Predstavljeno je prvonagrađeno idejno rješenje za novi vizualni identitet Grada Zagreba, kao rezultat javnog natječaja kojeg je provelo Hrvatsko dizajnersko društvo, koji smo na Vizkulturi najavili ovdje. Prvonagrađeno rješenje artikulira identitet Zagreba kao otvorenog, vedrog i ponosnog grada, te omogućava kvalitetniju komunikaciju prema građanima i posjetiteljima.
Prvu nagradu na natječaju osvojio je koncept pod nazivom Slobodan čovjek u slobodnom gradu, koji na jedinstven način spaja bogatu tradiciju Zagreba sa suvremenim dizajnerskim pristupom, ističući dinamičan, inkluzivan i otvoren karakter grada. Autori pobjedničkog rješenja su Boris Malešević, Katja Malešević i Feđa Vukić, uz suradnike Gorana Trbuljaka, Vladu Marteka, Marka Lulića, Lindu Golik Horvat i Suzanu Potrebić.
Ocjenjivački sud u sastavu Ira Payer, Nina Bačun, Tom Dorresteijn, Luka Korlaet i Luka Thumm jednoglasno je odabrao pobjedničko rješenje kao strateški solidan temelj koji može rasti zajedno s gradom.
Ocjenjivački sud jednoglasno je prepoznao prvonagrađeni rad kao rješenje koje, uz daljnju razradu, može najpreciznije odgovoriti na komunikacijske potrebe grada Zagreba. Koncept uspješno balansira prošlost i suvremenost te vješto stvara most između institucionalne komunikacije i svakodnevnog urbanog života. Rad je uvjerljiv, grafički jednostavan, no ne i plošan – odlikuje ga slojevitost neophodna za dugovječan i uspješan identitet grada. Istovremeno, dovoljno je oblikovno odmjeren da se može lako uklopiti u institucionalne okvire, zajedno sa službenim grbom s kojim je kompatibilan, istaknula je Ira Payer, predsjednica ocjenjivačkog suda.
Vizualni identitet je jedan od temeljnih medija kroz koji građani i posjetitelji doživljavaju grad. On u sebi sadrži emociju, način povezivanja sa samim gradom. Gradeći na bogatoj tradiciji grafičkog dizajna u Zagrebu, ovaj natječaj organizirali smo u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom kako bismo dobili vizualni identitet koji istinski odražava bit našeg grada – otvorenost, vedrinu i ponos. Rješenje koje smo odabrali ima potencijal jasno komunicirati emocije koje Zagrepčani osjećaju prema svom gradu: ljubav, ponos, sreću i povezanost. Slogan “Zagreb, volim te!” jednostavan je, ali snažan izraz tih emocija. On sažima povijesne trenutke i umjetničko nasljeđe koje Zagrebu daju njegovu jedinstvenu dušu, izjavio je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba i član ocjenjivačkog suda.
Nakon završetka javnog natječaja slijedi faza razrade novog vizualnog identiteta za komunikaciju grada. Slijedi razdoblje testiranja stvarne primjene identiteta čiji je primarni cilj jasna i dosljedna komunikacija koja se lako prilagođava različitim kanalima, poput aplikacija za kupnju karata za javni prijevoz ili informacija o raspredu odvoza otpada, zaključio je Sven Sorić, predsjednik Hrvatskog dizajnerskog društva.
Na natječaj je pristiglo ukupno 59 radova, a Ocjenjivački sud dodijelio je 5 nagrada. Sve pristigle radove možete pogledati na ovoj poveznici, a u nastavku doznajte više o nagrađenim rješenjima.
