga za uvođenje novih oblika industrija koje iskorištavaju postojeće prostorne praznine te suživotom s kamenolomom stvaraju oblik tematskog parka. Ovakvim programom se odgovara i na namjeru prostornog plana za širenja industrijske namjene u prostor kamenoloma.

PROGRAM

Kamenolom je koncipiran kao održivi sustav koji se unosi u već eksploatirani teritorij. Polazište za koncept programa proizlazi iz tehnologije eksploatacije kamena koja se sastoji i odvija na dva različita načina – površinske i podzemne eksploatacije. Eksploatacijom se dobivaju produkti kamenih blokova i ploča te nusprodukti u obliku kamene sitneži. Sitnež se u postojećoj produkciji deponira i postavlja po kamenolomu u obliku nasipa koji zarastaju biljem. Ista se sitnež u konceptu razmatra kao element koji pokreće cijeli sustav i stvara ga.

S obzirom da je bogata mineralima, koristi se kao baza za uzgoj hidroponskog bilja ili kao podloga za uzgoj mediteranskog eteričnog bilja. U hidroponiji se biljke koriste akumuliranom vodom i vodom iz sustava, zahtijevaju dijelom kontrolirane uvjete Nusprodukt hidroponije je voda koja se u hidroponskim sustavima baca no podobna je za uzgoj riba koje su prisutne u akvaponskim sustavima. Ribe koriste vodu te hranjenjem izbacuju amonijak u nju, ona se vraća u sustav biljaka te se u podlozi uzgoja (kamenoj sitneži) amonijak razgrađuje na nitrat koje biljke mogu koristiti. Biljke oslobađaju vodu od nitrata koji škodi ribama i vraćaju u sustav. Sljedeći element koji se uvodi je hrana za ribe – crne vojničke muhe. Uzgajaju se u kontroliranim i zatvorenim uvjetima, zahtijevaju umjetnu rasvjetu i biootpad. Visokih su proteinskih svojstava što povećava imunitet riba što rezultira boljom otpornošću cijelog sustava. Biootpad se dobiva konzumacijom hrane iz sustava i šire. Hrana koja se u kamenolomu nalazi u obliku riba i biljaka te gljiva. Gljive se uvedene u sustav kao vrsta zanata koja je prisutna diljem Istre u napuštenim tunelima zbog mogućnosti manipulacije klime u istima.

KONCEPT MASTERPLANA

Fragmenti održivog sustava postavljeni su u fragmente kamenoloma nastalih i koji još nastaju eksploatacijom. Potencirani su i oblikovani kao vlastite i zasebne cjeline koje su povezane dvjema osima postavljenima na dvije različite razine. Glavna os nalazi se na koti eksploatiranog terena (-) u obliku transportnih platforma prolazi kroz “bazen” inicijacije / stanovanja, bazen rajskog vrta / hidraponije i teritorij skladišta. Sekundarna os (+) je izdignuti most koji povezuje prostore šume prolazeći kroz skladište i ribnjak. Na čvorištu dvije osi nalazi se hangar u kojem se svi post i pred proizvodni procesi odvijaju. S obzirom na konstantnu podzemnu aktivnost kamenoloma, ali i postepeno gašenje tunela, u njih se postavlja uzgoj gljiva koji se kontinuirano širi i iskorištava nastale džepove podzemlja.

KONCEPT KRETANJA

Kretanje kroz prostor doživljava se na dva osnovna načina – u obliku sporog, spoznavajućeg, putem rampi, padina, i brzog putem točkastih elemenata teleportera koji bacaju korisnika u različite zone / različita iskustva.

BAZEN INICIJACIJE

Bazen inicijacije sastoji se od polja vertikalno postavljenih kontejnera stambenih jedinica. Polje je izbušeno sportskim terenima, potezima kamene sitneži koji kroz vrijeme zarastaju divljim biljem. Volumen koji levitira nad terenom i koji se ističe je volumen društvenih sadržaja. Poveznica između eksploatiranog terena i levitirajućeg volumena događa se putem jezgri s 3 dizala, stubištem i teretnim dizalom.

Volumen društvenih sadržaja izdignut je od kote eksploatiranog terena i oblikovan kao niz salona povezanih enfiladom. Otvorenost sadržaja prema sjeveru i jugu te levitiranje iznad donje kote terena pruža poglede na okolni teritorij kamenoloma. Sastoji se od dvije etaže, gornje koja je u potpunosti namijenjena društvenim sadržajima otvorenog tipa i donje koja je namijenjena servisima i društvenim sadržajima koji imaju potrebu izolacije.

