Grad Šibenik odabrao je idejno rješenje projekta Rekonstrukcija odmorišta s vidikovcem na Smričnjaku u Šibeniku koje je izradio arhitektonski tim NFO iz Zagreba. Navedeno rješenje izabrano je u sklopu postupka koje je Grad Šibenik proveo u suradnji s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu te Javnom ustanovom “Priroda” Šibensko-kninske županije, a s ciljem valorizacije i uređenja prostora Smričnjak. Idejna rješenja zatražena su od tri autorska tima – NFO, Arhitektonskog biroa Turato i tima MVA / Mikelić Vreš arhitekti, a u nastavku predstavljamo odabrano rješenje.
UZVISINE NAD GRADOM
Dinamična šibenska topografija i još dinamičnije povijesne okolnosti definirali su razvoj grada zanimljive strukture – s nizom uzvisina okrunjenih tvrđavama i gradom koji se organski razvija u njihovim podnožjima. Tvrđave koje dominiraju vrhovima, iako robusne i moćne – djeluju sasvim prirodno i upečatljivi su dio gradske siluete. Okružene zelenilom, tik iznad grada i s ponajboljim pogledima na čitav arhipelag, tvrđave i danas doprinose kvaliteti i raznolikosti života u Šibeniku. Čvrsti vanjski perimetar zidina omeđuje njihovu nutrinu, koja u suvremeno doba skriva oaze za nova gradska zbivanja. Grad i uzvisina s tvrđavom tvore unikatnu urbanu interakciju – drže se na odstojanju, ali su istovremeno vrlo bliski.
Brdo Smričnjak najistaknutija je od gradskih uzvisina. Osim što se s vrha pruža nesmetani pogled u svim smjerovima, Smričnjak je i sada dio gradske panorame u kojoj svojom neobično piramidalnim obrisom tvori kulisu zapadnom dijelu Šibenika, istovremeno se nadvisujući nad samim ulazom u grad.
Izgradnja vidikovca tvori novu fokalnu točku, čija pozicija bi mogla provocirati razvoj i urbanizaciju područja na lokalitetu bivšeg TEF-a ali i formiranje identiteta naselja Njivice na sjeveroistoku. Povijesno-politička uloga brda Smričnjak i bunkeri kao svjedoci ratnih zbivanja već postoje u kolektivnoj memoriji domicilnog stanovništva.
360°
Zapanjujući pogled koji se pruža s vrha Smričnjaka i karakteristična kontura uzvisine u gradskoj silueti polazne su točke našeg promišljanja prilikom oblikovanja vidikovca. Pogled od 360° trebalo bi svakako uvažiti i potencirati sve njegove smjerove, radije nego fokusirati i kadrirati odabrane točke. Vrlo je bitno i što manje intervenirati u obris samog brda, odnosno sam njegov vrh.
Kako pomiriti ova polazišta s povijesnim i ratnim narativom koje Smričnjak nosi sa sobom i zadatkom za stvaranjem suvremenog, eye-catching odmorišta i vidikovca?
Kao ključni alat u rješavanju ove dvojbe prepoznat je koncept serpentine – jednog od najstarijih načina savladavanja prirodnih uzvisina i “osvajanja” njihovih vrhova. Osim što povezuje točke različite visine, nudi i odmorište, točku na kojoj je moguće stati i sagledati put koji je iza, kao i onaj što slijedi. Pogledi su fluidno usmjereni i klize putanjom kretanja te povremeno zakreću, uvažavajući pritom različite smjerove.
Derivacijom tradicionalne serpentine čvrsto povezane s terenom, oblikujemo suvremene šetnice V-oblika čiji krakovi izviru iz brda, dok im vrhovi lebde iznad kamenitog reljefa Smričnjaka. Šetnice povezuju točke različitih visina, a njihovim multipliciranjem i usuglašavanjem s topografijom terena formira se dinamični “ophod” vrha Smričnjaka. Ansambl šetnica svojom kompozicijom omeđuje sam vrh brda i mali bunker, tvoreći zamišljeni trokut propustan na polovicama svojih stranica, odnosno mjestima susreta šetnica zarivenih u padinu.
Kontrastom čvrstog perimetra šetnica i organične konfiguracije vrha Smričnjaka stvaraju se specifične mikrourbanističke situacije poput oaze s pitkom vodom uz bunker, tribine s najboljim pogledom na samom a vrhu ili skrovitog kutka u hladovini podno najistaknutije šetnice.
