Tradicionalnom napjevu karakterističnom za Slavoniju, Baranju i Srijem – bećarcu – od lani je posvećen čitav jedan muzej. Smješten u Pleternici, Muzej bećarca kroz suvremeni muzeološki pristup i pomoću interaktivnih multimedijalnih izložaka, tradicijskih predmeta i autentičnih priča, javnosti predstavlja značaj bećarca za lokalnu zajednicu na način koji potiče interakciju i participaciju. Zgrada muzeja i okolni trg izgrađen je prema projektu studija Rusan arhitektura, a glavnu muzeološku koncepciju potpisuju Muze. Za grafički dizajn likovnog postava zaslužan je studio Šesnić&Turković, a za muzejski produkt dizajn Clinica Studio.
Strateško planiranje Muzeja bećarca započelo je ubrzo nakon što je bećarac 2011. godine uvršten na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Godine 2013. Grad Pleternica zaštitio je naziv Muzej bećarca, te postavio osnivanje muzeja kao jednog od ključnih razvojnih ciljeva za revitalizaciju ovog malog slavonskog grada. Iste godine, Muze su u suradnji s Regionalnim koordinatorom razvoja Požeško-slavonske županije (PANORA) i Gradom Kutjevom, uvrstile Muzej bećarca u razvoj destinacije vinskog turizma Svijet graševine. Nakon višegodišnjeg razvoja, Muzej bećarca otvoren je za posjetitelje, a njime upravlja Javna ustanova Pleternica. Otvorenjem Muzeja 2023. godine, Pleternica je dobila jednu od rijetkih zgrada u Hrvatskoj koja je namjenski projektirana za potrebe muzejskog postava, ali i novi glavni gradski trg – Trg bećarca – koji je postao mjesto održavanja bogatog kulturnog programa.
Cijeli razvojni proces stalne izložbe obilježen je suradnjom s lokalnim zajednicama, baštinicima bećarca. Suradnja s ljudima koji žive bećarac osigurali su autentičnost stalnog postava, a njihove priče, iskustva i znanje bili su iznimno važni u odabiru tema i oblikovanju narativa stalne izložbe. Od samog početka vizija Muzeja bećarca bila je stvoriti prostor koji slavi bećarac kao živu, dinamičnu tradiciju, jer bećarac ovisi o sudjelovanju njegovih nositelja – ljudi koji ga prakticiraju, prenose i održavaju živim.
Bećarac svoje baštinike prati kroz sve životne faze i tijekom cijele godine, te komunicira i povoljne i nepovoljne situacije, uspjehe, i izazove. Cilj koautorskog tima bio je stvoriti stalnu izložbu koja će sve to odražavati i u kojoj će se posjetitelji osjetiti pozvanima da aktivno sudjeluju. Stalna izložba utjelovljuje duh bećarca, humor, neposrednost i duboku povezanost s lokalnim zajednicama. Suradnja interdisciplinarnog tima muzeologa, dizajnera i umjetnika omogućila je stvaranje živog i dinamičnog prostora, baš kao što je i tradicija koju predstavlja.
U prostoru od 426 m2 stalna izložba Muzeja bećarca pomno oblikovane scenografije, s brojnim predmetima i interpretacijskim izlošcima visokog stupnja interaktivnosti i angažiranja posjetitelja, organizirana je u šest cjelina:
1. Mala kuća graševine – o vinskoj baštini i bećarcu, s naglaskom na graševinu
2. Uvod u svijet bećarca – prostor inicijacije u kojem posjetitelj uranja u svijet bećarca
3. Bećarac kroz život – doživljaj univerzalnih faza ljudskoga života kroz optiku bećarca
4. Bećarski kalendar – bećarac koji kroz kalendarsku i agrarnu godinu prati život i običaje ljudi
5. Bećarska rapsodija – daje suvremene i drugačije poglede na fenomen bećarca kroz niz interaktivnih multimedijalnih izložaka i iskustava
6. Bećarska radionica – prostor za kreativne radionice i hands-on doživljaje nematerijalne baštine napjeva i plesova povezanih s fenomenom bećarca.
