U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti 30. siječnja otvara se velika multimedijska izložba Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma, posvećena slavnim umjetničkim ostvarenjima nastalima u okviru ove institucije. Osnovan 1953. godine, Zagreb film je tijekom šest desetljeća proizveo više od dvije tisuće animiranih, dokumentarnih, edukativnih i igranih filmova te reklamnih spotova.
Ovoj povijesti pripada globalno prepoznatljiv fenomen Zagrebačke škole crtanog filma, više od 500 nagrada, a među brojnim nagradama na domaćim, europskim i svjetskim filmskim festivalima i festivalima animiranih filmova posebno mjesto zauzima prestižna nagrada Američke filmske akademije Oscar za najbolji animirani film dodijeljena 1962. godine Surogatu Dušana Vukotića. Tri filma osvojila su i nominacije za Oscara: 1964. film Igra Dušana Vukotića, Tup-tup Nedeljka Dragića 1973. te 1980. film Lutka snova u režiji Boba Godfreyja i Zlatka Grgića.
*Dušan Vukotić, “Surogat”, 1961.
Polazeći od izjave Dušana Vukotića kako je animacija najsvestranija umjetnost izražavanja, oblik sintetizirane komunikacije, edukacije i informacije koja je čudesno privlačna u svim svojim oblicima, izložba u Muzeju suvremene umjetnosti po prvi će put u ovako velikom obimu i na sveobuhvatan, multimedijski način prikazati animirane filmove Zagreb filma. Ti su filmovi osvojili publiku i stručne žirije diljem svijeta, zahvaljujući fantastičnim pričama koje su ispričali te inventivnosti, kreativnosti i vrhunskoj estetskoj vrijednosti svojeg originalnog, prepoznatljivog vizualnog jezika.
Izložba će predstaviti iznimna postignuća sjajnih autora Zagrebačke škole, hrvatsku umjetničku baštinu najviše razine koju je prepoznao cijeli svijet. Osim filmova, izložba će prikazati vrijednu arhivsku građu Zagreb filma, Hrvatskog državnog arhiva i privatnih zbirki – crteže, skice, celove i autentične predmete, smještajući ih u kontekst vremena u kojem su nastajali i povezujući ih s umjetničkim radovima iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti i drugih hrvatskih muzeja. Na izložbi će biti predstavljeno više od 200 animiranih filmova te sjajna dokumentarna i filmska produkcija koja će tijekom izložbe biti prikazana u dvorani Gorgona MSU-a.
*Vatroslav Mimica, “Jaje”, 1959. (lijevo); Borivoj Bordo Dovniković, “Ljubitelji cvijeća”, 1971. (desno)
Studio za crtani film osnovan je 1956. pod okriljem Zagreb filma i tada započinje intenzivno razdoblje razvoja umjetničke animacije. Zbog originalnog pristupa i specifičnog postupka animacije, izbora tema i visoke likovne kvalitete, taj je koncept već prvom pojavom na filmskom festivalu u Cannesu 1958. pobudio iznimno zanimanje te ga francuski kritičari George Sadoul i André Martin nazivaju Zagrebačkom školom crtanog filma. Na izložbi će posjetitelji moći doživjeti atmosferu studija za crtane filmove uz brojne interaktivne sadržaje i popratne programe.
Studio za crtani film okupljao je mnogobrojne snažne autorske osobnosti koje su vrhunskim ostvarenjima promijenile povijest animacije. Jedan od prvih velikih uspjeha bila je nagrada Filmskog festivala u Veneciji za film Samac Vatroslava Mimice 1959., a već 1962. godine film Surogat Dušana Vukotića osvojio je nagradu Oscar. Zlatnu povijest Zagrebačke škole crtanog filma stvarali su uz njih autori poput Nikole Kostelca, Borisa Kolara, Zlatka Boureka, Borivoja Dovnikovića, Nedeljka Dragića, Zdenka Gašparovića, Zlatka Grgića, Vladimira Jutriše, Aleksandra Marksa, Vladimira Kristla, Pavla Štaltera, Dragutina Vunaka, Ante Zaninovića, Milana Blažekovića, Zvonimira Lončarića, Joška Marušića, Krešimira Zimonića, Branka Ranitovića, Zlatka Pavlinića i mnogih drugih. Serijali Profesor Baltazar, Inspektor maska, Maxi Cat i Mali leteći medvjedi nastavak su zlatnog niza autorskih ostvarenja koja su nastala u produkciji Zagreb filma. Početak novog stoljeća pripada novoj generaciji, kojoj pripadaju autori poput Nicole Hewitt, Daniela Šuljića, Irene Jukić Pranjić, Livija Rajha, Marka Tadića, Darka Bakliže, Dušana Gačića, Danijela Žeželja i drugih, koji donose nove ideje i pristupe u području animacije.
*Zlatko Grgić, “Profesor Baltazar”, 1967.-1978.
Ovom izložbom Muzej suvremene umjetnosti u svim oblikovnim aspektima predstavit će jedinstveni filmski i likovni fenomen prepoznat ne samo u hrvatskim nego i u svjetskim okvirima, ukazujući na potrebu muzealizacije ove specifične i vrlo vrijedne umjetničke baštine.
Autori izložbe su Simon Bogojević Narath, Vesna Meštrić i Snježana Pintarić, a vizualni identitet i likovni postav izložbe potpisuju Vladimir Končar te Vedran Kasap i Ozana Ursić (Clinica Studio).
