+ 26 Preporuka

O prostornim i društvenim mehanizmima

autor: vizkultura


PODIJELI:

Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!

 

 

Improvizirani događaji u MSU-u

Drugoj izvedbi projekta Improvizirani događaji, nastalog vizualnoj, plesnoj, instrumentalnoj i vokalnoj interakciji četiriju autorica – vizualne umjetnice Andreje Kulunčić, plesne umjetnice i koreografkinje Zrinke Užbinec, saksofonistkinje i skladateljice Jasne Jovićević, te vokalistice Annette Giesriegl – možete prisustvovati u ponedjeljak, 16. rujna u 18 sati u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.

Projektom umjetnice istražuju mogućnost dijaloga i razmjene ideja kroz improvizaciju kako bi ostvarile interakciju u širokom rasponu svojih područja,a cilj je ostvariti skupnu umjetničku praksu nastalu na sjecištu prostora, pokreta i zvučne artikulacije unutar prostornih, semantičkih i političkih potencijala zadanog prostora. Elementi individualnog izražavanja se više ne ograničavaju na afektivne reakcije danog i jednoličnog umjetničkog polja. Tokom ovog stvaralačkog događaja, prepoznaju se stalno obnavljajuće nepoznanice. Princip jednakosti različitih umjetničkih tehnika unutar procesa obrazuje novu praksu čiji je ishod potencijalni vokabular novih izraza.

Slobodna struktura izvedbe, odnosno koreografija proširene prakse, ograničena je prethodno definiranim točkama u zadanom fizičkom prostoru Muzeja i vremenskim sekvencama, a njezin je ishod rezultat interakcije baziran oko dogovorenih točaka (stanica) u kombinaciji sa živom izvedbom. Živa izvedba se pritom ne odnosi na formu ili disciplinu već na strategiju: to je proces i praksa koja provocira cjelokupno iskustvo sudjelovanja, često zamagljujući distinkciju između izvođača i gledatelja, postavljajući pitanje njihovog prostora djelovanja. U istovremenosti i interaktivnosti medijski zasićenog društva, živa izvedba označava “sada” i “ovdje” te otvara prostor za istraživanje iskustva stvari, višestrukih značenja i pojedinačnih odgovornosti u proizvodnji značenja.

Ulaz je besplatan!

 

 

Spomenici “oživljavaju” u Galeriji Nova

Grupna izložba pod nazivom Kad spomenici ožive, nastala u koncepciji kustosice Davorke Perić, okuplja radove Željka Badurine, Paska Burđeleza, Tanje Dabo, Igora Grubića, Sanje Iveković, Božene Končić Badurina, Siniše Labrovića, Luize Margan, Marka Markovića, Dalibora Martinisa, Zorana Pavelića, Darija Petkovića, Tomislava Pletenca, Sanje Potkonjak, Mladena Stilinovića, Slavena Tolja i Mire Vuce. Izložba je dio projekta Refreshing Memory koji se bavi antifašističkim spomenicima, umjetničkim i znanstvenim praksama očuvanja njihovog digniteta. U fokusu izložbe su fenomeni vremena vezani uz odnos prema memoriji, temporalnosti političkih opredjeljenja u vrijeme povijesnih amnezija. U umjetničkim radovima isprepliću se različiti pristupi temi spomenika, osobni poetski i meditativni pristup, upisivanje kolektivne memorije u medijski i fizički javni prostor, te radikalno kritički pristup. Izložba problematizira aktualnu situaciju u društvu danas, revizionizam i normalizaciju fašizma.

Izložba će se održati u zagrebačkoj Galeriji Nova, a otvorenje je zakazano za ponedjeljak, 16. rujna u 19 sati. U utorak, 1. listopada (s početkom u 17 sati) bit će organizirano javno vodstvo kroz izložbu, a dan ranije (30. rujna) otvorit će se i drugi dio izložbe, u 19 sati u SKD Prosvjeta (Preradovićeva 21).

Više informacija o izložbi i projektu potražite ovdje.

 

 

Panel-diskusija o međuodnosu ekologije, društva i ekonomije

U ponedjeljak, 16. rujna u 19 sati u zagrebačkoj Galeriji Spot možete se pridružiti panel-diskusiji pod nazivom Reinterpretacija stvarnosti, koja je dio popratnog programa aktualne izložbe Killing, Arranging, Walking Petre Mrše (koju smo najavili ovdje).

