Oni koji kontroliraju prošlost, kontroliraju i budućnost, oni koji kontroliraju sadašnjost, kontroliraju i prošlost.
George Orwell, 1984.
U stambenoj trokatnici na broju 66 Nove ceste, u galerijskom prostoru Nove BAZE, sjedištu udruge i kustoskog kolektiva [BLOK], od 21. ožujka do 16. travnja mogla se posjetiti izložba pod nazivom Jadrankin prvi život umjetnice Božene Končić Badurina koja je tematizirala život Trešnjevčanke Jadranke Klekar. Kroz nekoliko fragmentiranih nizova linearnih crteža, naracija i skulpturalnih maketa koji obuhvaćaju Jadrankin život, na simboličan način predstavljena je mikropovijest trešnjevačkih mikrolokacija. U pitkoj predstavi Jadrankina života izranjaju težnje i nadanja brojnih radnica i radnika koji, poput minulih Cesarčevih likova, dijele surovu sudbinu života na periferiji, ali i prizivaju neumoljiv duh marginaliziranih kolektiva. Ideja izložbe i motivi nastali su prema artefaktima fundusa Muzeja susjedstva Trešnjevka, stoga i sama reminiscencija Jadrankina života na Novoj cesti prikladno služi kao refleksija o naporima i aktivnostima kolektiva [BLOK] i njegovih protagonistica Vesne Vuković, Ane Kutleša i Dunje Kučinac.
Od 2016. godine, kustoski kolektiv [BLOK] situirao se u najvećem zagrebačkom kvartu – Trešnjevki, zbog čega je i njihova točkasta disperziranost po gradu preusmjerena na djelovanje unutar konkretnih urbanih kontura trešnjevačkih zajednica. Nastao na tradiciji Urbanfesta, dugogodišnji program Umjetnici za kvart usmjeren tematiziranju povijesnog nasljeđa i međugeneracijskih odnosa 2020. godine sazrijeva u dugoročni kapitalni projekt izgradnje muzeja živuće povijesti naselja Trešnjevka.
Muzej susjedstva u osnovi je ideja suprotna konvencionalnom ili tradicionalnom muzeju. [BLOK] kao lokalna baza za osvještavanje kulture, s partnerima Centrom za mirovne studije, K-zonom, SF:ius-om i Tehničkim muzejom Nikola Telsa, za članove trešnjevačkih zajednica oživljava, analizira i reinterpretira događaje i prakse koji su navigirali duh povijesti i uvjetovali kvartovsku svakidašnju sadašnjost. Muzej susjedstva esencijalno je alat za konstrukciju kolektivnih subjekata – zajednice se koriste muzejom kako bi produbile odnose, razvile svijest o zajedničkoj povijesti, potaknule refleksiju i kritičku analizu te kreirale projekte u svrhu transformacije zajedničke budućnosti. Ideja je izgradnja muzeja po mjeri čovjeka koji izranja iz puke uloge objekta i pasivnog promatrača događaja u ontološku ulogu subjekta koji, svjestan svoje historijske pozicije, kurira, kreira i transformira vlastitu realnost (Ocampo i Lersch, 2010). Ishodište Muzeja susjedstva Trešnjevka kao kolektivne inicijative nije izlaganje drugosti već oživljavanje kolektivne memorije rekreacijama i reiterpretacijama značajnih priča iz zajedničke povijesti. Cilj slobodne građanske participacije u procesima oblikovanja izložbi i fundusa muzeja jest definiranje identiteta odozdo umjesto konzumacije nametnutih identitetskih komponenti, tj. izgradnja horizontalnih odnosa među članovima zajednice/a umjesto vertikalnih, zavisnih odnosa koji uključuju autoritet. Projekt Muzej susjedstva Trešnjevka zapravo je proces uvježbavanja moći zajednice nad kolektivnom memorijom koja oblikuje i hrani buduće aspiracije.
Bogat virtualni fundus muzeja omogućio je realizaciju novih produkcija poput online izložbe kolaža Divlji rast umjetnice Ane Kuzmanović koja istražuje i tumači trešnjevačku floru, animiranog filma Prolazna forma umjetnika Marka Tadića koji tematizira urbane transformacije Trešnjevke itd.
Istovremeno, aktivnosti [BLOK] kolektiva uključuju organiziranje i izvedbu besplatnih filmskih projekcija na platou Tržnice Trešnjevka pridajući takvim činom drugi, noćni život trešnjevačkom placu obogaćujući funkcionalni i uporabni kapacitet javnog prostora. Brojne tematske urbane ture, mapiranje i obilježavanje urbanog okoliša, poput tematskih šetnji Razvoj Trešnjevke: borba periferije za urbani standard autorice Tamare Bjažić Klarin koja je ukazivala na urbanističku genezu Trešnjevke ili Nevidljive igračice: ženski sport na Trešnjevci autora Vanje Radovanovića i Ivane Perić koja je obuhvaćala lokacije važne za profesionalni ženski sport i sportsku infrastrukturu, napreduju prepoznatljivost i čitljivost simboličkih urbanih mjesta identiteta, relacija i povijesti koji povezuju društvenu grupu sa samim prostorom ili onime što prostor simbolizira. Grad je proces i mjesto manifestacije trajnih transformacija, dok uspomene i asocijacije svakodnevno proživljenih urbanih iskustava grade pozornicu koja već 22 godine motivira protagonistice [BLOK] kolektiva u oslobađanju urbane svakodnevice od komercijalizacije i banalizacije u smjeru festivalske izgradnje grada kao procesa iskazivanja i propitivanja identiteta te konstruiranja značenja grada odozdo u svojevrsnom situacionističkom cilju rastakanja granica između umjetnosti i života.
