Autorice: Sarah Baron Brljević, Alice Straniero i Antonia Vuković
Polazište: besplatni javni sadržaj
U Zagrebu je, poput brojnih europskih gradova, postalo veoma zahtjevno pronaći javno mjesto na kojem građani*ke mogu sami*e ili u društvu provesti vrijeme – besplatno. Trend konzumiranja prostora, koji praktički onemogućava uživanje javnog prostora bez kupovine robe i/ili servisa, uz snažan utjecaj na način provođenja slobodnog vremena, određuje i odnos prema gradu. Zbog imperativa konzumacije pri provođenju vremena na otvorenom, slobodno vrijeme u gradu pretvara se u sinonim za potrošnju, stoga je navika građana postala plaćanje vlastitog slobodnog vremena i zabave. U Zagrebu je promjena u spomenutim navikama postala izrazito vidljiva u vrijeme pandemije, odnosno lockdowna, kad su kafići, klubovi i drugi lokali bili zatvoreni, pa su građani pronašli alternativu za zajedničko druženje, primjerice ispred Hrvatskog narodnog kazališta, ispred Hrvatskog državnog arhiva, na Jarunu ili u Maksimiru. Unatoč novoj pozitivnoj praksi provođenja vremena u javnom prostoru bez preduvjeta kupovne moći, ideja grada koji nije potrebno konzumirati nije implementirana u javne politike. Trenutna situacija odražava jasnu distancu između građana*ki i njihovog grada, jer javni prostor više nije naš na korištenje.
Suprotno nastavljanju ovakvog trenda, naša je ideja stvoriti besplatni sadržaj u gradu te poticati aktivaciju i druženje ljudi, kao i nekomercijalno korištenje javnog gradskog prostora. Ključna pitanja koja smo postavile pri osmišljavanju koncepta bila su:
Kako besplatno boraviti na otvorenom javnom prostoru?
Kako okupiti građan(k)e u lokalnoj zajednici, koji će odabrati mjesto te zajedno osmisliti i izraditi sadržaje za besplatno korištenje?
Mogu li okupljeni građani po načelu “do-ocracy”[1], bez izvora financiranja, osmisliti, realizirati i postaviti besplatni sadržaj sebi na korištenje?
Akciju iniciramo kao građanke koje imaju potrebu za dodatnim sadržajima i druženjem u javnom prostoru, a želimo ju izvesti zajedno s ostalim zainteresiranim građanima*kama koji*e dijele našu potrebu.
Šah u javnom prostoru
Odgovor na prethodna pitanja pokušale smo pronaći u poznatim i jednostavnim rješenjima koja je moguće nadograditi i multiplicirati te s kojima pridonosimo široj zajednici. Navedene odlike prepoznale smo u šahu, popularnoj strateškoj igri osmišljenoj u 6. stoljeću u Indiji, jednoj od najstarijih i najraširenijih igara na ploči. Igra se na crno-bijeloj ploči s 32 figure, koje bismo željele osmisliti i izraditi zajedno s prijavljenim sudionicima. Simbolika šaha primarno je bila ratnička, s figurama četiri roda vojske – pješaka, konjice (skakača), slonova (lovca) i bornih kola (topa) – s naglaskom na strategiji koja mora odnijeti pobjedu matiranjem kralja. Upravo je strategija ključna riječ akcije koju iniciramo, jer iskorištavanjem prisutnih prostornih potencijala, za građane i od građana, želimo dati primjer mogućeg korištenja prostora i funkcioniranja zajednice. Promatrajući postojeće predimenzionirane šahove na ulicama diljem svijeta, zaključile smo da bi stvaranje javno dostupnog šaha obogatilo život zagrebačkog kvarta, života u susjedstvu te potaknulo međugeneracijski dijalog. Akcija bi podrazumijevala cjeloviti projekt, od početnih ideja (uz integriranje prijedloga zainteresiranih sudionika), do realizacije i materijalizacije.
Metodologija: reduce, reuse, re/up/cycle
Šahovske figure mogle bi biti materijalizacija problema i situacija iz javnog prostora – primjerice igranje šaha s javim prostorom, alegorija na prostorne strategije grada, što bi moglo potaknuti raspravu o izazovima korištenja javnog prostora Zagreba. Drugim riječima, elementi javnog prostora postaju inspiracijom ili materijalom za figure. Metodom recycle i upcycle promoviramo ponovnu upotrebu materijala i otpada u korisne i kreativne svrhe. Recikliranjem otpada za izradu šahovskih figura, elementi šaha poticali bi reuse metodu, pa bi šahovske figure istovremeno imale namjenu klupica, koje se mogu koristiti nakon odigrane partije. Voljele bismo razmišljati u smjeru predloženih metoda i koncepata, no otvorene smo za prijedloge i ideje zainteresiranih građana*ki.
Kako dalje? Poziv na akciju
Početna lokacija na kojoj smo prepoznale potencijal za prvu akciju je kvart Črnomerec, a radujemo se prijedlozima prijavljenih sudionika*ca, odnosno sugestijama drugih kvartova u kojima bi također bilo moguće provesti akciju na sličan način. Važno je napomenuti da prijavljeni sudionici ne moraju stanovati u kvartu Črnomerec, dovoljno je da imaju interes i motivaciju za provedbu akcije.
Pozivamo sve zainteresirane građan(k)e da nam se pridruže u ovoj akciji i raspravi, kao i u kreiranju šaha u javnom prostoru. Molimo da svoje prijave za sudjelovanje u akciji, s kratkim motivacijskim pismom, pošaljete na email: [email protected] do 1. svibnja 2022., uz naznaku “Prijava – Šah u javnom prostoru”. Slobodno nas kontaktirajte na navedenu adresu s pitanjima.
Biografije autorica
Sarah Baron Brljević završila je preddiplomski smjer Vizualne komunikacije na Studiju dizajna u Zagrebu, te diplomirala na Fachhochschule Potsdam na smjeru Interaction Design. Dizajnira na polju vizualnih komunikacija, interakcija i digitalnih medija, a posebice ju zanima korisnost dizajna i digitalizacije za društvo i održivi razvoj grada.
Alice Straniero diplomirala je međunarodne odnose u Bologni te stekla titulu Master of Arts in Interdisciplinary Researches and Studies on Eastern Europe (MIREES). Radi u Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću kao koordinatorica europskih projekata. Fokus njenog interesa su teme kolektivnog pamćenja i kulture sjećanja te njihovo ispreplitanje s neformalnim obrazovanjem i radom s mladima.
Antonia Vuković aktivno (su)djeluje u promišljanju kulture i javnog prostora putem brojnih projekata i radionica, primjenjujući znanje i iskustvo arhitekture i urbanizma.
[1] Do-ocracy je novi oblik direktne demokracije, koji se pokazao veoma uspješnim u Nizozemskoj. Za razliku od direktne demokracije, odnosno modela prema kojem građani izravno sudjeluju u odlučivanju, u do-ocracy modelu riječ je o građanima koji izravno djeluju. Više u: Tamara Metze, Ted Van De Wijdeven, Imrat Verhoeven, »Do-ocracy and the Reinvention of Government«, 2014.
Autorski projekt Sarah Baron Brljević, Alice Straniero i Antonie Vuković Šah u javnom prostoru nastao je u sklopu dvomjesečnog istraživačko-obrazovnog programa Kako misliti urbanizam i javni prostor?, u organizaciji povjesničarke umjetnosti Petre Šarin, koji 2021. godine provodi Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost – Vizkultura, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.