Ususret globalnom protestu, koji će 20. rujna ujediniti milijune ljudi u nastojanju da odgovore na akutne klimatske promjene i pruže otpor dominantnim eksploatacijskim praksama kapitalizma, sve je intenzivnija rasprava između onih koji vjeruju da su korjenite promjene i dalje moguće te onih koji nihilistički prihvaćaju narativ o nepovratnom procesu što vodi do “kraja svijeta”. U žarištu ove problematike nije samo pitanje o tome kako se nositi s razornim učincima što ih je Zapad prouzročio prirodi, dovodeći do posvemašnjeg iscrpljivanja njezinih resursa, već i prepoznavanje činjenice da aktualni dominantni kapitalistički sustav počiva na strogoj hijerarhiji odnosa – kako među ljudima, tako i spram ekosustava samog. Zamišljanje svijeta izvan ove ideološke strukture, koja počiva na imperativu za konstantnim i galopirajućim rastom i progresom (tržišta, rada, tehnologije), doima se utopijskim projektom, no u bolesnom tkivu naše stvarnosti ipak valja potražiti poticaj za jedno radikalno drugačije viđenje budućnosti.

O tome kako reinterpretirati svijet koji nas okružuje, kako mijenjati perspektive i graditi alternativne pristupe prirodi razgovarat će umjetnice Petra Mrša i Maša Bajc te fizičar i filozof Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju.

 

 

Umjetnički pojmovnik javnog prostora

Muzej Brodskog Posavlja i Umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon organiziraju seminar pod nazivom Umjetnički pojmovnik javnog prostora, kao dio višegodišnjeg programa koji se realizira kao mentorirana produkcija radova mladih umjetnika/ca uz umjetničko vodstvo Kristine Leko, autorice programa.

Seminar će se održavati od 17. do 29. rujna u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, a vodit će ga Kristina Leko, kustosica Galerijskog odjela Muzeja Brodskog Posavlja Danijela Ljubičić-Mitrović, povjesničarka umjetnosti Maša Štrbac i kustosica Vesna Vuković. Na seminaru će se razraditi prijedlozi za umjetničke intervencije, a njihova javna izvedba predviđena je za subotu i nedjelju, 28. i  29. rujna 2019. u javnom prostoru grada. O lokaciji izvedbe kao i o samim intervencijama sudionici će se izvijestiti 20. rujna.

U fokusu su uvijek lokalno relevantne teme koje mladi umjetnici razrađuju u razgovorima s građanstvom – građani/ke najneposrednije doživljavaju prednosti i nedostatke života u svojoj zajednici. Stoga je sastavni dio ovogodišnjeg programa seminar na kojem će umjetnici/ce zajedno s građanima/kama osmisliti umjetničke projekte na važne teme Slavonskog Broda. Svi zainteresirani mogu doći u utorak, 17. rujna u 17 h u Muzej Brodskog Posavlja, i pridružiti se raspravi u sljedećem pitanjima:
Kako je živjeti u Slavonskom Brodu? Što u njemu volite a što vas smeta?
Sudjelujete li u javnom životu grada? Imate li osjećaj da možete doprinijeti nekoj pozitivnoj promjeni u njemu? Jeste li sami pokušali nešto učiniti?
Poznajete li umjetnike u svom gradu?
Može li umjetnost doprinijeti rješenju nekog problema? Znate li za kakav primjer u kojem su se umjetnici angažirali za neku stvar u gradu – kako je to izgledalo?
Imate li sami ideju kako bi s umjetnicima mogli svratiti pažnju na neki problem, okupiti građane oko njega ili ponuditi rješenje?

Cjeloviti tekst poziva potražite ovdje.

 

 

Izložba Barbare Matejčić i Ane Opalić u Galeriji VN

U zagrebačkoj Galeriji VN u utorak, 17. rujna (s početkom u 19 sati) otvara se izložba pod nazivom Kad odrastem, bit ću bogatašica, čije su autorice novinarka Barbara Matejčić i fotografkinja Ana Opalić. Ova audio-vizualna izložba otkriva kako uvjeti života određuju sudbinu romske djece, njihovu mogućnost školovanja, a samim time i ostvarivanja života boljeg od onoga koji im je predodređen.

