Dvojac koji djeluje u Studiju RU:T, produkt dizajneri Karla Paliska i Tvrtko Bojić, iza sebe ima više uspješnih realizacija, a njihov sustav modularnnih stolova Ala – dizajniran u suradnji s Natašom Njegovanović za hrvatski dizajn-brend Nunc – na lanjskoj Ambienti donio im je Nagradu za najbolje mlade dizajnere, o čemu smo pisali ovdje. Njihova suradnja s Nuncom započela je već ranije na uspješnom projektu konceptualne kuhinje Slavonika, iznimno zapažene na utjecajnom milanskom sajmu namještaja Salone del mobile, gdje je premijerno predstavljena 2018. godine. Novi proizvod koji su razvili za Nunc, komodu Aman taman, ovaj dizajnerski duo predstavit će na izložbi u zagrebačkoj Galeriji Bernardo Bernardi koja se otvara 26. studenog u 19 sati. Tom prigodom Maša Milovac je mladim dizajnerima postavila nekoliko pitanja za našu rubriku Savjet pita.
*Tvrtko Bojić i Karla Paliska / Studio RU:T
► Proizvodi koje stvarate mišljeni su za javne i radne prostore, ugostiteljske objekte, ali i privatne, odnosno intimne prostore. Radi se o modularnim policama, varijabilnim stolovima, barskim stolcima, komodama, a za brend Nunc osmislili ste i novi sistem kuhinje. Postoji li razlika u pristupu oblikovanju proizvoda koje koristimo u našim svakodnevnim životnim prostorima od onih koje možemo vidjeti u restoranima, uredima, trgovinama? Što vam je važno u oblikovanju, čemu posvećujete posebnu pozornost?
Studio RU:T: Razlika u oblikovanju proizvoda koje koristimo u svom privatnom, intimnom prostoru i u onom javnom i polujavnom svakako postoji jer te proizvode ne koristimo na jednak način, ali naravno da postoje i objekti koji funkcioniraju i za jedno i za drugo.
Pri oblikovanju su nam posebno bitni funkcija i način korištenja budućeg proizvoda, kao i racionalnost pri izboru materijala i tehnologija izrade.
► Opišite nam proces nastanka novog proizvoda. Koliko je zahtjevno (vremenski, materijalno, intelektualno) razvijati novi proizvod od nule, te koje faze prethode onom opipljivom prototipu? Što vas, zapravo, očekuje nakon prvog testiranja proizvoda? S obzirom da je čitav proces interdisciplinaran, možete li spomenuti s kim sve surađujete tijekom tog procesa?
Studio RU:T: Proces nastanka novog proizvoda možemo opisati kroz neke ključne faze koje uvijek prolazimo. Neke od njih često znaju biti vrlo dinamične, a dosta ovise o tome razvijamo li samoinicirani proizvod ili onaj na temelju potreba i zahtjeva klijenta. U većini slučajeva proces nastanka novog proizvoda počinje izradom briefa kojim u suradnji s klijentima definiramo projektni zadatak. Istraživanje koje slijedi smatramo osnovnom za razvoj kvalitetnog proizvoda. U sklopu istraživanja zapravo nastojimo mapirati i opisati kontekst za koji je proizvod namijenjen – prostore za koje je namijenjen, navike i potrebe ljudi. Također radimo i index dizajna – popisujemo sve postojeće proizvode sličnih tipologija kako bi smanjili mogućnosti ponavljanja i sličnosti, ali i biti transparentni oko potencijalnih uzora i inspiracija drugih autora na naš rad.
Idući korak je koncipiranje idejnog rješenja, pa detaljniji razvoj izabranih rješenja do razine 3D prikaza, tehničkih nacrta, ponekad i maketa. Nakon izrade prvog prototipa radi se analiza u suradnji s tehnolozima i prodajom i potencijalno se rade dorade s ciljem optimizacije u potrošnji materijala, poboljšanja funkcije i estetike.
