Kolektiv Ljubavnice jedan je od većih hrvatskih umjetničkih kolektiva koji broji šest mladih umjetnica, a čine ga Stella Leboš, Tamara Bilankov, Hrvoslava Brkušić, Luana Lojić, Ivana Pipal i Ana Vuzdarić. Mlade autorice pored zajedničkog rada vode i svoje samostalne projekte, a kroz razgovor su nam otkrile kako funkcionira njihov kolektiv, koji su izazovi grupnog rada, ali i poteškoće kada treba organizirati sastanak te uskladiti obveze svih šest članica.
Susret smo prema njihovom izboru organizirale u prirodi, na Rokovom perivoju, i to ne slučajno. Mlade autorice vjeruju u moć prirodnih resursa, obnovljivih izvora energije, te se u narednim projektima žele posvetiti samoodrživosti, a tu će zamisao realizirati na jesen u Galeriji umjetnina u Splitu. Za planet Zemlju kažu da im je jedan od najvećih uzora i inspiracija za rad te da uvelike razmišljaju i o izvanzemaljskim izložbama.
*Ljubavnice / foto: Maja Bosnić
►Kako je kolektiv nastao i zašto baš naziv Ljubavnice?
Ljubavnice: Kolektiv je nastao na jednoj sasvim slučajnoj kavi u Sedmici (kafiću u Zagrebu, op.ur) 2013. na kojoj se nas šest dogovorilo da ćemo zajednički izlagati u Galeriji SC. Znale smo se otprije sa studija Novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, ali nismo prije toga formalno surađivale. Odabrale smo zajedničku temu iz područja SF-a jer nas sve zanima znanstvena fantastika, a za ime izložbe nas je inspirirala priča kako su Galileu Jupiterovi mjeseci Io, Europa, Ganimed i Kalisto bili nebeske ljubavnice. Na početku smo krenule raditi radove individualno, ali u procesu su radovi prestali imati granice i postale smo kolektiv.
Nakon izložbe u SC-u smo u imenu zadržale riječ Ljubavnice jer su nas zaintrigirale intenzivne reakcije na taj pojam. Ljubavnica je riječ koju se vezuje uz negativan kontekst, a nama je bilo zanimljivo preispitati šire značenje te riječi koja svoj korijen vuče iz riječi ljubav.
*Izložba ‘SF Ljubavnice’ / Galerija SC
► Što za vas znači kolektivni rad i kolektiv kao takav?
Ljubavnice: Za nas kolektivni rad znači prvenstveno drugačije pristupanje radu i autorstvu. Ja kao takvo gubi svoje značenje, postajemo kolektivna misao kojoj je cilj zadovoljstvo svih nas, a ne samo pojedinca. To znači prilagodbu i volju za proširivanjem vlastitih sposobnosti i znanja, određenu disciplinu i odgovornost, a sve to bez prevelikih očekivanja. Temelj je u slušanju jedna druge i osjećanju senzibiliteta grupe. Također važna je i dobra struktura samog kolektivnog rada, ulaganje u kolektiv, kako materijalno tako i duhovno. Kolektivni rad je za nas jedna vrsta škole na kojoj smo zahvalne.
Zbog toga su nam mogućnosti mnogo veće, nemamo strah za usvajanjem znanja iz nama potpuno nepoznatih područja, izazove je lakše prihvatiti i prevladati sve prepreke koje nam dođu na putu do finaliziranja rada.
► Postoji li feministička agenda u vašem djelovanju?
Ljubavnice: Već to što smo okupljene u ženski umjetnički kolektiv izražava određenu feminističku agendu, vidljivost je pri tome ključna. Smatramo da su institucije itekako isključile ženski doprinos povijesti, što vidimo kroz muzejske postave, literaturu, priznanja; povijest pamti malo žena, a u životu je drugačije.
Samim okupljanjem ukazujemo da smo tu prisutne i odabirom tema prodiremo u tradicionalno muško područje kao što je energetika, astrofizika, astronomija… Te radnje, koje nas uče da žene mogu biti sve što žele, jesu feminizam.