O radu Barbara Matejčić piše: “Doktorica, vojnik, učiteljica, pekarica, inspektor, Messi – odgovaraju romska djeca kada smo ih pitali što žele biti kada odrastu. Govore o svojim željama u vlažnim sobama bez radnog stola i polica s knjigama, u kućama bez tekuće vode, kupaonice i wc-a, ponegdje i bez struje, sjedeći na madracima prostrtim na zemljanim ili betonskim podovima na kojima spavaju s braćom i sestrama, na neasfaltiranim putevima pred svojim kućama u segregiranim naseljima, koja za kiša znaju biti toliko blatnjava i prepuna lokvi da im trebaju visoke gumene čizme da bi išli u školu. A školu vole. U školi je bolje nego doma. I njihovi roditelji žele da se školuju, jer znaju da je obrazovanje put iz siromaštva u kojem su se rodili. No oni im ne mogu pomoći sa školskom zadaćom, ne mogu im platiti instrukcije, kupiti pribor za školu, omogućiti mirno mjesto za učenje. Često im ne mogu priskrbiti ni dovoljno hrane da siti idu u školu. Njihovi roditelji su siromašni zato što su neobrazovani, a neobrazovani su zato što su od rođenja siromašni.
Nastavnici u većinskim romskim školama znaju se žaliti da djeca ne ispunjavaju svoje obaveze, da dolaze u školu bez bilježnica, bez riješenih zadaća. Kada bi posjetili domove svojih učenika, možda bi shvatili zašto je to tako. U nizu strukturalnih datosti koje utječu na obrazovanje romske djece, ključno je siromaštvo, a posljedično i stanovanje na koje se ono neizostavno reflektira.
Audio-vizualnom izložbom Kad odrastem, bit ću bogatašica se zaustavljamo u prostorima u kojima djeca žive i u kojima maštaju o budućnosti. Da bi u takvim okolnostima ostvarili svoje želje, koje su iste kao i bilo koje druge djece, potrebno je da budu nadprosječno ustrajni, marljivi, nepokolebljivi. Mnogi od njih to neće moći, kao što mnoga druga djeca na njihovom mjestu ne bi mogla. Nejednakost u kojoj odrastaju, nedostatak je stvarne slobode da ostvaruju svoje snove.”

Izložba ostaje otvorena do 1. listopada.

 

 

Zapisi Maria Kolarića u Karasu

U isto vrijeme – u utorak, 17. rujna u 19 sati, na jednoj drugoj zagrebačkoj izložbenoj lokaciji, u Galeriji Karas, svoje nove radove predstavit će umjetnik Mario Kolarić koji o motivaciji za stvaranje novog ciklusa ističe: “Gledam u prozračnost i dubinu bijele površine papira zadnjih 15-tak godina. To je prostor koji me stalno prati i ne iščezava. Od konstantne potrebe da ga ispunim došao sam do trenutka pomirenosti s tom nepreglednom bjelinom. Sada ga ispunjavam samo kako bi stvorio trenutni zapis, kao čin potvrđivanja vlastite prisutnosti”.

Izložbu ćete moći pogledati do 29. rujna, a više informacija doznajte ovdje.

 

 

 

24-satni performans Siniše Labrovića

 

Nakon što obiđete otvorenja gore istaknutih izložbi u Galeriji VN i Galeriji Karas, možete se pridružiti performansu Siniše Labrovića na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Performans koji će trajati 24 sata organizira se u sklopu festivala Ekstravagantna tijela: Ekstravagantna ljubav (koji službeno započinje 18. rujna i čiji smo program detaljnije predstavili ovdje).

