Interdisciplinarni specijalistički studij prostornog i strateškog dizajna složenih urbanih sustava, fenomena i transformacija URBANI STUDIJI, koje provodi i razvija DELTALAB – Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam pri Sveučilištu u Rijeci, koncipirani su na temelju novih pomaka u promišljanjima urbanih prostora i usmjereni širem interdisciplinarnom proučavanju izgrađenih i programiranih okružja te projektiranju i strateškom planiranju kompleksnih sustava. Po svojoj definiciji, interdisciplinarnost se odnosi na praksu objedinjavanja znanja, metoda i perspektiva raznih disciplina s ciljem rješavanja zamršenih problema i pitanja koja je nemoguće adresirati, razumjeti i riješiti na odgovarajući način u suženom okviru pojedinog područja. Kao takva, interdisciplinarnost pospješuje učinkovitost i inovativnost suvremenih prostornih praksi poticanjem suradnje, holističkog razumijevanja i kolektivnih imaginarija, o čemu smo već pisali ovdje.
URBANI STUDIJI nedavno su završili svoj prvi trosemestralni ciklus i tako je Sveučilište u Rijeci dobilo prvu generaciju interdisciplinarnih specijalista. Svoje specijalističke radove obranili su: inženjerka građevine Ines Marasović, pravnica Eva Mlinar, voditeljica Odjela za strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Ana Kliman, arhitektica Iva Peručić, krajobrazna arhitektica Mirta Stipeč, arhitekt Dorian Vujnović i arhitekt Mateo Zonta.
Inovativni kurikulum URBANIH STUDIJA okupio je studente i nastavnike raznih disciplina u dinamičan obrazovni proces koji je kombinirao predavanja, istraživanja, radionice i metodološku praksu u okviru specifičnog tematskog fokusa generacije pod nazivom ŽILAVI KAMPUS.
Kroz prvu generaciju, ostvarene su mnoge institucijske mreže i suradnje – među kojima izdvajamo Technische Universität Graz i Politecnico di Milano – o čemu možete više pročitati ovdje. URBANI STUDIJI tako su ponudili interdisciplinarno obrazovanje nužno za smislen doprinos razvoju otvorenih, inkluzivnih i otpornih urbanih sustava, s ciljem razumijevanja i razvijanja dizajnom vođenih pristupa usmjerenih k izazovima urbanih budućnosti.
Povodom nedavno otvorenih prijava za upis nove generacije studenata, održana je prezentacija studijskog programa i razgovor o URBANIM STUDIJIMA Sveučilišta u Rijeci (UNIRI) pod nazivom NEXT GEN ZOOM ROOM.
Razgovor je moderirala prodekanica za međunarodnu suradnju i umjetnost Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i aktualna predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata dr. sc. Mia Roth Čerina, a nakon kratkog izlaganja voditeljice studija doc. art. Ide Križaj Leko, uslijedile su kratke prezentacije studenata prve generacije URBANIH STUDIJA popraćene diskusijom o studijskom programu, spekulativnim metodologijama, smislu specijalizacije i ulozi interdisciplinarnosti.
Voditeljica URBANIH STUDIJA približila je osnovne fokuse studijskog programa – umreženost, prilagodljivost i nepredvidljivost – čiji je cilj stvoriti adekvatan doprinos razvoju otvorenih, i inkluzivnih urbanih sustava u kontekstu raznorodnih kriza s kojima smo suočeni u 21. stoljeću. Ukratko je predstavila kolegije novog studijskog programa: Interdisciplinarni leksikon, Projektni studio, Evolucija arhitekture 20. i 21. st., Arhitektura i infrastruktura, Strateško planiranje, Pravednost u gradu, Metodologija u praksi, Fenomeni suvremenosti, Umjetnost i društvo, Dizajn epistemičkih sustava i Održivi urbani razvoj i klimatske promjene.