Prva nagrada
Naziv koncepta: Slobodan čovjek u slobodnom gradu
Autori: Boris Malešević, Katja Malešević, Feđa Vukić i suradnici Goran Trbuljak, Vlado Martek, Marko Lulić, Linda Golik Horvat i Suzana Potrebić
Obrazloženje OS-a: Identitet grada nije samo njegov vizualni izražaj, već i način na koji stanovnici i posjetitelji doživljavaju i interpretiraju njegovu kulturnu, povijesnu i društvenu dimenziju. U kontekstu suvremenih projektiranih vizualnih identiteta gradova, koji često balansiraju između tradicije i atrakcije, nužno je razviti sustav koji ne samo da odražava povijesnu baštinu, već i omogućava dinamičan razvoj u skladu s potrebama i očekivanjima zajednice. Prvonagrađeni rad Slobodan čovjek u slobodnom gradu izdvaja se kao rješenje koje uspješno sintetizira te elemente te predstavlja vizualni i konceptualni iskorak u definiranju identiteta Zagreba.
Formalna osnova ovog vizualnog identiteta počiva na obrisu službenog grba grada Zagreba, preciznije obliku njegova štita, koji se jednostavnim grafičkim zahvatom – u zoni u kojoj se na službenom grbu nalaze otvorena vrata utvrde Gradec – dodatno otvara prema okolnom prostoru. Opisanom intervencijom, konkretno redukcijom jednog dijela obrisne linije štita, uspješno je kreiran novi semantički okvir koji zadržava asocijaciju na heraldičku tradiciju, dok istovremeno omogućava novo višeslojno čitanje. Tako gornji dio znaka sugerira kvadrat, što se može čitati kao strukturirano urbano tkivo, ali i kao naglašeno smještanje Zagreba u kontekst Hrvatske putem hrvatskog vizualnog koda. Donji dio novog znaka, polukružno zakrivljenu liniju – originalno donji dio štita – percipiramo kao osmijeh i možemo interpretirati kao pristupačnost, toplinu i pozitivni duh grada. Prema sugestiji autora, tu liniju možemo prepoznati i kao rijeku Savu. U cjelini, ova jednostavna, dobro promišljena i vrlo vješta intervencija, osim što stvara inspirativnu podlogu za nova čitanja, na simboličkoj razini predstavlja i suvremeni dizajnerski iskorak izvan okvira heraldike.
Unutar znaka smješten je verbalni standard Zagreb volim te! koji inspiraciju crpi iz konceptualne umjetnosti, referirajući se na kultni ulični performans Tomislava Gotovca (Ležanje gol na asfaltu, ljubljenje asfalta / Zagreb, volim te!, 1981.), a koji autori prepoznaju kao paradigmatski iskaz individualnog i angažiranog odnosa prema gradu. Predložena ekstenzija Volim te!, zamišljena kao stalni dodatak uz ime grada, nadilazi razinu marketinške krilatice, već postaje univerzalna izjava emocije prema Zagrebu te označitelj odnosa između osobnog i kolektivnog identiteta.
Prema mišljenju Ocjenjivačkog suda, ovaj identitetski sustav donosi nekoliko ključnih strateških prednosti za Zagreb. Njegova dugoročna relevantnost proizlazi iz oslanjanja na temeljne vrijednosti grada umjesto na vizualnu atrakciju. Nadalje, otvoreni sustav vizualne komunikacije, kakav bi se bez dvojbe mogao izgraditi na temeljima natječajnog rada, može omogućavati prilagodbu različitim kontekstima bez vizualnih ograničenja; umjesto nametanja stroge grafičke matrice, ovaj identitet može uspješno ostavljati prostor za suživot sa svim budućim kreativnim rješenjima. Osim toga, kompatibilnost s postojećim vizualnim okruženjem osigurava njegovu skladnu integraciju u postojeće kulturne i institucionalne sustave, bez stvaranja vizualnih sukoba i potrebe za potpunim i istovremenim redizajnom svih gradskih sastavnica. Na koncu, projekt omogućava da se status postojećeg službenog grba grada Zagreba ne dovodi u pitanje, čime se osigurava obzirna, postupna i održiva implementacija novodizajniranog identitetskog sustava u razumnom periodu.
