+ 14 Preporuka

Poetika svakodnevice i magičnost fotografije

autor: vizkultura


PODIJELI:

Jednom od najznačajnijih suvremenih hrvatskih fotografa, Josipu Klarici, koji je preminuo u ožujku prošle godine (link), posvećena je izložba Svjetlo u srebru i zlatu koja se može pogledati u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu do nedjelje, 14. studenoga.

 

*Josip Klarica, “Čaša, cvijet kamelije”, Prag, 1976., negativ 297 x 201 mm, kontaktna kopija, camera obscura, cjelina 400 x 298 mm / vlasništvo obitelji Josipa Klarice, fotografski presnimak Goran Vranić, NMMU, Zagreb

*Josip Klarica, “Maksimir XVII.”, negativ 83 x 166 mm, kontaktna kopija, cjelina 179 x 239 mm / vlasništvo obitelji Josipa Klarice, fotografski presnimak Goran Vranić, NMMU, Zagreb

 

Prezentacija umjetnikova stvaralaštva u šest dvorana prvog kata Vranyczanyjeve palače, u autorskoj koncepciji povjesničara umjetnosti Branka Franceschija, obuhvaća vremenski raspon od 70-ih godina prošloga stoljeća do ostvarenja nastalih neposredno prije umjetnikove smrti. Riječ je o stotinjak fotografija najvećim dijelom iz obiteljske ostavštine uz tek manji broj iz privatnih kolekcija. Javnost i struka imaju priliku uživati u prepoznatljivim poetičnim crno-bijelim prikazima Praga, grada u kojem je Klarica studirao i proveo jedno razdoblje svog života, kadrovima nadrealnih mrtvih priroda i mističnim panoramama Maksimira, najdražeg mu parka u čijoj je blizini živio i koji je posjećivao gotovo svaki dan kako bi ga promatrao i fotografirao. Dokumentarna građa poput fotografskog pribor i kamera kojima je snimao, rekvizita koje je upotrebljavao za snimanje mrtvih priroda prati umjetničku građu i upoznaje publiku s kontekstom njenog nastanka.

Uz izložbu je otisnut bogato ilustrirani dvojezični katalog s predgovorom Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, i esejom povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara Želimira Koščevića.

 

*Josip Klarica, “Mrtva priroda s crvenim lukom”, 1979., negativ 295 x 392 mm, kontaktna kopija, camera obscura, cjelina 352 x 444 mm / vlasništvo obitelji Josipa Klarice, fotografski presnimak Goran Vranić, NMMU, Zagreb

*Josip Klarica, “Heraklo III.”, 1984.-1988., negativ 392 x 296 mm, kontaktna kopija, cjelina 450 x 351 mm / vlasništvo obitelji Josipa Klarice, fotografski presnimak Goran Vranić, NMMU, Zagreb

 

Josip Klarica rođen je 1946., u Beogradu. Diplomirao je na Karlovom univerzitetu u Pragu (FAMU). Izučavao je povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka koje je prezentirao na autorskim izložbama. Karakteristika Klaričinog rada je da koristi fotoaparate 19. stoljeća, među kojima i kameru obscuru te repliku panoramskog fotoaparata koju je 1845. u Parizu konstruirao Friedrich von Martens, a koji je Klarica izradio kao idealnu repliku. Dobitnik je nagrade međunarodnog festivala Rovinj Photodays za životno djelo 2013. i Nagrade Tošo Dabac 2016. godine.

 

+ 14 Preporuka