Ljubav prema osmijehu naziv je Labrovićeva performansa, pri čemu autor osmijeh uzima kao univerzalni izraz koji u svim kulturama na svijetu ima isto značenje. Izražava radost, dobrohotnost, prijateljstvo. Istraživanja otkrivaju da osmijeh podiže razinu endorfina, enzima sličnog opijatima koji ublažavaju bolove i popravljaju raspoloženje, kao i serotonina koji djeluje kao antidepresiv. Osmijeh također “jača imunitet i oslobađa nas stresa”. Znanstvenici u Švedskoj otkrili su i da je smijanje zarazno, ne možemo zadržati kontrolu mišića lica kad se netko smije u našoj blizini. Prema nekim istraživačima postoje dvije osnovne vrste osmijeha: ljubazni socijalni osmijesi i iskreni osmjesi. Neki su došli i do ovog zaključka: “(…) lažni osmijesi političara imaju suprotan učinak, u promatraču izazivaju dojam nepouzdanosti i licemjerja onoga tko se smije”. Britanski znanstvenici otkrili su da osmijeh djeteta ili slavne osobe može pružiti istu razinu moždane stimulacije kao dobitak od 16.000 funti, osmijeh voljene osobe ekvivalent je primanju 8 500 funti, a osmijeh prijatelja 145 funti. Psiholozi su otkrili da, čak i ako smo loše volje, možemo odmah podići razinu raspoloženja prisiljavajući se na osmijeh. Rješenje nam je, očito, nadomak ruke, jednostavno, jeftino i univerzalno. Ne možemo za probleme kriviti nekog drugog ako se sami nismo spremni smijati po cijele dane.

 

 

DIAPROJEKTOR u HDD-u

U četvrtak, 19. rujna u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba Prostorni mehanizmi, koja predstavlja rad arhitektonskog ureda DIAPROJEKTOR, kojeg čine arhitektice Ana Martina Bakić i Ivana Knez, u području kazališne scenografije. Fokusirana na pojam “prostorni mehanizmi”, kojim ove autorice označavaju svoju scenografsku praksu, izložba se oslanja na tri elementa – vizualnu dokumentaciju projekata, video rad kojim se problematizira nastajanje scenskog prostora, te prostornu intervenciju koja ispituje granice izložbenog, scenskog i urbanog prostora.

Na ovaj način bit će predstavljene neke od najvažnijih scenografija predstava koje je Diaprojektor dizajnirao poput Grmača (Eurokaz, Zagreb), Tri jednočinke (Muzički biennale Zagreb, HNK u Zagrebu), Drama o Mirjani i ovima oko nje (HNK u Zagrebu) i Zločin i kazna (GDK Gavella, Zagreb). Video rad Prostor pregovora nastao u okviru nacionalne izložbe Srbije na 13. Praškom kvadrijenalu (2015.) Ne(Moć) -Odgovor(nost), kustosice Mie David, nagrađene Zlatnom medaljom za uspostavljanje dijaloga, prikazuje proces nastanka scenografije unatrag – od njene realizirane završne forme, kroz analizu odnosa i hijerarhija koje je oblikuju, do početne ideje. Video rad prati nastanak scenografije i kao fizičkog rezultata pregovora, mjesta preklopa specifičnih znanja različitih sudionika predstave i stvaranja novih, koja se upisuju u njen konačni integralni oblik.

Više o izložbi čitajte ovdje.

 

 

Tin Dožić i Lujana Lojić predstavljaju Panaceu

U subotu, 21. rujna u 20 sati u Pogonu Jedinstvo u Zagrebu, dvoje mladih multimedijalnih umjetnika, Tin Dožić i Lujana Lojić, predstavit će rad pod nazivom Panacea / pjesme i napitak, koji je rezultat istraživanja kontaminiranih tla i voda, a realizira se kao audiovizualna izvedba. Univerzalni lijek, Panaceu, autori prepoznaju u postupku bioremedijacije – metodi koji se koristi za ”liječenje” kontaminiranih medija, uključujući vodu, tlo i podzemne materijale, mijenjanjem okolišnih uvjeta kako bi se potaknuo rast prisutnih mikroorganizama koji razgrađuju zagađivače.

Materijali ovog rada prikupljeni su kroz istraživanje, posjete relevantnim lokacijama (Zagrebačke otpadne vode, naftne bušotine u okolici Ivanić Grada), razgovore sa stručnjacima i laboratorijski rad u suradnji s biologinjom Korom Dvorski. Video materijali nastali su snimanjem posjećenih lokacija i mikroskopiranjem raznih uzoraka vode s područja Grada Zagreba te aktivnog mulja – mase koja sadrži mikroorganizme koji razgrađuju otpadne vode. Potaknuti gibanjem mikroorganizama, autori zamišljaju njihovu koreografiju i razvijamo eksperimentalni zvuk, a audiovizualnu izvedbu smještaju u ambijentalnu instalaciju, višekanalno polje videa koji prikazuju mikroorganizme i njihova staništa.

Program se izvodi u sklopu projekta Svi za Pogon – Pogon za sve! i dio je Participativne Pogonove sezone u 2019. godini.