Velika vrijednost ovog identiteta jest njegov kapacitet da govori o emociji građana prema gradu na način koji nadilazi uobičajene vizualne simbole. Motiv srca često se koristi u vizualnim identitetima gradova, regija i zemalja, no obično ostaje na razini dekorativnog i generičkog izraza. Zagreb, s obzirom na svoju baštinu, ima legitimno uporište za korištenje srca kao simbola, no ovo rješenje vješto zaobilazi tu zamku, oslanjajući se umjesto toga na verbalni iskaz sa snažnim konceptualnim uporištem i na intelektualno slojevitu interpretaciju pripadnosti gradu. Ljubav prema Zagrebu u ovom kontekstu ne označava samo afektivnu privrženost, već i aktivan interes za njegov razvoj i društvenu dinamiku. Ovaj identitet prepoznaje da privrženost gradu nije pasivna, već se ostvaruje kroz sudjelovanje, kritiku i odgovornost građana prema zajednici. Upravo u tom smislu Zagreb volim te! ne funkcionira samo kao deklarativna poruka, već kao verbalni alat koji afirmira kulturu aktivnog građanstva.
Nastavno na ovu pohvalnu ocjenu, Ocjenjivački sud izražava skepsu prema prikazanom “participativnom potencijalu novog identitetskog sustava”, koji se temelji na ideji da građani upisuju vlastite komentare u obris identitetskog standarda, za tu priliku ispražnjen od verbalnih elemenata. Iako participacija građana predstavlja vrijedan element kako suvremenog dizajna tako i upravljanja gradom, ovaj konkretni predloženi oblik interakcije ne djeluje niti dovoljno uvjerljivo niti održivo kao sastavni dio vizualnog identiteta. Stoga Ocjenjivački sud sugerira da se participativni aspekt identitetskog sustava dodatno promišlja i razvija kroz modele koji omogućuju autentičniju uključenost građana.
Također, uključivanje siluete umjetnika ocijenjeno je kao suvišno, jer reducira snagu identiteta na doslovnu ilustraciju umjesto da ostavi prostor za otvorenu interpretaciju. Oslanjanje na prepoznatljivost pojedinačne figure sužava komunikacijski potencijal identiteta i ograničava njegovu univerzalnu upotrebljivost, dok temeljna ideja već sadrži dovoljno semantičkih slojeva za uspješnu komunikaciju.
Ocjenjivački sud također sugerira dodatno promišljanje sustava boja, kao i tipografskog sustava. Izbor pisma Helvetica, premda funkcionalan u smislu univerzalne primjenjivosti, ne uspijeva artikulirati jedinstvenost predloženog koncepta, odnosno Zagreba. Ocjenjivački sud smatra da bi zadržavanje tog pisma – imajući na umu potencijalnu buduću razradu – predstavljao propuštenu priliku za dodatno osnaživanje identiteta i kroz autentičniji tipografski izraz.
Zaključno, bez obzira na određene ispravljive slabosti, Ocjenjivački sud smatra da rad Slobodan čovjek u slobodnom gradu nadilazi standardne pristupe oblikovanju vizualnog identiteta grada i jasnoćom koncepta nadmašuje sve ostale natječajne radove. Ovom natječajnom radu jednoglasno dodjeljuje prvu nagradu u preporuku realizacije, smatrajući ga originalnim, strateški perspektivnim i dugoročno potencijalno vrlo funkcionalnim vizualnim identitetom grada Zagreba. Svjesni da predstoji opsežan proces razrade i razvoja vrlo kompleksnog identitetskog sustava, uz preispitivanje elemenata na koje je u ovom obrazloženju ukazano, Ocjenjivački sud prepoznaje kapacitet autora da se uhvate ukoštac s ovim složenim zadatkom i sustav dovedu na visoku profesionalnu razinu, osiguravajući njegovu dosljednost, održivost i dugoročnu primjenjivost.
Cijelu PDF prezentaciju potražite ovdje
Druga nagrada
Naziv koncepta: Veliko Z
Autorice: studio Kuna Zlatica (Ana Kunej, Alma Šavar, Zlatka Salopek Radić)
Obrazloženje OS-a: Drugonagrađeni rad Veliko Z / Capital Z kvalitetan je i promišljen prijedlog koji na intrigantan način reinterpretira vizualni kod Zagreba, oslanjajući se na službeni grb, dok istovremeno nastoji konstruktivno odgovoriti na izazove suvremenih komunikacijskih potreba.
