“Recept za sretan život na podravski način” – ideja je koja stoji iza projekta Podravski hige koji je Martina Petric osmislila kao svoj diplomski rad na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Vizualne komunikacije, uz mentorstvo Tomislava Vlainića i komentorsku podršku Marije Juze. Pažljivo upakirane poruke u obliku plakata i crteža te naposljetku sabrane i u knjigu proizašle su iz lokalne tradicije, kao suvremena interpretacija nematerijalne baštine podravskog kraja koja, kao skup životnih načela, teži postizanju životne bezbrižnosti i općeg zadovoljstva.
Projekt je već predstavljen na nekoliko manifestacija, a do 21. srpnja izložen je u Galeriji Bernardo Bernardi u Zagrebu. O projektu ste na Vizkulturi mogli čitati i ovdje, a u nastavku doznajte što o njemu kaže sama autorica. S Martinom Petric za našu rubriku Savjet pita razgovarala je voditeljica Galerije Bernardi, Ksenija Foretić.
Ksenija Foretić: Od uvrštavanja projekta Podravski hige u program Galerije Bernardo Bernardi pa do danas stigla su priznanja – nagrada najboljeg domaćeg dizajna u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva u kategoriji “Cjeloviti projekt/proizvod” u studentskoj konkurenciji, uspješan nastup na Zagreb Design Weeku 2021. Kako je nastao projekt? Odakle inicijativa?
Martina Petric: Podravski hige rezultat je procesa diplomskog rada na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu pod mentorstvom Tomislava Vlainića i Marije Juze. Kad kažem rezultat procesa, to znači da je proizašao iz istraživanja nedostataka i problematike, kao i potencijala podravskoga kraja. Zapravo me zanimalo, kako bih ja kroz dizajnersko djelovanje mogla odgovoriti na uočene aktualne probleme poput kulturne stagnacije i izostanka motivacije podravske zajednice za djelovanjem i promjenom. Željela sam rodnom kraju nešto vratiti, provela sam tamo lijepo djetinjstvo i isto želim svim novim naraštajima.
Istraživanjem suvremene podravske zajednice zaključila sam da smjenom generacija sve više izostaje osjećaj zajedništva, pripadnosti i ponosa zbog oslabljenog identiteta Podravine. S druge strane, prepoznala sam naivnu umjetnost kao svojevrstan fenomen i nedovoljno iskorišten potencijal koji sam odlučila upotrijebiti u svrhu promocije takvog izričaja i jačanja identiteta.
Metodama iz dizajnerske prakse analizirala sam naivu i zaključila kako mi je njen najzanimljiviji aspekt narativnost koja zapravo progovara o identitetu zajednice. Drugim riječima, slikajući vlastitu svakodnevicu Podravac izražava vlastiti vrijednosni sustav, saznajemo koje ga stvari vesele, a koje rastužuju.
Zaključujem da život u Podravini nekad i danas počiva na glorifikaciji jednostavnih vrijednosti poput povezanosti zajednice, povezanosti s prirodom i njegovanju tradicija. Te vrijednosti su mi bile zanimljive jer nisu toliko prisutne u suvremenoj, globaliziranoj kulturi zbog čega ih iznova vrednujemo. Fokusirajući se na vrijednosti, sjetila sam se da su Danci upravo njih i vlastitu kulturu življenja brendirali pod nazivom Hygge te uviđam kako se jednako tako može brendirati podravska kultura življenja i sustav vrijednosti, podravski hige – podravski recept za sretan život.
Ksenija Foretić: Tema je prezentacija nematerijalne baštine podravskoga kraja. Kako materijalizirati nematerijalnu baštinu? Kako je tekao taj proces i kako si odredila naglaske – s obzirom da je evidentan inovativan pristup?
Martina Petric: Većina nematerijalnih baština u sebi sadrži i materijalan aspekt: na primjeru naive to je slikanje na staklu, no važniji od toga je koncept naivnog slikarstva. Razumijevanjem koncepta nematerijalne baštine, moguće ju je reinterpretirati u današnjem kontekstu – u odnosu na zahtjeve današnjice: stvoriti novi koncept, novu baštinu koja se primjenom na fizičke medije također može materijalizirati.