 

 

Petra Šabić izlaže u Galeriji SC

U sklopu projekta Oni dolaze…, u zagrebačkoj Galeriji SC do 21. rujna može se pogledati izložba mlade umjetnice Petre Šabić. Izložba pod nazivom Guste praznine tematizira kreativni proces kao određeni tip istraživanja.

Izložba ujedno predstavlja ciklus slika pod nazivom Putovanja kroz dualnost prostora slike, nastao kao diplomski rad umjetnice. Kako u popratnom tekstu sama autorica ističe: “postavljanje likovnih elemenata na crnu površinu pretpostavlja postupak konceptualno drugačije naravi od tradicionalno shvaćenog slikanja u kojem se slika, u svojim slojevima, pojavljuje kao upijanje u kapacitet bijele površine. Crna boja u različitim kulturološkim kontekstima poprima drugačija značenja, ali općenito se odnosi na boju pratvari, materije prime[2], te evocira pojavu iskonskog kaosa. Tumačenje unutarnje zbilje ogleda se u svojevrsnom metodičkom pristupu prilikom stvaranja simboličke cjeline. U pristupu slici, bilježenje unutarnjih promišljanja u obliku simboličkih crteža za cilj ima nastaviti intuitivnu težnju da se objasni unutarnja praznina koja se očituje ponekad upravo u kaosu koji podsjeća na imploziju zračenja. Razlaganje vlastitih misli o pojavama oko sebe i unutar sebe u obliku vizualnih tragova predstavlja osvjedočenje spoznajnog procesa. Tamne površine koje podsjećaju na ploče velikih dimenzija sadržavaju oblike koji su podvrgnuti unutarnjoj organizacijskoj logici[3], a određene pauze, predstavljene kao netaknuta crnila, predstavljaju pokušaj sinteze lucidnog u kreativnosti. Cilj ovakve prezentacije jest prikazati radove u kojima je vidljiv sklop imaginarnih rješenja, a impliciranje na ikonografsko iščitavanje pojedine slike teži potaknuti promišljanju o usađenim strukturama ljudske imaginacije sa naglaskom na univerzalnost takvih pojava.”

 

 

Otvoren je DAB! 

U Galeriji Koprivnica otvorena je još jedna izložba Drava Art Biennale 2019. (DAB ’19.). Izložba je finalni produkt cjelogodišnjih aktivnosti započetih raspisivanjem Javnog poziva za umjetnike početkom godine. Ove godine tema Javnog poziva ticala se (su)odnosa vode i industrije, odnosno sagledavanja posljedica industrijske proizvodnje na problematiku vodnih resursa. Od prijavljenih autora stručni žiri odabrao je 15 autora čiji su radovi izloženi u Galeriji Koprivnica. Odabrani autori su: Andro Banovac, Gildo Bavčević, Sunčana Brkulj, Marijan Crtalić, Mario Čaušić, Iva Džaja, Marina Đira, Josip Ivančić, Bojan Koštić, Bojan Krištofić, Ivana Kutuzović, Matej Nišević, Mario Romoda, Elena Štrok, Ivan Tudek. Na komentiranje zadane teme autori se odlučuju iz različitih perspektiva i kroz različite medije – od slika, skulptura, grafika, fotografija i video radova do instalacija i performansa. Autori se referiraju na sadašnje stanje (propalih) industrijskih magnata i njihovog nasljeđa u prirodnom ambijentu (Bavčević, Crtalić, Džaja); zamišljaju moguće buduće posljedice, scenarije (Kutuzović, Đira, Čaušić, Banovac, Romoda) i razvitak novih vrsta uz bogaćenje bioraznolikosti (Nišević); upozoravaju na (pretjeranu) eksploataciju prirodnih resursa (Tudek), uz introspektivni pogled na intimističku vezu vode i čovjeka (Brkulj, Štrok, Krištofić) koja može dovesti do međusobnog izliečenja (Koštić) ili opetovanog iskorištavanja i manipulacije (Ivančić).

Izložbu DAB ’19. možete razgledati sve do 3. studenog, a tijekom trajanja izložbe bit će organizirana različita predavanja, radionice za najmlađe, i stručna vodstva svake srijede u 17 sati (počevši od 25. rujna).

 

 

+ 26 Preporuka