Osnovni znak, temeljen na grafičkoj preobrazbi grba grada Zagreba u stilizirano slovo “Z”, čitko je i domišljato rješenje koje nudi suvremen – čak i duhovit – dizajnerski odgovor na heraldičku tradiciju. Jednostavna forma znaka omogućava lako prepoznavanje i upotrebljivost pri malim dimenzijama, što ga potencijalno čini praktičnim i nekompliciranim rješenjem u svakodnevnoj primjeni.
Posebna vrijednost ovog natječajnog rada leži u njegovoj sustavnosti, dosljednosti i koherentnosti. Znak je vješto uklopljen u širi sustav vizualne komunikacije koji uključuje piktograme, ideograme i infografiku, spretno oblikovane prema istoj vizualnoj logici. Prijedlog se ističe i razrađenim sustavom aplikacija vizualnog identiteta – od tiskanih do digitalnih komunikacijskih sredstava. Sve aplikacije, uključujući plakate i digitalna sučelja, oslanjaju se na logične kompozicijske mreže izvedene iz osnovnog znaka. Jasna struktura i dobro definirana tipografska hijerarhija doprinose preglednosti i pragmatičnosti ovog prijedloga.
Iako funkcionalan, tipografski sustav ipak ne pokazuje dovoljnu ambiciju. Oslanja se isključivo na jedno geometrijsko neserifno pismo, koje je korišteno i za logotip i za cjelokupni tekstualni sadržaj. Ovaj pristup, premda konzistentan, ograničava izražajnu širinu i versatilnost tipografskog sustava te otvara pitanje njegove sposobnosti da zadovolji sve tipografske potrebe vizualnog identiteta grada.
Koloristički sustav, temeljen na plavoj boji, uz šest dopunskih, inspiriran je zagrebačkom arhitekturom i prirodnim okruženjem. Premda promišljena, shema boja ne djeluje dovoljno izražajno i fokusirano u kontekstu vizualnog identiteta Zagreba. Na pojedinim prikazima primjene, poput internetske stranice, boje ne uspijevaju jasno usmjeriti pažnju na grad kao primarni subjekt komunikacije, već naglašavaju sekundarne elemente.
Iako slovo “Z” djeluje kao neupitno logična i snažna okosnica vizualnog identiteta Zagreba, Ocjenjivački sud prepoznaje određene rizike u njegovoj interpretaciji u aktualnom političkom trenutku. Iako to nije bilo presudno za konačno rangiranje ovog rada, ipak otvara pitanje kako bi se takav znak mogao percipirati u međunarodnom kontekstu i sugerira potrebu za pažljivim razmatranjem njegovog potencijalnog značenja u različitim kulturnim i političkim okruženjima. Također, iako je znak grafički ispravno koncipiran, jednostavnim rotiranjem srednjeg dijela, ostavlja dojam da postoji prostor i za daljnji oblikovni rafinman.
Na koncu, ukupni dojam vizualnog identiteta ostao je donekle neodređen; dok pojedini aspekti sustava pokazuju visoku razinu razrade, sinergijski učinak svih elemenata ne doseže specifičnost potrebnu za uvjerljiv dugoročni vizualni identitet Zagreba.
U cjelini, drugonagrađeni rad predstavlja ozbiljan i visoko kvalitetan doprinos natječaju, s potencijalom za daljnji razvoj. Njegova logika, vizualna dosljednost i prilagodljivost čine ga relevantnim prijedlogom s potencijalom za daljnju razradu i primjenu u budućem promišljanju identiteta Zagreba.
Treća nagrada
Naziv koncepta: Reflection
Autor: studio Futura DDB (Strahinja Jovanović)
Obrazloženje OS-a: Trećenagrađeni rad donosi vizualno skladno i sustavno razrađeno rješenje koje se temelji na modularnosti kao glavnom principu oblikovanja. Korištenjem modula izvedenih iz stiliziranih elemenata gradskog grba, autori nastoje povezati povijesnu baštinu sa suvremenim grafičkim izrazom, stvarajući fleksibilan vizualni sustav koji omogućuje široku primjenu u različitim komunikacijskim kontekstima.