Do sad niti jedan rad nije bio izrazito feminističke tematike, međutim naši radovi se bave kolektivnim osvještavanjem prvo sredine u kojoj živimo, zatim kako živimo.
Feminizam je borba za jednakost, borba koja je još uvijek u svojim počecima, čiji rezultati su jako malo vidljivi. Na to nam ukazuje svakodnevnica počevši od pozicije žene u današnjem društvu, tretiranja žene u obiteljskom nasilju, raspodjele poslova u društvu, prava na pobačaj, prezentacije ženskog tijela u medijima…
Feminizam je i stupanj svjesnosti društva koji dalje ukazuje i na tretiranje drugih manjina unutar društva. To nije izbor, to je potreba.
*Kolektiv Ljubavnice
► Za rad kolektiva kažete da je fokusiran na interdisciplinarno spajanje znanosti i umjetnosti, stoga me zanima koja su područja vašeg interesa i djelovanja?
Ljubavnice: Puno učimo kroz naše radove i smatramo da znanost treba neku vrstu populariziranja, a i umjetnici i znanstvenici su često entuzijasti s vizijom, tako da nam se kroz takve suradnje ideje produbljuju. Do sada smo se susrele s astronomijom, astrofizikom, kemijom, hipnozom i regresijom te se sada nastavljamo baviti područjem energetike i sustavima samoodrživosti. Uz izložbe, koje radimo, trudimo se organizirati i predavanja ili događanja u kojima dajemo prostor stručnjacima kako bi predstavili svoja znanja koja su u odnosu s našim umjetničkim radom.
Surađivale smo s astronomskim društvom ‘Beskraj‘, prof. Davorom Horvatićem s odjela fizike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, asistentom Zagrebačke zvjezdarnice prof. Mile Karlicom te s asistentom na odjelu kemije PMF-a Darkom Vušakom. Također smo održale gostujuće predavanje na FER-u na temu načina surađivanja umjetnika i znanstvenika, a i kroz iduće projekte nam naglasak ostaje na potrazi i suradnji sa znanstvenim entuzijastima.
► Kako je izgledalo to predavanje, jeste li zainteresirale znanstvenike?
Ljubavnice: To je zapravo bilo jedno kratko predavanje održano u okviru konferencije International Conference of Physics Students 2015. na FER-u. Tom prilikom smo predstavile naš zajednički rad – svjetlosnu instalaciju rađenu luminolom, održanu u sklopu festivala Mjestimice Svjetlo – Homage Otonu Kučeri, znanstveniku i edukatoru koji je osnovao zagrebačku zvjezdarnicu.
Luminol je luminescentna kemikalija koja se aktivira ili kinetički (trljanjem, trešnjom) ili dovodom dušika, tj. puhanjem. Za postojanje luminola smo saznale zahvaljujući našem suradniku, kemičaru i asistentu na odsjeku kemije pri PMF-u Darku Vušaku.
Kroz predavanje smo naš rad objasnile kao stalnu potragu za znanjem s čime se znanstvenici mogu poistovjetiti. Počnemo pitanjem na koje ne znamo odgovor, odredimo kojem području znanosti to pitanje pripada te nakon toga stupamo u kontakt sa stručnjacima koji bi nam eventualno mogli pomoći realizirati takav projekt. Općenito je do sada naš pristup simbioze znanosti i umjetnosti bio odlično prihvaćen i rezultirao je odličnim suradnjama s tzv. STEM područjem.
*Ljubavnice – “Homage Otonu Kučeri” u sklopu projekta Mjestimice Svjetlo
► Jeste li razmišljale o rezidencijama na CERN-u?