Krsto Hegedušić je, zajedno s hrrvatskim intelektualcima, želio stvoriti hrvatski nacionalni izraz, te je vidjevši slike seljaka u rodnim Hlebinama prepoznao potencijal, sugerirao im je da ne slikaju bogorodice, vec ono što ih okružuje. Poznata je krilatica “Dečki, najte prerisavati.” I dečki su prestali precrtavati kipece i počeli su slikati prizore i teme koje su vidjeli u svojoj okolini. Tako je jedna od glavnih odrednica naive narativnost. Tim slikama dobivamo uvid u život jednog Podravca, što mu je važno, što ga usrećuje, a što rastužuje. Proučivši naivu i njezina glavna obilježja, shvatila sam da se stari Podravac, po krucijalnim obilježjima, ne razlikuje mnogo od današnjeg Podravca. Naivna umjetnost je na neki način i dokument svoga vremena i prostora u kojem nastaje. Razmišljajući o tome, shvatila sam da i ja prepoznajem neke naivne momente u sadašnjosti te da bi ih također voljela dokumentirati. Baš kao što je i naiva imala svoju funkciju – kreiranje nacionalnog izričaja, tako sam i ja htjela da moj koncept odgovori trenutnoj potrebi – da osnaži identitet Podravine.
Ksenija Foretić: Možemo li uspoređivati izvorni danski Hygge i podravski hige? Gdje su dodirne točke, a gdje možda bitne razlike?
Martina Petric: Danski Hygge, baš kao i podravski hige, počiva na nematerijalnim vrijednostima, obrascima ponašanja i djelovanja čijom se primjenom može postići osjećaj blagostanja. Sličnosti ovih filozofija su vrijednosti kojima teže, a to su osjećaj sigurnosti, zajedništva i povezanosti s prirodom. Razlike su u kulturama, odnosno njihovim tradicijama koje su proizašle iz geografskog položaja i povijesti zajednice.
Primjerice, u Danskoj veći dio godine nedostaje prirodne svjetlosti i česte su vremenske nepogode, zbog čega su bitni elementi hyggea svijeće, grijanje uz kamin i vuneni pokrivači. Podravska je tradicija, s druge strane, vezana uz mukotrpan rad pa su njezini elementi, primjerice i između ostalog, gemišt i glazba, kako bi se ta muka lakše podnosila.
Ksenija Foretić: Pretpostavljam da si prilikom postavljanja projekta imala cilj. Jesi li ga postigla i je li bilo nekih iznenađenja – nekih novih ciljeva i rezultata koji su se pojavili tijekom procesa?
Martina Petric: Projekt sam započela traženjem odgovora na problem kulturne stagnacije Podravine i izostanka motivacije podravske zajednice za djelovanjem i promjenom. Kako je projekt tekao, tako sam formirala premisu da ću interpretacijom vrijednosti naive osnažiti identitet Podravaca. Cilj mi je bio povećati osjećaj ponosa i pripadnosti zajednice, a takva osnažena percepcija bi trebala pozitivno utjecati na interakciju i daljnji razvoj zajednice i njezin identitet. Što se same egzekucije projekta tiče, smatram da sam dobro odgovorila na definirane zahtjeve, a potvrda je stigla i od Hrvatskog dizajnerskog društva s nagradom na Izložbi hrvatskog dizajna 21/22. Novi cilj se formirao nakon obrane diplomskog rada, odlučila sam tada intenzivnije raditi na konkretnoj realizaciji, tako da ideja ne ostane samo na diplomi, u teoriji, već da i zaživi u zajednici, da doista potakne osnaživanje identiteta.
Ksenija Foretić: Možemo li dizajnirati sretan život? I koju ulogu ima dizajn u stvaranju sretnog života?
Martina Petric: Postoji mnogo istraživanja i koncepata, kako do sretnog života. Definitivno možemo odrediti neke mjerljive parametre koji utječu na kvalitetu života (a time i sreću), poput tjelesne aktivnosti ili životnog standarda. Tu su i nematerijalne vrijednosti poput povezanosti sa zajednicom, osjećaja pripadnosti i sigurnosti kao izrazito važni parametri za sreću pojedinca. U svakom slučaju postoje određene opće vrijednosti kojima ljudi teže, možemo ih istražiti i odrediti im status te zatim i potražiti odgovore na potencijalne probleme. Dizajn je oduvijek bio disciplina kojom nastojimo poboljšati kvalitetu života, kritički analizirati stvarnost te dogovoriti na potrebe svoga vremena. Bilo je tu zadataka poput primjerice traženja ergonomskih rješenja za stolice, a do danas se razvio u mnogo grana, od digitalnih pametnih rješenja poput „Internet of things“ do traženja novih ekoloških materijala. Tako da bih rekla da je dizajn nekad i danas težio tome da čovjeka učiniti sretnim, a nadam se da će i moj Podravski hige nekome izazvati osmijeh na licu.
Intervju priredila: Ksenija Foretić
Intervjue iz serije Savjet pita možete pronaći ovdje.
Novosti vezane uz galeriju Bernardi pratite putem Facebook stranice www.facebook.com/galerijabernardi/.