Neki proizvodi idu na tržište nakon prvog prototipa, neki se nakon prezentacije na sajmovima dorađuju na bazi informacija koje smo dobili od potencijalnih kupaca. Tako da se neki proizvodi mogu razviti kroz par mjeseci, a za neke treba i više godina. O vrsti proizvoda ovisi i koliko su oni zahtjevni vremenski, materijalno i intelektualno.
Slučajevi kada razvijamo proizvode u sklopu samoiniciranog procesa su potencijalno kaotičniji – budući da moramo samostalno prepoznati tržišnu nišu, pronaći potencijalne proizvođače, tehnologiju i materijale te u skladu s time zadati ciljeve, ograničenja, kriterije, vremenske rokove. To je svakako zahtjevnije i dinamičnije jer se konstantno isprepliću procesi definiranja projektnog zadatka s procesima istraživanja, konceptualizacije i kreiranja idejnih rješenja. Tada se ne krećemo kroz proces jednosmjerno, već često revidiramo i nadopunjujemo neke odluke i rješenja. To vremenski i mentalno može biti iscrpljujuće, ali s iskustvom i malo jednostavnije jer naučite racionalizirati vrijeme i primjenu prikupljenog znanja.
Što se tiče kruga suradnika s kojima surađujemo u procesu razvoja proizvoda, to su primarno suradnici koju su uključeni u razvoj i promociju – inženjeri, tehnolozi, prodajni zastupnici, arhitekti. U primarnoj fazi definiranja tipa i forme proizvoda prvenstveno se fokusiramo na potencijalne korisnike proizvoda.
*komoda Aman taman / render: markofucek.eu
► Što smatrate da su ključni problemi ili prepreke za poboljšanje produkt dizajn scene u Hrvatskoj? Kako se, usprkos činjenici da u Hrvatskoj postoji svega nekoliko proizvođača namještaja, diplomirani dizajner odlučuje za karijeru produkt dizajnera? U okolnostima u kojima smo trenutno, što smatrate najvećim izazovom, odnosno smatrate li da je dizajnerska struka dodatno ugrožena novonastalom situacijom i krizom koja nas sustiže u Hrvatskoj i svijetu?
Studio RU:T: Više je problema koji otežavaju stanje na produkt dizajn sceni. Prvi problem bi bio nedostatak proizvodnih kapaciteta, odnosno nedostatak investicija u razvoj novih proizvoda. Postoji dosta proizvođača koji rade poluproizvode za vanjske kupce jer je to najkraći put do profita, možda dugoročno nije najisplativiji i najsigurniji, ali malo je onih koji žele i mogu investirati veću količinu novca u razvoj i promociju novih proizvoda, da bi im se te početne investicije počele vraćati nakon više godina. Također produkt dizajneri imaju jako malo prostora za stjecanje praktičnih znanja kroz cijeli proces razvoja proizvoda.
Biti produkt dizajner je i zvanje i zanimanje. S jedne strane morate do određene razine romantizirati ideju svoje struke – imati razvijenu neku viziju i filozofiju svog rada zbog koje spremno ulazite u dugoročne periode rada ne znajući kada će vam se taj rad isplatiti. S druge strane je i zanimanje jer, da biste mogli od tog posla i živjeti, morate naučiti kako racionalizirati svoje procese i vrijeme, kako uspješno prodati svoje usluge, ali i raditi kompromise. Dakle, s jedne strane je tu ljubav prema poslu koji radite, a s druge spremnost da se ne poistovjećujete isključivo s poslom koji radite.
*komoda Aman taman / render: markofucek.eu
► Zanima me vaš stav o gotovo nepovratnom ljudskom utjecaju na naš planet. Kada dizajnirate, donosite li odluke koje idu u korist borbi protiv klimatskih promjena i smatrate li da kao dizajneri imamo (možda i veću od drugih) odgovornost prema zdravlju naše planete s obzirom da oblikujemo materijalnu, odnosno predmetnu okolinu?
