+ 9 Preporuka

Veliki jubilej Salona Galić

autor: vizkultura


PODIJELI:

Splitski Salon Galić ove godine slavi impozantnu obljetnicu – stotinu godina od osnivanja, a nedavno otvorenom prigodnom izložbom započelo je obilježavanje velikog jubileja ovog kultnog mjesta umjetničkog života Splita koje svojim impresivnim izložbenim kontinuitetom predstavlja jedinstven primjer galerijske djelatnosti u čitavoj Hrvatskoj. Izložba Sto godina Salona Galić, koju zajednički organiziraju HULU – Split i Galerija umjetnina, kroz izbor dokumentarne građe, fotografija i umjetničkih djela prenosi priču o njegovu utemeljitelju Ivanu Galiću, o bogatoj izložbenoj povijesti Salona, ali i o drugim kulturno-umjetničkim aspektima djelovanja i značaja za povijest i sadašnjost Splita.

 

 

Umjetnički salon Galić osnovao je Ivan Galić (1884.–1961.), rodom iz Hrvaca kraj Sinja, koji je bio strastveni kolekcionar umjetnina čija se prva radionica stakla i okvira za slike od 1912. nalazila na Pjaci. Godine 1923. seli u Marmontovu ulicu gdje godinu dana kasnije uz trgovinu i radionicu otvara i umjetnički izložbeni salon. Salon je svečano otvoren 31. svibnja 1924. izložbom splitskih slikara Emanuela Vidovića i Angjela Uvodića. U razdoblju između dva svjetska rata Salon Galić je kao jedini umjetnički izložbeni salon u Splitu nezamjenjivo mjesto izlaganja i prodaje umjetnina, ali i okupljanja umjetnika. U tom su razdoblju izlagali istaknuti splitski, dalmatinski i hrvatski umjetnici – Emanuel Vidović, Angjeo Uvodić, Ivan Mirković, Marino Tartaglia, Ignjat Job, Juraj Plančić, Jerolim Miše, Tomislav Krizman, Branislav Dešković i drugi – te inozemni umjetnici, hrvatska i regionalna umjetnička udruženja.

 

*Ivan Galić ispred Umjetničkog salona Galić na dan otvorenja prve izložbe, 1924. (autor nepoznat) / Fototeka Muzeja Grada Splita
*Salon Galić, oko 1930. (autor nepoznat) / Fototeka Muzeja grada Splita

*Trgovina Salona Galić s predmetima umjetničkog obrta, 1931.(autor nepoznat) / Fototeka Muzeja Grada Splita

 

Salon je za vrijeme Drugog svjetskog rata uglavnom bio zatvoren a izložbena djelatnost ponovno oživljava od ljeta 1945. U Salonu se održavaju godišnje Prvomajske izložbe ULUH-ove Podružnice za Dalmaciju, a od 1950. nadalje samostalne izložbe priznatih umjetnika, ali i amatera, zadržavajući pritom prodajni aspekt svoje djelatnosti. Prema želji njegova osnivača, nakon smrti Ivana Galića Salon ostaje na upravljanje splitskim umjetnicima okupljenih u ULUH-ovu Podružnicu za Dalmaciju, potom ogranak i pododbor HDLU-a i konačno regionalno društvo, a danas u HULU – Split. Svojim živim izlagačkim programom, organizacijom samostalnih i skupnih izložbi, kako priznatih tako i mladih umjetnika, Salon Galić nastavlja biti nezaobilazno mjesto umjetničkog života Splita i šire, nastavljajući tako tradiciju Ivana Galića čije je ime ponosno i s pravom zadržao do danas.  

Kustosice izložbe otvorene do 1. lipnja su Sandi Bulimbašić (HULU – Split) i Jasminka Babić (Galerija umjetnina).

 

*Marino Tartaglia: plakat izložbe “Tartaglia – Pallavicini”, 1925., Salon Galić / iz arhive Galerije umjetnina
*Petar Bibić: plakat izložbe Petra Bibića, 1926. / iz arhive Galerije umjetnina
*Ivan Mirković: plakat izložbe Petra Smajića, 1934., Salon Galić / iz arhive Galerije umjetnina

 

+ 9 Preporuka