Prošloga petka, 9. svibnja, u prostorima Arsenala službeno je otvoren paviljon kojim se Hrvatska predstavlja na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu – 19. Međunarodnoj izložbi arhitekture. Projekt hrvatskog paviljona Inteligencija grešaka / Intelligence of Errors odabran je na temelju javnog poziva Ministarstva kulture i medija, a povjerenica ovogodišnjeg nastupa, Ida Križaj Leko, ističe da je riječ o umjetničkoj i istraživačkoj instalaciji posvećenoj proučavanju načina na koje se pogreške u prostornom oblikovanju i prostornoj politici mogu iskoristiti kao resursi za učenje i stvaranje novih svjetova. O projektu za Veneciju Ida Križaj Leko govorila je i prošle jeseni u intervjuu za Vizkulturu.
Iza hrvatskog paviljona stoji autorski tim okupljen u interdisciplinarni kolektiv Institut grešaka: uz povjerenicu Idu Križaj Leko, prakticirajuću arhitekticu i voditeljicu interdisciplinarnog sveučilišnog specijalističkog studija – Urbani studiji Sveučilišta u Rijeci, kolektiv čine arhitektica Ana Boljar, arhitektica i istraživačica Jana Čulek, grafički dizajneri Marino Krstačić-Furić i Ana Tomić, arhitektica i umjetnica Iva Peručić i viši asistent na Institutu za filozofiju u Zagrebu Marko-Luka Zubčić.
Projekt Inteligencija grešaka publici u Veneciji predstavili su Nevena Tudor Perković, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva kulture i medija RH, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) Mia Roth Čerina, predsjednik Povjerenstva za odabir projekta Tonči Čerina i povjerenica hrvatskog paviljona Ida Križaj Leko, dok je ceremoniju otvorenja moderirao Frano Petar Zovko.
Okupljenim brojnim internacionalnim i domaćim posjetiteljima prva se obratila Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata. U svom uvodnom govoru osvrnula se na temu ovogodišnjeg bijenala koja je u fokus stavila inteligenciju – ljudsku, neljudsku, umjetnu, prirodnu, spontanu, kolektivnu. Kroz pojam “intelligens” – koji se vraća na latinsku etimologiju značenja “čitanja među redovima”, “razabiranja”, svi ovi paviljoni nas pozivaju da osluškujemo složenost svijeta oko nas i reagiramo na njega promišljeno, empatično i odgovorno – istaknula je.
Tonči Čerina, predsjednik Povjerenstva za odabir projekta, osvrnuo se kratko na sam proces žiriranja te istaknuo kako je žiri kontinuirano pratio razvoj ovog projekta koji se izdvojio već prilikom same prijave. Govoreći o projektu Inteligencija grešaka, posebno je istaknuo važnost Repozitorija koji nastaje kroz projekt jer se tako gradi suradnja koja je puno veća od lokalnog konteksta i ima univerzalnu vrijednost; izgrađeni prostor, odnosno okoliš, samo je jedan, a greške ne poznaju granice.
Povjerenica Ida Križaj Leko poželjela je svim prisutnima dobrodošlicu u Institut grešaka i predstavila sve članove tima i zahvalila svim suradnicima koji kontinuirano pružaju podršku istraživanju Instituta grešaka. Greške se u kontekstu projekta promatraju kao stanja stvorena ljudskim djelovanjem ili nedjelovanjem koja se prostorno manifestiraju unutar našeg okoliša. No, umjesto da se greške tretira kao nešto što nužno treba popraviti, projekt “Inteligencija grešaka” poziva na drugačiji pristup – onaj koji ostaje uz grešku i promatra što od nje može naučiti – obrazložila je povjerenica.
Kratka ceremonija završila je govorom Nevene Tudor Perković koja se osvrnula na važnost zajednice koja se gradi oko projekata hrvatskih paviljona za Venecijanski bijenale kroz niz godina. Također, istaknula je koliko je važno, iz pozicije Ministarstva kulture i medija, održavati instituciju otvorenog poziva za projekte za Venecijanski bijenale. Za kraj, istaknula je kako vjeruje da će ovaj projekt imati svoju dugovječnost i biti otvoren.
Venecijanski bijenale ostaje otvoren do 23. studenoga.