Ljubavnice: Intrigira nas CERN-ov natječaj i svake godine, kad bude objavljen, barem jedna od nas pokrene tu temu. Generalno bismo voljele dublje ući u razradu koncepta koji bismo mogle prezentirati CERN-u, konkterizirati ideju koja bi opravdala naš tromjesečni boravak na institutu. Međutim tu dolazimo do toga da smo mi u suštini neformalni umjetnički kolektiv i da do sada nismo imale uvjete posvetiti dovoljno vremena tako ozbiljnom međunarodnom projektu. Tko zna, možda iduće godine.
► U sklopu Otvorenog studija u Galeriji Miroslav Kraljević boravile ste tri tjedna. Ta praksa je već neko vrijeme vrlo poznata u svijetu. Zašto je za vas bilo važno ili značajno da budete u tom prostoru? Jeste li imale kontakt s publikom tijekom procesa?
Ljubavnice: Kao kolektiv nemamo svoj prostor, tako da smo za vrijeme otvorenog studija imale priliku dobiti to iskustvo i otvoriti vrata za posjetitelje koji su svojim dolaskom usmjeravali naše vrijeme i stvaranje. U skladu s tim smo reagirale kroz prostor i vrijeme i započele istraživanje o temi koja nam se otvorila kroz spontani razgovor s ljudima, o deep webu i virtualnoj valuti. Otvoreni studio se u tom smislu pokazao kao sjajna platforma za komunikaciju i demistificiranje procesa umjetničkog stvaranja te je otvorio mogućnost strujanja ideja kroz širi kolektiv ljudi koji su nam se pridružili u smišljanju. Galerija Miroslav Kraljević se uvijek pokaže kao odlična platforma i rijedak primjer uspješnog kustoskog kolektiva koji pruža mogućnosti mladim umjetnicima, istovremeno puneći kulturni program kvalitetnim sadržajem. Otvoreni studio je lijep način da se publika istinski približi različitim radovima i senzibilitetima kroz razgovor s umjetnicima koji te radove stvaraju te smo na kraju našeg boravka u galeriji odlučile organizirati jedan veliki otvoreni razgovor na temu alternativnog financiranja u umjetnosti.
*Ljubavnice – izložba u Galeriji Greta
► Diskusiju o virtualnom načinu financiranja ste dotakle u radu «Bitcoinovi, virtualne politike i poezije te novi načini shvaćanja umjetnosti». Po čemu se ova diskusija, tj. rad o financiranju umjetnika razlikuje od nekih drugih i koje su prednosti ili mane istog?
Ljubavnice: Ta se diskusija razvila u vrijeme kada je na poziciju ministra kulture došao gospodin Hasenbegović te je ministarstvo srezalo većinu financijskih potpora u kulturi. Nametnula su se neka nova pitanja financiranja umjetnosti i promišljale smo postoje li alternative. To promišljanje i istraživanje se dogodilo unutar našeg vremena provedenog u otvorenom studiju u GMK i umjesto rada na tu temu organizirale smo javnu raspravu posljednjeg dana našeg boravka unutar galerije. Zaintrigirao nas je DarkWeb u kojem se trguje Bitcoin valutom: virtualno mjesto bez kontrole, bez poreza, gdje si u sustavu broj, a ne osoba. Otvorio nam se cijeli svemir alternativne ekonomije bitcoina koji potencijalno može pružati utočište nezavisnoj sceni koja bi se mogla financirati donacijama na DarkWebu u bitcoinovima. Svidjela nam se i činjenica da bitcoin nije politički obojan pa smo u tako kriznom trenutku za umjetnost u Hrvatskoj odlučile potaknuti širu raspravu i ideje o altenativama.
Zanimljivo nam je bilo da postoji čitav jedan novi svijet paralelan s ovim virtualnim koji poznajemo. U njega ulaziš kao kod koji se stalno mijenja te imaš imaginarni novac kojim možeš kupiti sve što ti treba. Jedan od posjetitelja u galeriji nam je na slikovit način objasnio da DarkWeb funkcionira kao luk koji se rascvjetava po slojevima tako da ti nitko ne može ući u trag. Sve se kupuje bitcoinovima te je sada vrijednost 1 bitcoina 7000 kn, a njegova vrijednost stalno raste. Princip trgovine je lančan, svaka osoba, koja trguje, jedna je kockica, uvjetno rečeno, jer je mi vidimo kao broj i svaka transakcija je transparentna. Dakle, nisu pojedinci transparentni, već transakcije.