Ocjenjivački sud prepoznaje vrijednost ovog pristupa, posebice u smislu strukturalne jasnoće i dosljednosti u oblikovanju aplikacija. Razrađena mreža vizualnih elemenata omogućuje lako prilagođavanje identiteta različitim potrebama gradske uprave i institucija, što je jedna od ključnih prednosti rada. Dosljedna primjena tipografskog sustava i sheme boja doprinosi koherentnosti.
Međutim, unatoč tehničkoj kvaliteti i vizualnoj dotjeranosti, ovaj prijedlog odražava već poznate dizajnerske obrasce. Podsjeća na mnoge već viđene vizualne identitete gradova temeljene na modularnim sustavima, bez dovoljno specifičnih elemenata koji bi ga čvrsto vezali uz Zagreb. Nedostaje snažnija konceptualna veza sa Zagrebom, a vizualni jezik, premda razmjerno suvremen, ne donosi prepoznatljivost ili jedinstvenost potrebnu za dugoročni identitet glavnog grada.
Osim toga, ocjenjivački sud primjećuje određene nesporazume u interpretaciji lokalnih vizualnih referenci. Autori navode zagrebačku čipku kao inspiraciju, no takav element u kulturnom kontekstu grada zapravo ne postoji, što ukazuje na određeni nedostatak dubljeg razumijevanja lokalne baštine.
Zaključno, trećenagrađeni rad, iako ima manjak autentične povezanosti sa Zagrebom i ne uspijeva adekvatno odgovoriti na specifične potrebe identiteta grada, odlikuje se vizualnom preciznošću i nagrađuje se zbog svoje tehničke razrađenosti, modularnosti i usustavljenosti.
Četvrta nagrada
Naziv koncepta: Nove NOVE Tendencije
Autori: studio Tutta Forza (Leo Kirinčić, Ian Farkaš, Sara Dumančić, Mia Radić)
Obrazloženje OS-a: Ocjenjivački sud dodjeljuje četvrtu nagradu rješenju pod nazivom Nove nove tendencije, čija vrijednost leži u prepoznavanju važnosti modernističkog nasljeđa za grad Zagreb. Ovaj rad temelji vizualni identitet Zagreb na ideji njegovog kontekstualiziranja, čak i “zamrzavanja” u trenutku povijesti kada Zagreb nije bio samo pasivni svjedok, već aktivni sudionik u stvaranju radikalnih avangardnih umjetničkih praksi, značajnih ne samo u lokalnom već i globalnom kontekstu. Pogonjen nostalgijom, rad zagovara konceptualni povratak izvornim idejama modernizma, reinterpretirajući bogatu vizualnu i teorijsku baštinu zagrebačke i međunarodne avangarde – Gorgone, EXAT-a 51 i Novih tendencija. Spajanjem elemenata apstraktne umjetnosti, konstruktivizma i novih medija, nastoji ih aktualizirati unutar suvremenih komunikacijskih i dizajnerskih praksi.
Iako je nemoguće zanemariti važnost razdoblja na koje se referira, učestalo oslanjanje na prošlost, kao što je slučaj s Novim tendencijama, neminovno umanjuje snagu reference. Unatoč zanimljivoj analizi i analogiji kao metodološkom alatu, rad se ipak više oslanja na retrospektivu nego na istraživanje i artikulaciju suvremenog Zagreba te anticipaciju njegove budućnosti. U suvremenom digitalnom krajoliku obilježenom hiperprodukcijom dinamičnih, šarenih apstraktnih uzoraka, geometrijski motivi gube subverzivnu snagu koju su nekoć imali te bivaju reducirani na dekoraciju koja gubi autentičnu vezu sa Zagrebom.