Vrh brda više se ne tretira samo kao točka, vidikovac ili instalacija nego postaje mjesto, prostor sa svojim granicama i unutarnjom hijerarhijom, prostor čijim se rubom može kliziti ili slobodno istraživati njegovu nutrinu, prostor koji je refleksija postojećih ali i scenografija za stvaranje novih memorija žitelja i posjetitelja grada Šibenika.
SCENARIJI
Vidikovac ima potencijal postati scenografija za različita događanja od individualnih posjeta preko vođenih tura do specijalnih događanja kao memorija na dan okončanja Rujanske bitke za Šibenik.
Scenariji mogu biti vezani za dolazak na samo mjesto vidikovca ali također pružaju mogućnosti dinamične slike iz samog centra grada povodom različitih događanja.
BUNKERI
Bunkere na Smričnjaku potrebno je afirmirati kao relikta ratne arhitekture. Njihovo mjerilo i mogućnost ulaska malog broja ljudi “postav” bunkera svodi na brzi i intenzivan doživljaj.
U većem Bunkeru_2 fotografije iz Rujanske bitke donose bljesak realnosti funkcije ratnog bunkera. Ljudske figure, približnog mjerila čovjeka uvlače posjetitelje u ambijent bunkera kada su oni u svojoj izvornoj funkciji.
Bunker_1, još manji mjerilom postaje prostor za promjenjive umjetničke intervencije koje bi afirmirale mlade šibenske umjetnike (natječaj). Na taj način Smričnjak počinje živjeti aktivno s lokalnom zajednicom kroz redovne umjetničke izmjene postava. U zasjenjenoj niši ulaznog prostora nalazi se vodopija za okrepu posjetitelja. Konačni ulazak u bunker zaustavljen je staklenom stijenom iza koje se nalazi umjetnička intervencija.
KONSTRUKCIJA I MATERIJALI
Kao najrobusniji i najjednostavniji materijal za pomirenje relativno teških atmosferskih utjecaja, velikih temperaturnih razlika, pretpostavljenog vremena uporabe te robusnosti nameće se armirani beton. Osim toga, takvo rješenje je zbog dostupnosti materijala i radne snage kao i jednostavnog održavanja vrlo racionalno. Eventualna kombinacija s drugim konstruktivnim elementima poput čelika (za konzole) je moguća te se kroz daljnju razradu te detaljnu analizu cijena i mogućnosti izvedbe na teškom terenu tek treba utvrditi optimalno rješenje.
Sam armirani beton, u svoj svojoj “kontroliranoj” gruboći najbolje korespondira s gruboćom krša, težina betona odgovara težini prirodne stijene te se asimilira, a opet svojim ravnim i čvrstim linijama naznačuje događaj, novi moment u prostoru, zarez u rečenici koji razdvaja i spaja isti (kon)tekst.
Unutrašnjost je kontrastna, tamna te označava zaštićeni prostor, a zamišljena kao obloga od platica drva, obrađenog “metodom paljenja”. Budući da se nalazi na brdu Smričnjak korišteno je drvo smreke, koje bi paljenjem dobilo potrebnu otpornost na vremenske uvjete. “Paljenje” predstavlja tradicionalni način zaštite drveta pomoću procesa paljenja površinskog sloja. Sama tehnika je veoma jednostavna, a sastoji se u paljenju površinskog sloja drveta, njegovom hlađenju i čišćenju te potom nanošenje sloja prirodnog ulja. Na ovaj način površinski sloj dodatno očvrsne i začepi šupljine u strukturi drveta stvarajući svojevrsnu zaštitu od vremenskih uvjeta (kiša, sunce). Ovako tretirano drvo pokazalo se i kao iznimni repelent za insekte, dok se vijek trajanja drveta koje je obrađeno ovom tehnikom kreće i do 80 godina.
Tribine i stube u terenu bile bi od betona zbog uklapanja u kameniti okoliš, a natpisi na ogradi, rukohvati i slični elementi radili bi se od matiranog inoxa ili sličnih materijala otpornih na atmosferilije i sol.
HORTIKULTURA I OKOLIŠ
Prirodni teren na koji naliježu trokuti ostaje netaknut. Prolazi i mjesta zaustavljanja su diskretno uklopljeni u okoliš. Tek nekoliko novih stabala čini zonu sjene za odmor posjetitelja.