Kroz stalni postav muzeja, posjetitelji imaju priliku otkriti osobne priče bećara i bećaruša, koji kroz intimna kazivanja dijele svoju povezanost s bećarcem i Šokadijom. Interaktivni izlošci omogućuju sudjelovanje u bećarskim nadmetanjima, a jedan od vrhunaca je slavonski dvoboj između bećara Pave i repera Kandžije. Više-senzorna instalacija “Bećarski san” omogućuje doživljaj Slavonije kroz umjetnički prikaz, dok “ringišpil” bećarca i multimedijalne aplikacije nude priliku za otkrivanje bećarskog duha u sebi. U pjevačkom studiju posjetitelji mogu zapjevati bećarce ili komunicirati s robotom-bećarušom, koja provocira promišljanja o umjetnoj inteligenciji. Stalni postav bogat je kratkim dokumentarnim prikazima, kreativnim umjetničkim inscenacijama stvarnog života nositelja bećarske tradicije.
Poseban je doživljaj otkrivati “bećarsku kuću slavnih“ Vere Svobode, Marije Pavković – Snaše, Krunoslava Kiće Slabinca, Šime Jovanovca, Zlatka Boureka i najpoznatijeg književnog i filmskog bećara – Đuke Begovića. U vitrinama su izloženi njihovi prepoznatljivi osobni predmeti poput reklje u kojoj je Kićo Slabinac održao svoje brojne koncerte ili prsluka Zlatka Boureka, međunarodno priznatog hrvatskog umjetnika bećarskih korijena.
Bećarac je s ponosom dio svjetske baštine UNESCO-a. Zbog toga se u stalnom postavu posjetitelji imaju priliku upoznati s europskom obitelji bećarca, tj. različitim napjevima koje baštine pojedinci i zajednice diljem Europe.
Idejnu i izvedbenu muzeološku koncepciju Muzeja bećarca potpisuju Muze koje su ujedno zaslužne za vođenje opsežnog procesa razvoja vizualnog i tekstualnog sadržaja stalnog postava. Ova iznimna priča zaživjela je zahvaljujući suradnji s koautorima: dizajnerskim studijem Clinica Studio, zaduženim za produkt dizajn, te studijem Šesnić&Turković, koji je osmislio grafičko oblikovanje izložbe.
Implementaciju stalne izložbe je vodila tvrtka AVC, a multimedijalna iskustva producirale su tvrtke Divit i Eltel. Stalnoj izložbi doprinio je sjajan tim suradnika iz različitih kreativnih i umjetničkih područja. Od značajnijih suradnji ističu se produkcijske kuće FADE-in i RESTART, vrsni ilustratori, fotografi, kipari i animatori Mislav Lešić, Manuel Šumberac, Dragan Kordić, Dijana Mataković, Petra Slobodnjak, Janko Petrović i Stjepko Galović (Kandžija). Važnu ulogu u procesu razvoja i implementacije izložbe imala je i stručna suradnica, etnologinja Marija Gačić. U cjelokupnoj realizaciji stalne izložbe sudjelovalo je oko 1000 suradnika, članova KUD-ova i lokalnih zajednica, koji su pridonijeli uspjehu ovog projekta.
Muzej Bećarca od svog je otvorenja, prije samo nešto više od godinu dana, izrastao u popularnu lokaciju na turističkoj karti Požeško-slavonske županije, ali i šire. Zahvaljujući predanom radu Grada Pleternice, koji je prepoznao vrijednost bećarca u lokalnom identitetu, kao i njegov snažan potencijal za razvoj lokalne sredine, Muzej bećarca danas služi kao primjer dobre prakse, što su prepoznali i stručni žiriji brojnih strukovnih nagrada u kulturi i turizmu.
Godine 2024. Muzej je međunarodni stručni žiri Foruma slavenskih kultura i Europske muzejske akademije (European Museum Academy – EMA) nagradio Počasnim priznanjem nagrade Živa, nagrade namijenjene najboljim slavenskim muzejima. Stručni žiri prepoznao je vrijednost promicanja nematerijalne kulturne baštine bećarca i značaj Muzeja za lokalnu zajednicu, kao i inovativni, edukativni, interaktivni i angažirani pristup u kreiranju narativa stalne izložbe. Muzej bećarca bio je jedan od pet finalista Nagrade Luigi Micheletti, koju Europska muzejska akademija (European Museum Academy – EMA) od 1996. godine dodjeljuje europskim muzejima za izvrsnosti u muzejskoj praksi i inovativni pristupu u prezentaciji i interpretaciji.
