U srijedu, 26. travnja u 19 sati u Galeriji Nova u Zagrebu otvara se grupna izložba Viva La Transicion! kustosica Ane Dević i Ane Kovačić s radovima Sanje Iveković, Rajkamal Kahlon, Gala Kirna i Fokus grupe, Davida Maljkovića i Bojana Stojčića. Naslovljena prema radu Bojana Stojčića, izložba razmatra eroziju društvenih vrijednosti kao izravne učinke ekonomske i političke tranzicije. Dan nakon otvorenja, u četvrtak, 27. travnja u 19 sati u Showroomu Galerije Nova održat će se treći razgovor iz serije Meandriranja, diskurzivnog programa koji u dijalogu s protagonistima/icama scene mapira nezavisne prostore i inicijative grada Zagreba. Izložba i razgovor dio su programa Nova 2.0 kojim WHW obilježava 20 godina programskog vodstva Galerije Nova.
Polazeći od lokalnog konteksta, izložba je fokusirana na pitanja individualnih i kolektivnih identiteta koji se razmatraju kroz prizmu gubitaka. To se odnosi na nestanak i smanjenje zajedničkih resursa, dostupnost javnog prostora, deindustrijalizaciju, gubitak radnih i reproduktivnih prava te društvenih vrijednosti koje se temelje na solidarnosti. Većina radova s ove izložbe bavi se postjugoslavenskim kontekstom u kojem je ekonomska i ideološka tranzicija bila prožeta ratom 1990-ih.
Predstavljen na WHW izložbi Ponavljanje: ponos i predrasude u Galeriji Nova 2004. PONOS Sanje Iveković dio je umjetničinog projekta Second Hand Utopia Shop koji bilježi proces privatizacije i globalizacije poduzeća i trgovima iz razdoblja socijalizma. Video Davida Maljkovića These Days (2005.) jedna je od prvih produkcija kolektiva WHW nastala za izložbu u Galeriji Nova 2006. godine. Sniman u nekadašnjem talijanskom paviljonu unutar Zagrebačkog velesajma, jednom od simbola ekonomskog razvoja Jugoslavije važnog i za Pokret nesvrstanih, These Days na duhovit i potresan način portretira generaciju tada mladih ljudi: umjetnika i umjetnica, arhitekata i kulturnih radnika – umornih od beskonačnog čekanja na bolju budućnost.
U radu Dear Yugoslavia, I Regret to Inform You … (2018.) Rajkamal Kahlon intervenirala je u izvorne ilustracije umjetnika Vladimira Kirina (1894.–1963.) otisnute u seriji publikacija Narodne nošnje Jugoslavije iz 1960. godine te je dekonstruirala romantizirane prikaze naroda i narodnosti Jugoslavije koristeći se objektima i simbolima koji predstavljaju zločine i nasilje počinjeno tijekom rata u Jugoslaviji. U izvorne slikovne kompozicije uklopljeni su prizori masovnih grobnica, anatomski crteži, vojne odore i prikazi oružja u pokušaju da se proizvedu neočekivana značenja i novi načini procesuiranja traumatičnih društvenih i političkih povijesti. Hope Hotel Phantom (2023.) je video instalacija Bojana Stojčića, jednog od umjetnika četvrte generacije WHW Akademije kojom se problematizira Daytonski mirovni sporazum dogovoren u zračnoj bazi Wright-Patterson u blizini Daytona, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Mapa revizionističkih spomenika istraživački je projekt istraživača i filozofa Gala Kirna i Fokus Grupe pokrenut kao odgovor na javni poziv za podizanje Spomen obilježja žrtvama totalitarizma u Bruxellesu kojim se izjednačavaju komunizam i fašizam u “središtu Europe”.
Izložba ostaje otvorena do 6. lipnja i može se razgledati u radno vrijeme Galerije Nova: utorak– petak: 12–20 sati, subota: 11–14 sati.
U četvrtak 27. travnja u 19 sati održat će se i treći razgovor iz serije Meandriranja s Vesnom Vuković ([BLOK] ― lokalna baza za osvježavanje kulture i Galerija Nova Baza), Katom Mijatović (Umjetnička organizacija Atelijeri Žitnjak i Galerija AŽ), Marijom Kamber (Garaža Kamba i Prirodno-umjetnički kružok) i Davidom Lušičićem (Galerija Greta i Zebra Creative Network) koji će ocrtati suvremeno razdoblje (od sredine 2000-ih do danas) novog grananja i okupljanja umjetničkih inicijativa koje traže svoje prostore između oštećenoga grada i projektnih kulturnih politika. U konceptualizaciji i moderaciji ovih razgovora WHW je pozvao na suradnju kustosa, dizajnera i pisca Bojana Krištofića.
Prva Meandriranja mapirala su priče o samoorganiziranim i izvaninstitucionalnim prostorima za likovnu umjetnost i kulturu od kraja 60-ih do konca 80-ih godina, a druga Meandriranja bila su posvećena tranzicijskom razdoblju od 90-ih do polovice 2000-ih godina, kada se dobio uvid u formiranje civilne kulturne scene suvremenog doba.