Naglasila je kako praktični zadaci istraživanja i metodološka testiranja uvelike ovise o konkretnim polaznicima, to jest njihovim istraživačkim interesima i disciplinama iz kojih dolaze. Prezentirala je i osnovne postavke temata nove generacije pod nazivom WATERWORLD FUTURES. Temat se razmatra u kontekstu trenutka u kojem Rijeka postaje geopolitički izuzetno zanimljiva točka, kao središte alternativnih logističkih puteva, u projekcijama je da do 2030. postane veća teretna luka od Kopra i Trsta. Kritičko pitanje koje se postavlja je: odgovara li taj narativ gospodarskog razvoja ujedno i urbanom razvoju? Je li ekonomski rast proporcionalan gradskom prosperitetu, budući da su se i kroz riječku povijest luka i grad razvijali kao zasebni entiteti?
Osim prekomorskih trgovačkih putanja, za Rijeku i Kvarnerski zaljev karakteristična je i vječna tema prisustva i međuodnosa slatke i slane vode, a na globalnoj razini vodene perspektive otvaraju društveno-ekonomske problematike oskudice naspram obilju, kao i mnogobrojne ekološke i antropološke aspekte. Ova razmatranja poslužit će za stvaranje studentskih radova nove generacije i time nastojati ponuditi nove imaginarije za Rijeku 2050. – lučki grad ili gradsku luku budućnosti.
Arhitektica Iva Peručić prezentirala je svoj završni rad naslovljen Simbiotski habitus. U svojem istraživanju, Iva propituje mogućnosti utjecaja na unutarnji kulturni prostor (habitus) putem namjerne intervencije u vanjski fizički prostor (habitat), s namjerom izgradnje žilavijeg i inkluzivnijeg sustava prostorne međuovisnosti ljudi i prirode. Promišljajući grad bliske budućnosti kao utočišta za ljudske i ne-ljudske stanovnike usred ekološke krize, projekt postavlja promjenu habitusa kao preduvjet međupostojanja ljudskih i ne-ljudskih aktera.
Svoj rad pod nazivom Crna rupa i crvotočine: spekulativni sadržaji gradskih sveučilišnih prostora ukratko je predstavio arhitekt Dorian Vujnović. Kao polazište, Dorian uzima konačno stanje potpuno ostvarenog Trsatskog kampusa, kojeg potom problematizira. Resemantizacijom Rijeke bliske budućnosti uspostavlja se kontekst u kojem zamišlja spekulativnu prenamjenu postojećih prostora Sveučilišta u centru grada u vidu nove tipologije javne infrastrukture. Dorianov rad tako predlaže odstupanje od samog modela kampusa kao ideala planiranja, već Sveučilište u Rijeci vidi kako niz raspršenih ali umreženih programiranih prostora.
Moderatorica je komentirala kako oba pristupa ovih studentskih radova odgovaraju jednom dominantnom aspektu prisutnom u formatu specijalističkih studija, a to je sloboda spekulativnog scenarija: Čini mi se da je jedan od problema disciplinarnih ograničenja koje baštinimo u redovnom obrazovanju projektiranje i komuniciranje narativa koje nužno uključuje spekulativno promišljanje. Studenti nude rješenja na već zadane i fiksirane probleme, odgovaraju na programe koji su već istraženi i koji se ne dovode u pitanje, a u biti je projektiranje samog scenarija i spekuliranje o mogućim alternativnim budućnostima nešto što bi trebalo biti izuzetno važno u tom procesu. Mislim da je ta metoda projektiranja narativa i scenarija na koje se onda odgovara određenim prostornim intervencijama ključna jer se tako naglasak stavlja na proces, a ne na neki fetišizirani finalni rezultat.
Studenti su se složili kako im je upisivanje Urbanih studija otvorilo nedostajući prostor i vrijeme da se napokon dubinski posvete temama koje ih zanimaju. URBANI STUDIJI pružili su im platformu za razvijanje osobnih interesa i ideja, koja nije ograničen krutim okvirima tradicionalnog kurikuluma, u okružju zanimljivih kolega i profesora raznih znanja i disciplina.
Kurikulum Urbanih studija omogućava slobodno ali usmjereno bavljenje kompleksnim temama suvremenog grada, a interdisciplinarna struktura studija potiče složeno razmišljanje, otvara nove perspektive te predstavlja adekvatan pristup izgrađenom i programiranom okružju, strateškom planiranju te kolektivnim imaginarijima.
Prijave za novu generaciju studenata URBANIH STUDIJA otvorene su do 15. rujna 2024., a sve informacije o studiju i procesu prijave dostupne su na deltalab.hr/urbani-studiji.
