Basel kao centar umjetničkog svijeta

S pravom se može tvrditi da je, nakon Venecijanskog bijenala, međunarodni sajam Art Basel najjači događaj u svijetu umjetnosti. Ove je godine ugostio 86.000 posjetitelja u šest dana, uključujući dva dana rezervirana za profesionalce i VIP goste. Niti jedan drugi sajam u svijetu nije u stanju privući toliki broj direktora, kustosa muzeja i zaklada niti savjetnika investicijskih fondova, privatnih kolekcionara i umjetnika.

Sajam moderne i suvremene umjetnosti, koji se već 44 godina održava u Baselu, ponovo je oborio sve rekorde posjećenosti, a pojedine transakcije prelazile su i sume od nekoliko milijuna dolara. Komitet za selekciju pomno je izabrao 306 galerija iz 39 zemalja. Za galerije, kao i za umjetnike, sudjelovati na Art Baselu znači ući u krug najuspješnijih.

*Instalacija Favela Café japanskog umjetnika Tadashi Kawamata smještena je ispred samog ulaza Art Basela
– Klikom na jednu fotografiju otvara se cijela galerija

Art Basel je očito stvar trgovine umjetninama, no to je i jedinstvena prilika da se opipa puls suvremenih umjetničkih trendova. Posjetitelji, koji su ove godine došli na sajam iz svih dijelova svijeta, nemaju portfelj velikih kolekcionara, no na jednom mjestu mogu vidjeti ono najbolje što danas galerije nude na tržištu. Sektori Galleries i Feature su poput globalnog muzeja; štandove u prizemlju krase velika imena: Klimt, Schiele, Magritte, Braque, Picasso, Picabia, Mondrian, Bacon, Klein, kao i Basquiat, Stella, Warhol, Polke, Koons, Hirst, Richter, Kapoor…

*Tišina, instalacija japanske umjetnice Shicaru Shiota preispituje nesvjesno. Predstavlja ju galerija Daniel Templon

Na katu su galerije koje predstavljaju mlađe autore ili one koji su dugo prisutni na tržištu, ali ne postižu cijene velikih zvijezda jer danas u globalizaciji umjetničke scene star-sistem vrijedi i za umjetnički svijet.

U novom dijelu, sagrađenom u protekloj godini, koji su projektirali švicarski arhitekti Herzog i de Meuron, sektor Statements obuhvaća dvadesetak galerija odabranih da predstave samostalne izložbe još neafirmiranih umjetnika.

*Konstrukcija fasade Herzoga i de Meurona nije samo dekorativni element već veliki izvor prirodnog svjetla

I na kraju u sektoru Unlimited postavljena su djela nadnaravne veličine koja ne mogu stati na standardni štand, ali koja po svojim muzejskim kvalitetama zavređuju biti na sajmu. Carl Andre, Lygia Clark, Gina Pane, Ai WeiWei, Oscar Murillo, Martin Creed, Thomas Demand, Anthony Gormley i drugi izloženi su u jednoj ogromnoj hali za koju, da biste njome lagano prošetali, trebate izdvojiti otprilike dva sata.

*Lagana struktura Drift I, Antony Gromleya na Art Unlimited predstavila je Galleria Continua

U sektoru Feature galerije predstavljaju projekte, povijesne ili suvremene, ekskluzivno namijenjene Art Baselu.

U tom kontekstu pariška galerija frank elbaz predstavila je Julija Knifera, izložbom koju kustoski potpisuje fotograf, umjetnik i kustos Žarko Vijatović (Vijatovićev intervju za Vizkulturu možete pročitati ovdje).

Postav izložbe je Žarko Vijatović osmislio u dva segmenta. S jedne strane su pokazani Kniferovi radovi, a s druge dokumentacija s performansima Gorgone od 1961. do 1966. godine, anti-magazin Gorgona s beskonačnim meandrom, banalni dnevnik i fotografija Moj pogled na svijet iz 1966. godine. Akcent je bio na peformansima Gorgone izvedenim 1966. godine u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu na otvorenju samostalne izložbe Julija Knifera.

*U prvom planu crteži iz Julija Knifera 1960-e i 1970-e godine, u drugom slike iz ranih šezdesetih

*Postav izložbe Juija Knifera u galeriji frank elbaz

Kniferov likovni rad predstavljen je kroz slike, crteže i grafite nastale u vremenskom rasponu od 1962. do 1992. godine. U stručnim krugovima izložba je izazvala veliko zanimanje, a za neke je Kniferov rad bio pravo otkriće. Kustose najvećih svjetskih muzeja, koji su posjetili izložbu, najviše je zaintrigirala povezanost grupe Gorgona s Kniferovim radom. Kroz postav je postalo jasno da se ne radi o običnoj apstraktnoj geometriji. Za Knifera je oduvijek polazna točka bila ideja. Kada je davne 1961. godine na jednom sastanku Gorgone objavio da će cijeli život slikati samo jedan motiv, meandar, Knifer je zauzeo neodadaistički, proto-konceptualni stav kojeg se držao do kraja života.

*U galeriji Gregor Podnar, izložen je rad Gorana Trbuljaka Bez naslova (Trbuljak-Artist) iz 1973-e godine

Od hrvatskih umjetnika, osim Julija Knifera, galerija Gregor Podnar iz Ljubljane i Berlina već više godina predstavlja Gorana Trbuljaka i Gorana Petercola. Posebno je zanimljivo bilo vidjeti Trbuljakov rad izveden u pariškom metrou ranih sedamdesetih u kojem preispituje ulogu umjetnika u društvu. Dva rada Davida Maljkovića mogla su se vidjeti na štandu talijanske galerije Massimo Minini.

*Jedan od radova iz serije Simetrije i stilizacije Gorana Petercola kod Gregora Podnara