Jučerašnji je dan obilježila tužna vijest: napustio nas je veliki arhitekt Bogdan Budimirov, nezaobilazno ime u antologiji modernističke arhitekture. Ovaj izniman i agilan autor sistematično je, i sve do konca svog života, eksperimentima na profesionalnom polju proširivao polja mogućnosti na području arhitekture i produkt dizajna. Rođen 1928., Budimirov profesionalnu karijeru započinje rano, u vrijeme studija, u doba poslijeratne obnove i izgradnje. Projekti masovne gradnje čine zamjetan segment njegova opusa, a profesionalne temelje uspostavio je na ingenioznoj postavci o ukidanju granice između arhitekture i dizajna.
*Bogdan Budimirov / foto: Marko Mihaljević
Jedan od pionira montažne prefabricirane gradnje stambenih zgrada, čiju je tehniku i metodologiju gradnje primijenio na kultnim “limenkama” u novozagrebačkim naseljima Zapruđe i Remetinečki gaj, vizionarski je implementirao ideju da sustav prefabricirane gradnje – a ovi Budimirovljevi poznati su kao YU 60 i YU 61 – valja shvaćati kao jedinstvenu cjelinu, a ne kao spoj pojedinačnih sastavnih dijelova. Uz svijest o odgovornosti koju kao arhitekt i projektant ima prema budućim stanovnicima prostora koje projektira, ovi su modeli osmišljeni kao niskobudžetni, ali fleksibilni okvir koji je mogao lako biti unaprjeđivan i transformiran prema potrebi.
Duboko uvjeren u nužnost poznavanja, razumijevanja i poštivanja svakodnevnih navika stanovnika i korisnika određenog prostora ili pojedinog predmeta, Budimirov je odgovorno pristupao vlastitoj ulozi proizvođača i kreativca čiji je zadatak prostorno i uporabno oplemeniti svakodnevicu. Prije više od četiri godine u zagrebačkoj je HDD galeriji organizirana izložba njegovih arhitektonskih i dizajnerskih radova (link), a tom je prilikom Maroje Mrduljaš istaknuo: “Bogdan Budimirov nadilazi uže disciplinarne okvire i pojednostavljeno shvaćenu poziciju arhitekta i dizajnera kao ‘stvaratelja oblika’. Šest desetljeća njegovog aktivnog istraživačkog rada u različitim mjerilima: od crtaće ploče do aerodroma, treba interpretirati u svjetlu nastojanja da se moderno sistemsko mišljenje i integracija znanja uključe u logiku projektiranja”. Marojev tekst u cijelosti čitajte ovdje.
Tijekom života Budimirov je za svoj rad primio pregršt priznanja, a zanimljivo je i su mu dodijeljena najveća strukovna priznanja za obje discipline, arhitekturu i dizajn: UHA-inu Nagradu Viktor Kovačić za životno djelo primio je 2006., a Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo uručena mu je 2014. godine. Slavio je ovaj arhitektonsko-dizajnerski velikan i prošle godine, kada je za svoje posljednje realizirano arhitektonsko ostvarenje – tzv. Kuću za dvoje (projekta se prisjetite ovdje) – nagrađen Nagradom Drago Galić za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za 2017. godinu. Ovaj vrlo osoban i intiman projekt, privatna kuća osmišljena i realizirana kao vlastiti dom u kojem će sa suprugom provesti starost, uistinu je paradigmatično ostvarenje koje svjedoči o dosljedno primjenjivanom imperativu za osluškivanje ljudskih potreba te za odgovorno oblikovanje prostora i njegovu što harmoničniju spregu s okolinom.
