Ususret dodijeli nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata, čije smo nominacije objavili ovdje, predstavljamo vam publikacije nominirane za nagradu NEVEN ŠEVIĆ, u kojoj se nagrađuju najuspješnija izdanja iz protekle godine, knjige i publikacije tematski vezane za arhitekturu, prostor i urbanizam.
*Naslovnica knjige ‘Miroslav Begović’
Nakon što smo predstavili monogorafiju „Lavoslav Horvat: Kontekstualni ambijentalizam i moderna“ autorice Zrinke Paladino, danas vam predstavljamo monografiju Miroslav Begović čija je autorica dr. sc. Borka Bobovec..
*Gliptoteka
Izdavači Begovićeve monografije dr.sc. Borke Bobovec su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Udruženje hrvatskih arhitekata, recenzenti knjige su Akademik Velimir Neidhardt i prof.dr.sc. Zlatko Jurić.
U nastavku pročitajte sažetak knjige u tekstu autorice dr.sc. Borke Bobovec, uz galeriju fotografije projekata arhitekta Miroslava Begovića:
Društveni kontekst i mogućnosti vremena u kojem je Miroslav Begović radio i stvarao dale su određene smjernice djelovanja, a kroz monografiju je prikazan njegov doprinos stvaralačkom kontinuitetu u drugoj polovini dvadesetog stoljeća. Povijest uvijek određuje pojedince, međutim u tom segmentu postoji mogućnost određivanja sebe i svog rada na način koji znači određeni iskorak, iskorak od uvriježenog i sveprisutnog.
Snaći se u novim društvenim odnosima na način da djelo koje je stvarao nije samo odgovor određenom sustavu, već dobro promišljen projekt koji teži idealu postavljenom puno ranije na ovim prostorima. Dosljednost u poimanju prostora i oblika te adekvatna interpretacija u projektima i izvedenim djelima koja su odnijela najviša strukovna i društvena priznanja doprinose tezi da je Begović unaprijedio našu arhitektonsku scenu djelima koja imaju trajnu vrijednost u čitanju grada i urbanih cjelina.
*Atelier Meštrović
U knjizi su obrađena izvedena djela koja su obilježila prostor na kome su implementirana. Od Izložbenog paviljona „Đuro Đaković“ na Zagrebačkom velesajmu koji je danas u tužnom stanju, preko rada na muzejskim prostorima – Ateliera Ivana Meštrovića u Zagrebu i Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama koje su gotovo istovjetne kao kad su izvedene, do robnih kuća „Varteks“ u Varaždinu i Zagrebu na kojima je kontinuirano proveo više od desetljeća, do hotela „Eden“ u Rovinju, još uvijek nezaobilaznog primjera hotelske arhitekture, i djela koje mu je obilježilo život – revitalizacije i interpolacije bloka Tkalčićeva-Radićeva-Krvavi Most u Zagrebu na kome je aktivno radio više od tri desetljeća.
*Galerija Hlebine
Svoje mjesto u knjizi su našli izvedeni interijeri kao jedan od značajnih interesa arhitekta, te natječajni radovi i neizvedeni projekti. Posljednji dio posvećen je teorijskom radu, kao i djelovanju na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te strukovnim i društvenim organizacijama. Snažno naglašena likovnost koju je interpretirao kroz svjetlo i njegove učinke na arhitekturu gledanu okom skulptora još je jedan u nizu elemenata koji se vežu na kontinuitet kvalitete stvaralaštva hrvatskih arhitekata tijekom dvadesetog stoljeća.
Ozbiljnost i predan rad na implementaciji tehnološkog napretka i mogućnosti vidljiv je u gotovo svim izvedenim projektima. Minuciozna predanost traženju tehničkih rješenja koja će dati maksimum u krajnjem doživljaju građevine kako korisniku, tako i slučajnom prolazniku koji u prostoru sretne njegovu arhitekturu. Smatra da zbog složenosti i sve veće prisutnosti tehnologije u suvremenom društvu treba kod arhitekata razvijati kritičko mišljenje, a to je moguće samo znanstvenim radom na proširenju i produbljenju kompleksnih potreba današnjeg društva u cjelini.
*Stambeno-poslovni blok u Tkalčićevoj
Kontinuitet je tu, arhitektura začeta na blistavim postulatima moderne trajala je i dalje, mirno plovila kroz kabinete fakulteta, zadržavala se na „plahtama“ pausa i ponekad i negdje izrastala u kuću, galeriju, hotel. Ona može i treba pokazati procese u vremenu, mora redefinirati zatečeno stanje i konstantno težiti napretku u odnosu na već viđeno, a kao takva je okvir za novi kulturni, društveni i socijalni proces. Njegova arhitektura rezultat je iznimne stvaralačke sposobnosti kombinirane s likovnim izričajem koji teži humanom rješavanju zadanih prostornih elemenata. Projekte karakterizira logična dispozicija i racionalna konstrukcija koja uz jasan koncept i skladno oblikovanje koristi i sve novo što znanost i tehnika pružaju svakim danom sve više.
*Varteks – interijer
Doprinos koji je dao unošenju arhitektonskog djelovanja u svakodnevni život grada, djelovanje koje je arhitekturi omogućilo da postane dio društvenih zbivanja zajednice obzirom da su u jednom trenutku svi imali nešto za reći vezano uz njegovo tvrdoglavo nastojanje da centar grada dobije adekvatne priključke i ekstenzije na glavni trg, rezultirali su zbivanjima koja su stvorila klimu za razvoj novog naraštaja mladih, talentiranih i ambicioznih arhitekata.
A svega toga ne bi bilo da arhitektonska scena nije živjela kroz čitavo dvadeseto stoljeće, doduše u početku znatno jače i definiranje, ali bitno je da se nije u potpunosti ugasila. Djelovanje akademika Begovića možemo smatrati kontinuitetom u hrvatskom arhitektonskom izrazu. Pola stoljeća rada na najrazličitijim zadatcima, od povijesnih rekonstrukcija, preko realizacije najrazličitijih objekata, do urbanizma i interijera stavlja opus na značajno mjesto u hrvatskoj arhitekturi. Širok spektar djelovanja kroz osebujnu interpretaciju načela moderne arhitekture svrstao ga je u red arhitekata koji su ostvarili djela visoke vrijednosti.
*Eden bazen
O autorici:
Borka Bobovec rođena je 20. listopada 1961. godine u Karlovcu. Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1985. godine, gdje je i magistrirala 2000. godine. Doktorsku disertaciju Arhitektonski opus Miroslava Begovića obranila je 2011. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Radi u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja. Tijekom profesionalne karijere radila je na raznim poslovima vezanim uz programiranje i izgradnju stambenih zgrada u okviru investicija vođenih od strane ministarstava nadležnih za graditeljstvo. Od 2004. godine je Housing Focal Point te prati aktivnosti i sudjeluje u izradi svih dokumenata iz područja stanovanja vezano uz EU – Housing, Urban Development Group, EFAP (European Forum for Architectural Policies) i HABITAT.
Od 2004. do 2014. godine bila je predsjednica strukovne međunarodne Udruge Europan Hrvatska, a od 2007. godine do 2009. godine je bila član Izvršnog odbora Društva arhitekata Zagreba te član Predsjedništva Udruženja hrvatskih arhitekata.
Autor je monografije Miroslav Begović i koautor knjige Dubrovnik – Centar iza grada. Objavila je više stručnih i znanstvenih radova iz područja povijesti hrvatske arhitekture i urbanizma, te problema stanovanja s težištem na drugoj polovini 20. stoljeća.
*Sabor RH
