Jedan od hrvatskih projekata nominiranih za nagradu Piranesi (link) je i rekonstrukcija tržnice u Gružu u Dubrovniku, koji potpisuje Dinko Peračić u koautorstvu s Mirandom Veljačić, a ista je realizacija odabrana za skorašnji Zagrebački salon, čije je 59. izdanje posvećeno arhitekturi i urbanizmu (link). Zanimljivo je da je prije točno devet godina Peračić nagradu Piranesi i jednu od šest jednakovrijedih nagrada na 53. Zagrebačkom salonu osvojio za projekt uređenja jedne druge tržnice na dalmatinskoj obali, one u Vodicama (link). Da spretno riješen prostor tržnice, pogotovo u manjim gradovima, pridonosi ne samo urbanoj shemi, već i društvenoj dinamici, svjedoči i tržnica i ribarnica u Biogradu na Moru nedavno obnovljena prema projektu studija SODAA (link). O rekonstrukciji tržnice u gruškom zaljevu čitajte u nastavku!
Starog smo dali turistima, novog smo se bojali sanjati. Je li ovo taj trenutak u kojem ponovno možemo zamisliti grad u kojem želimo živjeti? Može li nova tržnica na rivi biti početak novog središta grada?
Na ramenima prethodnih generacija i krilima velike prošlosti ne možemo biti mali. Za dijalog s velikim renesansnim ljetnikovcem na najboljem dijelu obale treba puno poštovanja, ali još više karaktera.
Nema ničeg optimističnijeg od klime na Mediteranu. Svaki naš prostor je igračka sunca i vjetrova.
Paladin Gundulić, dubrovački plemić, trgovac i vješt diplomat izgradio je u 16. stoljeću, na najboljem mjestu u gruškom zaljevu, veliki ljetnikovac s perivojima, opasan visokim zidovima. Prednji zid na samom rubu mora bio je dug gotovo 150 metara. U kasnjim stoljećima ispred ljetnikovca nasuta je riva. Unutar zidova dograđene su kuće i mijenjale su se njihove namjene. U sjeverozapadnom dijelu, na mjestu ribnjaka, 1938. godine izgrađena je tržnica, koja se naknadno proširila na okolni javni prostor. Od tada je to glavna gradska tržnica i ribarnica grada Dubrovnika. Sama ribarnica je obnovljena, ali je prostor za prodaju voća, povrća i cvijeća ostao neuređen.
Iza prednje izgrađene zone, prostire se perivoj koji je pripadao ljetnikovcu. U nizu sa sličnim perivojima manjeg mjerila, čini prostor koji se danas naziva Povijesnim vrtovima, koji uglavnom stoji neiskorišten i neuređen. Prednja izgrađena zona ljetnikovca fragmentirana je u više građevinskih čestica na kojima su tijekom vremena izvršene brojne dogradnje. Ovim dogradnjama i rušenjem sjeverozapadnog ugla za postav tržnice izgubile su se izvorne dimenzije ovog impresivnog kompleksa.
Tržnica u Gružu nalazi se na istočnoj obali zaljeva gruške luke. Na obali se nalazi značajna kolna prometnica koja povezuje jedan od prilaza Dubrovniku, luku i gradske četvrti na sjeveru grada s njegovim ostalim dijelovima i samim centrom. Ova ulica predstavlja i vezu između kruzerske, putničke i trajektne luke i autobusnog kolodvora s drugim gradskim sadržajima. Na samoj obali, neposredno pred tržnicom, smješten je dio luke namijenjen privezu ribarskih, turističkih i drugih gospodarskih plovila, te jahti i operativnih brodova. Na uskom obalnom prostoru odvija se intenzivan promet uvjetovan svakodnevnim životom građana, ali i intenzivnim turističkim i poslovnim aktivnostima. Tržnica se uklapa u dinamičan promet i trgovačku i uslužnu ponudu ovog dijela grada, koji se već prepoznaje kao sekundarni gradski centar.
Nad tržnicom je trebalo napraviti nadstrešnicu za zaštitu od sunca i kiše. Izvedba nadstrešnice pretvorila se u obnovu cijelog urbanog sklopa. S jedne strane ljetnikovac, koji je zbog tržnice ostao bez jednog ugla, trebao je dobiti natrag svoj monumentalan format i neometane vizure. S druge strane tržnica, kao vitalan i važan gradski sadržaj, kojeg generacije Dubrovčana prepoznaju kao dio svakodnevnog života i gradskog identiteta, trebala se rekonstruirati kao značajna i cjelovita javna građevina. Natkrivanje tržnice trebalo je afirmirati i restaurirati baštinu, urediti okolne javne prostore i istovremeno povezati dijelove tržnice koji se nalaze unutar i izvan povijesnih zidova u jednu prostornu cjelinu. Krov je trebao ostati dovoljno nisko da se s rive vide povišeni dijelovi ljetnikovca, a istovremeno biti dovoljno visok da prostor bude prozračan, prirodno ventiliran i oblikovan kao suvremeni javni sadržaj. Tim jednim krovom nad trgom trebalo je riješiti sve okolne prostorne odnose i povezati njegove povijesne slojeve.
Zaštita od sunca vjetra i kiše riješena je nizom velikih zaokretnih tendi. Devet istih tendi trokutastog presjeka, omotanih svjetlopropusnim platnom, postavljene su unutar i izvan konture ljetnikovca. Na taj način prostor tržnice je cjelovit; djeluje kao jedna kompaktna javna građevina. U otvorenom položaju tende propuštaju svjetlo i zrak, a da pritom ne zaklanjaju pogled na baštinu. U slučaju kiše mogu se zatvoriti polaganim zaokretanjem na hidraulički pogon. Prostor pod njima ostaje dovoljno svijetao i prozračan, a ipak klimatski zaštićen. Sami prizmatični volumeni tendi osvijetljeni iznutra osvjetljavaju cijelu tržnicu.
Nastavkom zida ljetnikovca, laganim i svjetlopropusnim otklopivim elementima na pergoli te tamnim podom tržnica postaje mjesto mediteranskog karaktera ugodno za boravak i kupnju. Nije više samo funkcionalan trg opremljen za prodaju, već povremeno natkriveni javni prostor posebnih klimatskih i svjetlosnih ambijentalnih vrijednosti.
TRŽNICA U GRUŽU
Naziv projekta: Rekonstrukcija tržnice u Gružu
Lokacija: Dubrovnik, Obala Stjepana Radića 21
Autor: Dinko Peračić
Autorska suradnja: Miranda Veljačić
Arhitektura: ARP / Dinko Peračić, Miranda Veljačić, Ivan Begonja, Špiro Grubišić, Domagoj Bolanča, Ena Vladislavić, Emanuela Tomelić, Martin Sarić, Bruna Maslov, Dorotea Miličić, Dea Dragičević
Konstrukcija: Tihomir Šimunović / Kuzmanić & Šimunović projekt
Prodajni stolovi: Nikola Radeljković, Numen/For Use
Izvođač radova: Magnum Supra
Izvedba tende: Belina
Suradnja: Elektro klima projekt, AdapTEH, Tub, Futurteh, Saeculum, Termozop, Habitat Geo
Vizualizacije i video animacija: Domagoj Bolanča/Studio Arbol, Boris Goreta
Fotografije: Dragan Novaković/Pixel, Tonći Plazibat/Cropix, Damir Žižić
Godina projektiranja: 2016-2021, 2024-realizirano
Naručitelj: Sanitat Dubrovnik
Voditelj projekta: Dimenzija projekt
Površina lokacije: 1612,70 m2
Tlocrtna površina: 692,70 m2
