Jedan od najznačajnijih hrvatskih suvremenih umjetnika, Damir Sokić, izložbeni presjeka svojega stvaralaštva predstavlja na nekonvencionalnoj lokaciji – u zagrebačkom Tunelu Grič. Prostor koji obuhvaća osnovnu os duž čitava poteza od Mesničke do Radićeve ulice te sva četiri pokrajnja odvojka u cijelosti je ispunjen slikama, skulpturama, objektima i instalacijama realiziranim tijekom svih umjetnikovih stvaralačkih faza od sredine 1970-ih godina do danas. Izložba je koncipirana na način da ne prati kronološki slijed nastanka pojedinih radova, već ih postavlja u aktivne vizualne međuodnose koji – zajedno sa zahtjevnim ali nadasve dojmljivim prostorom Tunela Grič – uspostavljaju jedinstvenu te ambijentalno tretiranu cjelinu. Posjetitelji imaju priliku razgledati više od stotinu radova, uključujući i njih dvadesetak nastalih tijekom posljednje dvije godine koji ovom prigodom imaju svoju premijernu javnu prezentaciju. Izložba Fizika – Metafizika, u organizaciji i produkciji Galerije Kranjčar te pod kustoskom palicom Vanje Babića, može se pogledati u Tunelu Grič do 3. lipnja. Radno vrijeme izložbe poklapa se s radnim vremenom tunela, a ulaz je slobodan.
“Svoju izložbu u Tunelu Grič Sokić je naslovio posegnuvši za pojmovima Fizika i Metafizika, s time da ih uzajamno dijeli horizontalnom linijom na način razlomka. Nipošto slučajno. Linija razlomka simbolizira, naime, onu krajnje skučenu graničnu zonu između fizike i metafizike u kojoj se odvija umjetnost. Ona također na simboličan način dijeli nadzemni svijet od onog podzemnog. Uslijed infrastrukturne i moralne krize nadležnih muzejsko-galerijskih institucija izložba je, naime, bila prisiljena sići u podzemlje. U nešto što nalikuje beskonačnoj spilji. Morala je iznova promisliti prostor te ga osloboditi patvorenih birokratskih konotacija; s njime se stopiti i u njemu se rastvoriti. Od obilja lucidnih segmenata prerasti, zajedno s tunelom, u moćnu i nedjeljivu cjelinu. Kućica iz Odmora na dači i crvene konjice sada je ugljenom izravno iscrtana na zaobljenom sirovom zidu. Na što nas to podsjeća? I životinje jasnih kontura ‘lebdjele’ su zidovima Altamire ili Lascauxa! Posljednji Sokićev rad Tog ljeta je more bilo slanije svojim pak muklim zvukom automobilskog brisača kao da odbrojava i briše vrijeme. Uporno i repetitivno. A zajedno s vremenom nužno briše i na konvencionalan način shvaćen prostor. Zaziva, zapravo, praprostor, koji neće ispariti u vječnosti. On, naime, jest vječnost”, piše u popratnom tekstu kustos izložbe, Vanja Babić.
Ovaj suvremeni autor na kreativan i nadasve autentičan način pristupa umjetničkom stvaralaštvu, objedinjujući u svojim vizualnim artefaktima – objektima, instalacijama i slikama – posve osobno uvjetovane asocijacije s citatima izravno ili neizravno preuzetim iz, kako on to voli reći, skladišta modernizma. Riječ je, zapravo, o jedinom hrvatskom umjetniku za čije se stvaralaštvo s punim pravom može konstatirati kako pripada inačici postmodernizma koju likovna kritika i teorija najčešće definiraju odrednicom modernizam poslije postmodernizma, odnosno druga moderna. Generirajući svoje ideje iz geometrijske apstrakcije s jedne te pokreta arte povera s druge strane, Sokić kreira posve autentične poetsko-simboličke te humanizmom prožete narative, ostvarujući pritom znakovitu sinergiju estetskih i etičkih komponenti stvaralačkog čina.
Izložba retrospektivnog karaktera prvi je slučaj da se jedan tako obiman i relevantan opus predstavlja u nekonvencionalnom izlagačkom prostoru, pri čemu eksponati nisu biti raspoređeni u kronološkom slijedu, već ponajprije s obzirom na njihove uzajamne vizualne karakteristike u kontekstu specifična ambijenta Tunela Grič.
Damir Sokić (1952.) izlagao je na više od pedeset samostalnih te stotinjak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1987. do 1994. boravio je u New Yorku, a do umirovljenja 2019. bio je redovni profesor u trajnome zvanju na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Višestruko je nagrađivan, između ostaloga i Nagradom Vladimir Nazor za najbolju godišnju izložbu. Bio je i jedan od osnivača Galerije PM u sklopu HDLU-a. Bio je jedan od vodećih predstavnika analitičkog slikarstva sedamdesetih godina, potom fenomena nova slika tijekom prve polovice osamdesetih godina, a autor je i više antologijskih umjetničkih instalacija s problemskim postmodernističkim referiranjem na istaknute fenomene modernizma poput pokreta de stiil i arte povera.
