Prije dvije godine nizom događanja i programa u svijetu, Europi, ali i u Hrvatskoj, obilježena je stota obljetnica osnivanja čuvene umjetničke škole Bauhaus. Instituciju je 1919. osnovao Walter Gropius, a njome je do službenog zatvaranja 1933. u svojstvu predavača proliferirao čitav niz velikih imena iz područja arhitekture te likovnih i primijenjenih umjetnosti. Utemeljen na idejama holističke sprege između umjetnosti, dizajna i arhitekture, Bauhaus je unio radikalne promjene u poimanju uloge umjetnosti i dizajna u svakodnevnom životu, ali i u obrazovnoj metodologiji. Gotovo 1300 studenata pohađalo je Bauhausov program tijekom 14 godina postojanja škole, a škola je od samog začetka imala internacionalan karakter; dio predavača dolazio je iz država poput Francuske, Nizozemske, Švicarske, Mađarske, Rusije ili SAD-a. Povijest ove čuvene umjetničke škole tema je novog naslova iz serije stripova posvećenih umjetnosti, umjetnicama i umjetnicima 20. stoljeća, koju je u sklopu projekta Runaway art prije nekoliko godina pokrenuo zagrebački Muzej suvremene umjetnosti. Publikaciju pod nazivom Duh Bauhausa potpisuje dizajnerica, ilustratorica i spisateljica Klasja Habjan koja je u svoj strip o Bauhausu uključila i njezine studente potekle s prostora današnje Hrvatske.
“Među studentima s naših prodručja, čije sam zanimljive živote imala priliku proučiti i ilustrirati, našli su se Ivana Tomljenović, Otti Berger i Gustav Bohutinsky. Rad na ovoj knjizi-stripu posebno me veselio i tijekom posljednje dvije godine osjećala sam se pomalo kao da sam i sama tamo, vođena duhom škole koji, kako to i priliči fiktivnom liku, preskače sve zakone prostora i vremena”, kaže autorica.
“Duh Bauhausa nije osobito lako štivo, ne čita se brzo, ne služi samo zabavi. Umjesto toga zahtijeva i plijeni pažnju, traži senzibilnog čitatelja, traži vas da mu se vraćate, da ga ponovno otkrivate, da lutate, zadržite se na nekom mjestu pa se potom opet vratite. Već iza samog naslova knjige, Klasja Habjan sakrila nam je jednu dvosmislenost na kojoj gradi višedimenzionalnost priče koja će uslijediti na idućih sedamdesetak stranica. Duh Bauhausa za nju je, s jedne strane, enorman utjecaj ove škole i pokreta na umjetnost, dizajn, arhitekturu i svakodnevni život generacija koje će uslijediti, no s druge strane u Klasjinoj je pripovijesti i doslovan lik, duh koji lebdi nad pričom, promatra, svjedoči, suosjeća. Jedan sloj ove knjige tako donosi svu osnovnu faktografiju, povijest škole, najvažnija načela, ideje, metode i slično, dok se u drugom upliće fikcija autorice, oplemenjena smislom za igru i zagonetku, snivanjem, dočaravanjem crtica iz života u školi i oko nje u kojima se prepliću stvarna svjedočanstva i mašta, a da pritom niste sigurni što od toga u kojem trenutku čitate. Same stranice i duplerice u knjizi načas su formirane kao čisti strip, na drugim mjestima više su kao slikovnica, na trećima infografika, na četvrtima udžbenik, a pritom sve teče glatko, smisleno i istinito. Duh Bauhausa u Klasji Habjan našao je dobrog druga, a Klasja vjerojatno ključnu misao koja najbolje opisuje duh ove knjige, riječima Otti Berger, da je zadaća Bauhausa prije svega bila od umjetnika ponovno stvoriti čovjeka”, zapisao je Marko Golub u tekstu objavljenom na poleđini publikacije.
Urednice knjige su Jasna Jakšić i Vesna Mestrić. Strip Duh Bauhausa, kao i ostali stripovi objavljeni unutar projekta Runaway Art – Mangelos Vol.1 Ivane Armanini i Marka Goluba, Richterova igra Dunje Janković (o kojima je za Vizkulturu pisao Bojan Krištofić) te Nasta Rojc: Ja borac Leonide Kovač i Ane Mušćet – mogu se nabaviti u MSU dućanu.