Društveni angažman [BLOK] kolektiva posljednjih se godina odnosi i na brojne praktične edukacijske programe koji variraju od onih usmjerenih umjetničkom obrazovanju djece i mladih, do Političke škole za umjetnike i sve zainteresirane nastale 2016. na povijesnim primjerima angažiranih udruženja i kolektiva lijeve političke orijentacije 1920ih i 30ih godina, temeljene na društveno-humanističkim znanjima usmjerenih odgovoru na pitanje pozicije i uloge umjetnosti u društvenom kontekstu ali i na specifične probleme rada u kulturnom sektoru. Kolektiv je aktivistički angažiran u sistemskim problemima kulturnog polja te aktivno sudjeluje u kreiranju alata za (samo)regulaciju i (samo)zaštitu od eksploatacije i prekarizacije kulturnog rada sudjelovanjem u organizaciji platforme Za K.R.U.H. i međunarodnog bijenalnog Kongresa umjetnika i kulturnih radnica. Jedni od odjeka i uspješnica njihova angažmana izmjena su kriterija natječaja za javne potrebe u kulturi Ministarstva kulture i medija RH (tako da se trošak plaće uvrsti među prihvatljive troškove) te objava i distribucija Kodeksa prakse: Za pošteno plaćeni rad u kulturi.
Publikacije i izdavaštvo biblioteke Tendencija koje prati i odražava aktivnosti kolektiva, poput radioničkih i fanzina političke škole ili različitih umjetničkih i problemskih knjiga poput Hasanaginica 2.0 ili Problem umjetnosti kolektiva–slučaj Zemlja, pa do brojnih prijevoda znanstvenih knjiga, radova i eseja poput studije Visconti: Uvidi u krvi i mesu Alexandera Garcíe Düttmanna, zbirke eseja Umjetnost i vlasništvo danas i drugi eseji Johna Bergera itd., na svoj su literarni način ovjekovječile [BLOK], reflektiraju karakter, povijest i aktivnosti te iziskuju prepoznatljivost i značaj kolektiva unutar širih stručnih krugova. Produkcijom i kodifikacijom novog znanja [BLOK] se upisuju u specifične društvene kulturne zalihe.
Različitim aktivnostima i formama participacije [BLOK] doprinosi kreaciji kolektivne interpretacije vlastite realnosti i povijesti, prepoznavanjem i odabirom zajedničkih tema za proučavanje, identificiranjem zajedničkih interesa i utemeljenjem alijansi, organizacijom brojnih radionica i seminara, tematski organiziranim kolektivnim šetnjama i akcijama mapiranja i obilježavanja prostora, prikupljanjem baštinskih predmeta itd.
Urbani problemi koji se odnose na kvalitetu života, održivost okoliša i društvenu participaciju ne ilustriraju samo brige postojećih trešnjevačkih, pa i zagrebačkih zajednica generalno, već i način na koji inicijative poput [BLOK] kolektiva doprinose konsolidaciji svijesti o povezanosti zajednica i prostorne podrške rezidenata. Lokacija Nova BAZA unutar specifičnog urbanog konteksta naselja Trešnjevke i društveni kapital koji se odnosi na mreže civilnog društva okidač su kreativnih napora orijentiranih podupiranju osjećaja kvartovske pripadnosti. Danas se taj osjećaj, uz otvoren pristup postignućima mreže trešnjevačkog civilnog društva, reflektira u novim znanjima i novim formama inovacije i kreativnosti koje se uspješno koriste čvorištima uspostavljenih društvenih mreža.
U konačnici, kustoski kolektiv [BLOK] nije opterećen prostornom promocijom slika orijentiranih privlačenju investicija i većeg broja potrošača. Upravo suprotno, Jadranke i Jadrani naselja Trešnjevka izazvani su da izgrade vlastite narative o zajedničkom prostoru te kreiraju referencijalne punktove koji pospješuju kvartovski vizibilitet.
Autor: Zvonimir Duka / tekstove ovog autora potražite na linku
Literatura
Kelemen P i Škrbić Alempijević N (2012). Grad kakav bi trebao biti. Etnološki i kulturnoantropološki osvrti na festivale. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2012.
Ocampo CC i Lersch T (2010). The community museum: a space for the exercise of communal power. Cadernos de Sociomuseologia, 2010.
Njemačka zaklada Hans und Lea Grundig 2019. godine dodjeljuje nagradu kustoskom kolektivu [BLOK] za istraživanje i niz izložbi Problem umjetnosti kolektiva – Slučaj Zemlja u kategoriji povijest umjetnosti/medijacija.
Projekt Muzej susjedstva Trešnjevka – izgradnja odozdo osvojio je 20202. godine nagradu za društvene inovacije SozialMarie u kategoriji umjetnost i kultura.
Dan uoči objave ovog teksta, u četvrtak, 11. svibnja, u prostor Nove BAZE je provaljeno i ukradena su tri laptopa. Provala i krađa su prijavljeni policiji i obavljen je očevid, no s obzirom da je [BLOK] mali kolektiv koji provodi samo besplatne programe i raspolaže isključivo namjenskim projektnim financijama, potrebna im je pomoć za nabavu novih računala kako bi mogle nastaviti s radom. Pomoći možete makar simboličnom donacijom na žiro račun udruge: HR1923600001101414852.