Tipografski sustav temeljen je na grotesknom neserifnom pismu; njegova univerzalnost i bezvremenski karakter evociraju racionalnost i funkcionalnost modernizma, koji teži sintezi umjetnosti i tehnologije te stvaranju univerzalnog vizualnog jezika. U tom smislu, tipografska strategija nije samo estetska, već i konceptualna – omogućuje jasan i čitljiv vizualni identitet prilagođen suvremenim digitalnim i tiskanim medijima, dok istovremeno ostaje ukorijenjena u modernističkoj tradiciji Zagreba. Postavlja se pitanje je li tipografski odabir mogao preciznije odražavati suvremenu avangardu te može li snažna, karakterna tipografija autentično oblikovati identitet grada danas. Štoviše, u logotipu naglašeno slovo “a”, preuzeto iz koncepta Ivana Picelja za magazin edition a, izvorno nastalo u analognom okruženju, zorno pokazuje kako njegova digitalna inačica danas više ne djeluje jednako skladno.
Zaključno, iako projekt ne donosi sasvim novi vizualni jezik, njegova snaga leži u pažljivoj analizi povijesnih izvora i pokušaju njihove tranzicije u suvremeni kontekst. Projekt pokazuje da istraživanje odnosa umjetnosti, tehnologije i društva može graditi most između prošlosti i budućnosti i otvarati prostor za nova tumačenja i dijalog o vizualnom identitetu grada. Balansiranje između tradicije i suvremenosti te između lokalnog nasljeđa i globalne vizualne kulture čini ovaj projekt zanimljivim doprinosom raspravi o suvremenom vizualnom identitetu Zagreba – u čemu leži njegova najveća vrijednost.
Peta nagrada
Naziv koncepta: KVA01
Autor: Vedran Židanik
Obrazloženje OS-a: Ocjenjivački sud petu nagradu dodjeljuje radu pod nazivom KVA01. Premisa ovog rada bila je stvoriti jednostavan i suptilan znak koji će omogućiti njegovo fleksibilno korištenje u različitim kontekstima. Autor pritom ističe jednostavnost znaka kao kontrapunkt postojećem grbu uz koji će se koristiti, no također ga predviđa kao podlogu, element ili okvir kojeg će drugi dizajneri, umjetnici i korisnici moći interpretirati.
Znaku, koji integrira otvorena vrata zagrebačkog grba unutar kvadrata, pridružen je i slogan Otvoren prema svima uz prikaz iteracija Otvoren prema… koji potkrjepljuje intenciju da se identitetski sustav percipira kao otvoren i participativan. Suptilnost znaka autor dokazuje smještajući ga u kontekst postojećih korištenih logotipa te vizualnih identiteta i kampanji koje je Grad Zagreb recentno koristio.
Pohvalna je intencija da se znak koristi u kontekstu različitih dizajnerskih, likovnih i ilustratorskih izričaja. S druge strane neobično je što se sugerira isključivo korištenje street style fotografije kao kanala komunikacije prema mladima.
Ocjenjivački sud smatra da je sam znak nedovoljno prepoznatljiv — iako je intencija korištenja simbola gradske i nacionalne heraldike sama po sebi pohvalna, razina redukcije rezultirala je znakom koji odviše podsjeća na niz sličnih postojećih znakova ili piktograma. Samim time piktogrami koji su izvedeni iz znaka su generički i ne pridonose odskakanju ovog sustava od razine zanatski ispravno izvedenih identiteta kojima nedostaje specifična vizualna potka. Ovaj problem se također pojavljuje u prikazu korištenja identiteta na plakatima i u digitalnim medijima — umjesto da se ponudi razvijeni sustav, identitet se u ovim medijima temelji na uvećanom logu koji postaje template za vizualno atraktivne dosjetke, bez velike mogućnosti odstupanja od istih.
Najveća vrijednost projekta leži u njegovoj zanatskoj i vizualnoj pročišćenosti, kao i intenciji integracije različitih vizualnih jezika.
Sve nagrađene i prijavljene radove možete pogledati na linku dizajn.hr/blog/rezultati-natjecaja-za-dizajn-vizualnog-identiteta-grada-zagreba/