Vertikalno postavljeni kontejner stambene jedinice organiziran je prema pogledu na nebo. Levitirajući volumeni unutar jedinice izmaknuti su tako da svaka od 4 osobe koja ju može nastaniti ima pogled na nebo. U jedinici se pojavljuje i element izolacije – levitirajući volumen servisa koji je povezan u sustav s krevetima pomoću stubišta koje je probilo međuprostor. Vanjsko oplošje je stakleno s tekstilnom zaštitom preko, referirajući se na šatore za kampiranje.

BAZEN HIDROPONIJE

Hidroponski sustav sastoji se od konstrukcije krova koja natkriva cijeli eksploatirani bazen, krater mediteranskog eteričnog bilja i izdvojeni dio guste okolne šume. Konstrukcija se sastoji od HEA 600 stupova na konstruktivnom gridu od 12 x 12 m. Krov se sastoji od ETF-E balona koji skupljaju kišnicu i unose je u sistem uzgoja biljaka. Voda se miješa, filtrira s vodom iz ribnjaka, odlazi u sustav biljaka te potom u prostor termi i ribnjaka. Koncentrični krugovi uzgoja sastoje se od 2 osnovna tipa – manjih, promjera 9 m i većih promjera 11 m. Iznimku čini uzgajalište biljaka većih dimenzija s drvima limuna i drvima talijanske rajčice.

Krugovi uzgajališta osim prema promjerima dijele se obzirom i na biljke koje se uzgajaju u njima. Manji krugovi nastanjeni su biljkama u kojima je korijenje većinom u vodi te koriste supstancu od kamene sitneži kako bi dobili potrebne minerale i kako bi se mogle u njima razvijati bakterije koje razgrađuju amonijak (NH3) koji dolazi od vode pumpane iz ribnjaka. Veći krugovi nastanjeni su biljkama visokog rasta s bazom i korijenjem pretežito u kamenoj sitneži.

– princip funkcioniranja hidroponskog sistema
Kišnica se prikuplja pomoću krovne konstrukcije i sistema odvodnje, odlazi u pojedinačne bazene unutar krugova hidraponije gdje se ona prikuplja. Filtrira se i unosi u filter u kojem se ona miješa s vodom iz ribnjaka. Filter regulira udijele voda i grije ih. Voda ulazi u sistem uzgoja biljaka, amonijak iz vode se pomoću bakterija nastanjenih u mračnim prostorima i u kamenoj sitneži razgrađuje na nitrit i nitrat. Biljke konzumiraju i oslobađaju vodu od nitrata te se time dobiva voda koja je uporabiva za uzgoj riba.

BAZEN RIBNJAKA

Bazen ribnjaka koncipiran je kao močvarni prostor koji se sastoji od servisnih vertikala, produkcijskog mosta, bazena uzgajališta, areatora, biljka pročišćivača i plaže. Nosive vertikale sastoje se od pumpi vode (areatora), teretnih dizala i stubišta čime se omogućava funkcioniranje uzgoja i doprema hrane (muha).

TUNELI EKSPLOATACIJE

Aktivna podzemna eksploatacija kamenoloma manifestira se u prostoru u obliku dvorana stupova, tlocrtnih dimenzija 5×5 m i visine 6 m. Hodnici koji nastaju prate širinu od 8 metara. Dvorane se postepenom eksploatacijom šire stvarajući džepove unutar podzemlja. Kretanje eksploatacije kamena funkcionira po obodu dok se središnji dio oslobađa i otvara mogućnost nastanjivanja sadržajima. U nastale džepove umeću se pneumatski tuneli proizvodnje gljivarstva kao materijalno kontrastni elementi u odnosu na kamene dvorane.

Gljivarstvo je funkcionalno organizirano kao niz zasebnih sektora povezanih kompresorima. Sektori se sastoje od hodnika proizvodnje, privremenih sakupljačkih prostora, laboratorija, “dimnjaka” i upuhivača zraka. S obzirom na ciklusno uzgajanje gljiva i njihovim potrebama za simulacijom dana i noći sektori se svjetlosno gase ili pale, stvarajući dinamične prostorno – vremenske odnose i različite scenarije pristupačnosti tunela.

Dimnjaci služe za strujanje zraka koje nastaje zbog temperaturnih razlika između tunela (konstantna temperatura 15 °C) i prostora šume.

HANGAR

Na čvorištu dvije proizvodne osi nalazi se hangar koji udomljuje sve pretproizvodne i postproizvodne procese. Omogućava funkcioniranje sustava, izvoz i uvoz robe na području kamenoloma i šire. Hangar se sastoji od dva osnovna dijela, otvorenog i zatvorenog. U njega se postavljaju dodatni volumeni kontejnera koji omogućavaju fleksibilno korištenje i postavljanje zatvorenih i zaštićenih soba unutar hangara. Hangar je također odijeljen transportnim platformama i šinama na dva dijela – donji je vezan za proizvodnju hrane i gornji koji je vezan na nusprodukte sustava. Dijelovi su povezani pomičnim dizalicama koje služe za prenošenje sirovina unutar hangara.