KOMUNIKACIJA I PRISTUPAČNOST
Očekuje se različit intenzitet korištenja vidikovca ljeti i zimi. Zimi se automobilom može prići na mali parking na sjeveroistoku Smirčnjaka dovodeći korisnike u neposrednu blizinu vrha i vidikovca. Za vrijeme sezone i većeg pritiska posjetitelja koristi se parkiralište sa sanitarnim čvorom i mjestom za okrepu na jugoistoku Smirčnjaka. Veliki parking u podnožju brda sadrži 55 parkirnih mjesta te mjesta za zadržavanje autobusa. Mali parking sadrži 10 mjesta i on je namijenjen korištenju izvan sezone i kao privremeno zaustavljanje.
Pješački putevi formirani su slobodno u terenu, prateći već utvrđene staze te potencirajući neke nove. Na mjestima dodira šetnica propušta se pješaka da prođe do vrha Smirčnjaka koji je ostao netaknut. Posjetitelj je prepušten da istražuje moguće puteve i poglede slobodno odabirući smjer kretanja po prirodnoj topografiji ili po čvrstoj strukturi vidikovaca. Mjesta zaustavljanja diskretno su naglašena tribinama/klupama utopljenim u teren, mjestimično zasjenjena prirodnim hladom.
Pristupačnost Smričnjaku je sama po sebi izazov, posebno za osobe smanjene pokretljivosti. Imajući to u vidu, parking za osobe smanjene pokretljivosti osiguran u neposrednoj blizini vidikovca. Na perimetre ograde vidikovca moguće je postaviti klizno podiznu platformu i na taj način omogućiti najteže pokretnim posjetiteljima doživljaj pogleda s vrhova vidikovca.
URBANA OPREMA
Urbana oprema je svedena na minimum kako bi se istaknuo prirodni pejzaž i sam vidikovac. Tribine/klupe za sjedenje zasječene su u teren aktivirajući zone unutar perimetra vidikovca. Uz njih je postavljena nužna komunalna oprema poput kanti za otpatke. Na vrhu Smričnjaka se zadržava barjak sa zastavom kao mjesto odavanja počasti. Vodopija je smještena unutar Bunkera_1 u zasjenjenoj zoni ulaza.
RASVJETA I MEDIJI
Jednostavna forma vidikovca ostavlja mogućnost različitih svjetlosnih scenografija. Osnovna rasvjeta je diskretna rasvjeta unutrašnjosti šetnica vidikovca s obzirom na zagađenje svjetlosti i prirodni ambijent u kojem se nalazi. U okolišu su postavljeni dodatni reflektori i projektori koji služe za povremenu rasvjetu vanjske ograde i pogleda za posebna događanja. Pogled iz grada tako postaje dinamičan te vidikovac postaje dio scenografije Šibenika.
Klupe su diskretno uklopljene u okoliš sa suptilnom led rasvjetom u podgledu tako da se noću samo naznači njihova pozicija. Bunkeri su osvijetljeni iznutra, prolazak svjetlosti kroz male otvore da naslutiti događanja u njihovoj unutrašnjosti. Bunkeri izvana nisu osvjetljeni stalnom rasvjetom već ih se pomoću reflektora povremeno osvjetljava ovisno o tipu svjetlosne scenografije.
Pristupne staze bit će osvijetljene podnim lampama usmjerenima prema hodnim plohama. Glavno parkiralište je osvijetljeno tehničkom rasvjetom jer je dovoljno udaljeno od vidikovca tako da ne utječe na ambijent vrha Smričnjaka.
Cijela zona će biti opremljena wifi signalom te će se na određenim dijelovima nalaziti QR kodovi preko kojih će se moći doznati više o pogledu s neke točke ili o događanjima tijekom rata. U bunkerima se planira ozvučenje koje će biti potpora njihovom postavu radi kompletnog doživljaja.
FAZNOST
Kako se vidikovac sastoji od 3 glavna konstruktivna elementa, gradnji je moguće pristupiti fazno. Svaki element vidikovca može funkcionirati zasebno.
REKONSTRUKCIJA ODMORIŠTA S VIDIKOVCEM NA SMRIČNJAKU U ŠIBENIKU
AUTOR: NFO
Projektni tim: Juraj Kunst Ožanić, Kata Marunica, Kristian Primorac, Nenad Ravnić, Filip Vidović
Projektna suradnja: Mirta Mesić, Roko Šarić
Naručitelj: Grad Šibenik
