Velika nagrada 56. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma
Autorica: Tajana Levojević
Naziv projekta: Dom(a)
Lokacija: Kajzerica, Zagreb
Godina: 2021.
Diplomski rad, AF Zagreb
Mentorica: Ivana Ergić
Dom(a)
Projekt je strukturiran u četiri dijela: bilješke s terena, pravilnik, priručnik i terenski vodič. ‘Bilješke s terena’ su analiza ulice, parcele pa nakon toga naselja. U ulici Ivana Rogića analizirano je mnoštvo elemenata iz kojih je probrano pet glavnih tema koje su detaljnije obrađene kroz površinske analize i promatranje navika stanovnika u odnosu na odabrane elemente. Unutar ulice analizirana je i zadana parcela.
Nakon utvrđivanja osnovnih problema i specifičnosti koje nisu adekvatno riješene ili uopće na razini ulice, slika istraživanja seli se na cijelo naselje da se vidi kako se isti ti problemi rješavaju u drugim ulicama. Bilježe se rješenja, problemi i atipičnosti koje su toliko brojne da su postale način življenja.
Iz analiza naselja proizlazi niz teza koje oblikuju pravila gradnje u skladu sa životom lokacije i tvore cjelinu ‘pravilnika’, a pravila se prevode u konkretne projektantske radnje opisane u dijelu ‘priručnika’. ‘Terenski vodič’ unutar jedne parcele pokazuje objekt koji je materijalizacija ‘priručnika’, odnosno svega gore navedenog.
Projekt sadrži izraženu komponentu vremena, preispituje trenutne domete uvriježenih urbanističkih alata i nudi rješenje iz malog u veliko, odnosno mijenjanje i podizanje kvalitete slike naselja kroz pojedinačno djelovanje, dodiruje pitanje stvarnih potreba stanovanja od financijskih mogućnosti korisnika, širenja obitelji, mijenjanja korisnika, mijenjanja sadržaja do toga treba li nam kuhinja da bismo objedovali ili soba da bismo spavali.
Arhitektura i urbanizam promatraju se kao cjelina, a ne dva zasebna projekta. Gesta projektiranja je zapravo prijedlog alata koji se daju stanovnicima na slobodno korištenje.
BILJEŠKE S TERENA
Mali skup analiza prostora na kojem se djeluje i na temelju kojih se djeluje. Kreće se od ulice, sagledavaju se svi aspekti iz kojih se bira nekoliko značajnih koji se detaljnije obrađuju. Skup specifičnosti i problema u ulici promatra se na razini naselja iz čega se dobiva slika života tog područja.
PRAVILNIK
Iz analiza naselja proizlazi niz teza koje oblikuju pravila gradnje u skladu sa životom lokacije i tvore cjelinu ‘pravilnika’. Pravila nastaju iz jedne ili kombinacije više teza, a grafički prikazi su artikulacije ideja prije nego što su one postale čvrsta pravila.
PRIRUČNIK
U priručniku se nalaze pravila pretvorena u konkretne projektantske radnje i korake. Te upute podijeljene su u tri grupe: osnovni volumen, dodatni volumen i infrastruktura (urbanistički sustav ulice).
Iz pravilnika je razvijen, a u priručniku razrađen, arhitektonski sustav koji se sastoji od osnovnog volumena koji je samodostatan, širi se i sužava u odnosu na ograničenja i mogućnosti parcele, te raste u veličini po zadanom sustavu raspona. Na osnovni objekt priključuju se pomoćni, dodatni volumeni koji su određeni specifičnom namjenom (pr. garaža, radionica, poslovni prostor, proširenje kuće i sl.), ali konstruktivno, kao i svrhom odvojeni od glavnog volumena, Osnovni i dodatni volumen povezuju se putem pragova, istih elemenata koji omogućuju toplu vezu između prostora.
Osnovni volumen je glavni volumen kuće s osnovnim sadržajima koji samostalno može funkcionirati kao neovisan sustav. Osnovni sadržaji su oni koji su nužni za život. Kroz vrijeme se mijenjaju potrebe življenja, a s njima i definicija osnovnih sadržaja. Kroz novi sustav osnovnih i dodatnih volumena preispituje se stvarna mogućnost ‘praćenja’ trenutnih pravila i dimenzija stanogradnje. Stanovi i kuće se kupuju po financijskim resursima kupca, a ne po količini osoba za koju je određeni objekt projektiran. Ako u jednosobnom stanu živi četveročlana obitelj, a u četverosobnom jedna osoba, kako se onda prijedlog omjera površina i osoba u nekom objektu prati u stvarnosti? Novi sustav preispituje mogućnost rasta kuće s brojem korisnika i/ili njihovim financijskim mogućnostima.
Dodatni volumeni su odvojeni pripojeni sadržaji različitih oblika koji se spajaju na osnovni na univerzalan način – putem pragova. Pragovi se pojavljuju na obje etaže osnovnog volumena, a broj spojnih mjesta ovisi o veličini osnovnog volumena. Oblik i veličina dodatnog volumena određeni su namjenom dodatnog volumena. Namjena je definirana namještajem koji određuje raster konstrukcije u modulu od 60cm. Količina namještaja, odnosno veličina prostorije definirana je potrebama i željama korisnika te mogućnostima parcele. Materijal i vrsta konstrukcije su također definirani namjenom i mogućnostima korisnika, a dodatni volumen mora poštovati raster gradnje i način spajanja na osnovni volumen.
Infrastruktura, urbanistički sustav koji je proizašao iz priručnika, materijalizira se kroz dvije trake sa svake strane ulice koje sadrže elemente osnovne ulične infrastrukture i nude mogućnost pojedinačnog spajanja na novu infrastrukturnu mrežu i djelovanje u njoj, u prostoru ‘ničije zemlje’ između koridora ceste i privatne parcele, te na privatnim zemljištima. Što se više korisnika spaja, sustav buja, podiže se slika naselja ujednačenim elementima i razvija se zajednica. Omogućuje se da se pojedinačnim djelovanjem kroz vrijeme djeluje na razini ulice, naselja i grada.
TERENSKI VODIČ
Terenski vodič unutar jedne parcele pokazuje objekt koji je materijalizacija ‘priručnika’, odnosno svih prijašnjih poglavlja. Kuća prikazana na lokaciji je jedan slučaj u nizu mogućnosti. Kuća je sustav, a ne tip. Kuća je dio ulice.
*Prikazana materijalizacija projekta je zamrznut trenutak u životu kuće. Krivo je razmišljati o njoj kao o finalnom produktu nego o nečemu što raste i mijenja se i što zbog nedostatka vremena u okvirima jednog semestra diplomske radionice nije prikazano u dijelu svojih mijena i rasta. Naslov projekta ostaje kao segment razmišljanja i poticaj za daljnje o tome kako prostor postaje naš i zašto se na nekim mjestima osjećamo kao doma, a na nekima ne.
Više informacija o 56. zagrebačkm salonu arhitekture i urbanizma saznajte na službenoj Instagram stranici i u dosadašnjim objavama na Vizkulturi
Objava nagrađenih projekata s 56. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma na Vizkulturi realizirana je u suradnji s Hörman Hrvatska