Studio RU:T: Slažemo se da su ekološki principi izrazito bitni u procesu razvoja i proizvodnje ne samo dizajna, nego općenito. Ipak, to je daleko od integrirane prakse i zapravo jako malo dizajnera beskompromisno provodi ekološke i etičke principe u kontekstu dizajna i razvoja proizvoda.
S jedne strane, viđamo sve više dizajnera koji eksperimentiraju s korištenjem novih tipova biorazgradivih materijala, ali takvi proizvodi rijetko završavaju kao dio serijske proizvodnje. S druge strane, često se ekološki principi izvrću i koriste u marketinške svrhe. U srži problema je zapravo konzumerizam, kontinuirana potreba tržišta za novim proizvodima i trendovima – što je zapravo i plodno tlo za dizajnersku praksu.
Mi kroz svoju praksu nastojimo raditi proizvode koji nisu bazirani na nekim prolaznim trendovima i koji su uglavnom modularni i fleksibilni, kako bi se lakše prilagođavali promjenama prostora i potreba – i tako ostali relevantniji kroz dulji vremenski period. Uvijek smo uključeni u proces razvoja i tehničke razrade, pa vrlo često i dorađujemo proizvode da bi u procesu proizvodnje bili racionalniji kada se radi o korištenju materijala i energije. Svjesni smo da je to daleko od dovoljnog, ali radi se o iznimno složenom pitanju jer je bitno analizirati prilike i mogućnosti dizajnera s obzirom na kontekst unutar kojeg djeluje. Voljeli bismo se nadovezati na ovo pitanje u sklopu jednog opsežnijeg članka ili intervjua.
*komoda Aman taman / render: markofucek.eu
► Što ćete izložiti u Galeriji Bernardo Bernardi? Spominjete ideju prostornosti te odnos predmeta i čovjeka, a i predstavljanje jednog od vaših proizvoda u razvoju. Koje vrijednosti želite komunicirati ovom izložbom?
Studio RU:T: U Galeriji ćemo izložiti komodu Aman taman, proizvod koji smo razvili za klijenta, brend namještaja Nunc. Radi se o komodi koja se sastoji od dva segmenta te se izvlačenjem donjeg segmenta mogu mijenjati proporcije komode ovisno o prostoru u kojem se nalazi ili izmjenjujućim potrebama. Ta komoda je zapravo nastavak našeg razmišljanja o novim tipologijama i funkciji predmeta – koji u svojoj formi imaju ugrađene mehanizme podešavanja kontekstu u kojem se nalaze. To promišljanje je ugrađeno i u neke naše druge proizvode kao što su prethodno nastala komoda Duja, ali i stol Ala.
Ideja prostornosti, odnos predmeta i njegova prostora je jako bitan aspekt naše prakse, a ova komoda je nastala upravo kao rezultat promišljanja tih odnosa.
► Što biste od hrvatskih proizvoda voljeli imati u svojem životnom prostoru?
Studio RU:T: Bernardijev naslonjač A4, Kraljevu sklopivu garnituru Rex (nije Hrvat, ali je susjed), Numenov konzolni naslonjač Oblique.
Studio RU:T je multidisciplinarni dizajn studio koji čine Tvrtko Bojić i Karla Paliska, a koji zajednički rade od 2015. godine. Djeluju na poljima produkt i industrijskog dizajna, vizualnih komunikacija, prostornih koncepata i intervencija. U svom radu fokusiraju se na praktična i održiva rješenja, kao i eksperimente kojima propituju koncepte življenja. Redovito izlažu na domaćim i međunarodnim izložbama.
Intervju vodila: Maša Milovac
Izožba Studija RU:T u Galeriji Bernardi moći će se pogledati do 14. prosinca, radnim danima od 8 do 20 sati te subotom od 8 do 12 sati.
Novosti vezane uz Galeriju Bernardi pratite putem Facebook stranice www.facebook.com/galerijabernardi/.
Savjet Galerije Bernardo Bernardi čine: Ivana Fabrio, Damir Gamulin, Sven Jonke, Jasminka Končić, Maša Milovac, Ana Mušćet
Intervjue iz serije “Savjet pita” možete pronaći ovdje.