► Što vam je u okviru skrivenog virtualnog svijeta DarkWeba zanimljivo?
Ljubavnice: Dark Web nam je zanimljiv jer se o njemu jako malo zna, a prostor istraživanja unutar te teme je ogroman. Zanimljiva nam je činjenica da nije pod okriljem države, nije politički obojan i virtualna valuta, kojom se koristi, nije oporeziva pa bi nam bilo interesantno iskoristiti taj sustav za crowfunding i bitcoinovima kupiti materijal za neku našu izložbu i instalaciju. To vidimo kao pogodan način za dolazak do financija koje ne ovise o državi niti o Ministarstvu.
Za vrijeme boravka u GMK smo se susrele s bitcoin «specijalcima» pa smo iz prve ruke dobile informacije o tome kako to sve funkcionira. Na kraju smo mi to prezentirale iako nam ni tada u potpunosti nije sve bilo jasno jer to je toliko komplicirano da bez povezivanja s ljudima koji se bave time, moraš uložiti puno energije da možeš shvatiti putove kojima se krećeš. Nije jednostavno, a dodatno je okruženo zastrašujućim pričama koje možda služe tome da te odgovore od te teme. Svejedno, trgovanje u bitcoinima postaje sve učestalije i sve više ljudi se počinje koristiti njime, tako da postoje najave nekih velikih kompanija da će uvesti i takav način plaćanja jer je jasno da se veliki novac vrti virtualno. Moguće je da će doći i nova valuta uz bitcoin.
*Ljubavnice – foto: Maja Bosnić
► Koje su dobre strane DarkWeba i bitcoina?
Ljubavnice: Dobra strana je sloboda, sustav funkcionira izvan aparata države, nema banke kojoj plaćaš transakcije i nema virtualnog traga tvojeg istraživanja po webu. Ako u regularnom internetskom svijetu imaš hakera koji te može pratiti, na DarkWebu imaš potpunu slobodu koja isključuje mogućnost hakiranja. Sloboda je dobra i važna, iako smo danas već navikli biti konstantno snimani i praćeni. Inspirativno je upoznati ljude koji su potpuno prihvatili taj slobodni način života, koji brinu o tome gdje ostavljaju virtualni trag i koriste bitcoine umjesto banke.
► Do sada ste realizirale projekte Sf-ljubavnice i Lumi-ljubavnice. O čemu je riječ?
Ljubavnice: Sf ljubavnice su bile naš prvi projekt ostvaren u sklopu galerije SC. Rezultat rada je bila ambijentalna instalacija inspirirana svemirom i znanstvenom fantastikom.
Dovele smo se u poziciju promatračica svemira i nastojale da posjetitelji osjete isti taj poriv za promatranjem i osvještavanjem veličine onoga u čemu se nalazimo. Lumi ljubavnice su rad koji je nastao u sklopu festivala «Mjestimice svjetlo» i bile su svojevrsni hommage Otonu Kučeri, prirodoslovcu, astronomu i književniku, čiji su nas tekstovi inspirirali. Spustile smo na zemlju zviježđe Orion i osvjetlile ga pomoću luminola, kemijskog elementa.
Zanimljiva nam je bila ideja dobivanja svjetla iz nekog drugog izvora, kao i ponovno ukazivanje na pomno promatranje svemira , ali i svjetlosno zagađenje koje je sve veća problematika u urbanim sredinama. I koje nam udaljava nebo. To su bila naša prva dva projekta u kojima smo se i formirale.
*Ljubavnice – “Nula” – izložba u Galeriji Bačva HDLU-a
► U Domu HDLU-a ste krenule od «Nule»?
Ljubavnice: Zapravo jesmo. Godina 2015. nam je bila poprilično intenzivna. Angažirale smo se oko nekoliko projekata, radile čak na dva istovremeno i u jednom smo trenutku shvatile da smo pregorile. Kako uz Ljubavnice svaka od nas još i samostalno stvara, što zahtijeva određenu količinu vremena i energije, shvatile smo da se odjednom nalazimo pod velikim pritiskom te da se ne posvećujemo dovoljno našem kolektivnom radu. Odlučile smo uzeti pauzu i, nakon što smo napunile baterije, krenule smo raditi na “Nuli”.
“Nula” je naš najintuitivniji rad do sada, po pristupu jako drugačiji od prijašnjih. Kroz proces “čišćenja” i vraćanja na nulu smo najviše shvatile da su vrijeme i posvećenost radu jako bitni faktori te da kao kolektiv tako najbolje funkcioniramo. “Nula” je po svemu bila svojevrsni intuitivni povratak na početak. U kontekstu “Nule” bismo spomenule Darka Uidla, direktora Floraarta, koji nam je stvarno puno pomogao te izašao u susret posudivši nam 84 biljke, donirajući panjeve i grane i osam kubika zemlje. Njegova pomoć nam je zaista bila presudna u realizaciji tog mega zelenog organizma.
*Ljubavnice – “Nula” – izložba u Galeriji Bačva HDLU-a (Klikom na jednu fotografiju otvara se cijela galerija)
► Odgovarate li na pozive za suradnju?
Ljubavnice: Kolektiv kao takav ima vlastiti tempo stvaranja koji iziskuje mnogo promišljanja o konceptu, a kasnije i realizaciji rada. Ovisno u kojem smo vremenskom roku trebale reagirati, suradnje su varirale od uspješnih do ne tako uspješnih. Kao kolektiv najbolje funkcioniramo kada smo sve prisutne u realizaciji djela i donošenju odluka, tako da nam kratki vremenski period za neki projekt često ne odgovara.
Nekako smo shvatile da smo u ravnoteži kada godišnje ostvarimo barem jednu izložbu ili događanje samoinicijativno, a drugo ukoliko prepoznamo kvalitetu i vlastite mogućnosti. Sretne smo ukoliko do suradnje dođe, međutim ne forsiramo ništa.
► Na čemu trenutno radite, šta je aktualni fokus u vašem kolektivnom radu?
Ljubavnice: Trenutno radimo na jednom samoodrživom radu, tj. samoodrživoj audio-vizualnoj prostornoj instalaciji koja će biti izložena u splitskoj Galeriji umjetnina na jesen. Ideja nam je napraviti “kiborga” sa živućim i robotičkim komponentama koji u tih mjesec dana, koliko će biti izložen, neće trošiti resurse galerije već će se napajati preko samoodrživih izvora energije.
Želja nam je vratiti energiju u prostor, a ne biti samo potrošači. Želimo potaknuti razmišljanje o sebi kao o potrošačkom društvu, ali i o mogućim načinima integracije s prirodom. Probat ćemo preko samoodržive izložbe dati odgovor na to pitanje.
► Gdje ćemo vas moći uskoro vidjeti? Izlažete li izvan Hrvatske?
Ljubavnice: U devetom mjesecu izlažemo u Galeriji umjetnina u Splitu. Za sada nemamo inozemne izložbe u planu, ali o nekim izvanzemaljskim bismo već razmislile…..
*Ljubavnice / foto: Maja Bosnić
Zahvaljujemo autoricama na ustupljenim vizualnim materijalima
Fotografije: Maja Bosnić, Vanja Babić, Domagoj Blažević i arhiva kolektiva
Razgovarala: Maja Broun / sve tekstove ove autorice za Vizkulturu pročitajte na linku
Više o kolektivu Ljubavnice pratite na njihovom Facebook profilu www.facebook.com/ljubavnice/
*Tekst je dio Vizkulturinog projekta “Vizkulturiranje društva” koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
