O stvaranju vizualnog izraza za novo društvo

Umjetnost poslijeratne Jugoslavije ne prestaje biti zanimljiva za međunarodnu stručnu i umjetničku scenu; ako izuzmemo slučajeve koji ovoj temi prilaze populistički, pod apolitizacijskom egidom trendovskih “strujanja” i novoprobuđenog interesa za prilično egzotični “jugoslavenski slučaj” u dominantno zapadnocentričnom diskursu, sve je veći broj projekata koji studiozno, istraživački i sveobuhvatno nastoje zahvatiti razloge i kontekst u kojima je ova umjetnost stvarana. Nakon lanjske izložbe u njujorškoj MoMA-i i popratnog kataloga (o kojemu je za Vizkulturu pisala Sonja Leboš), ovu je godinu u tom smislu obilježilo objavljivanje knjige Agents of Abstraction (Agenti apstrakcije) povjesničarke umjetnosti Ane Ofak. Objavljena u izdanju ugledne berlinske izdavačke kuće Sternberg Press, orijentirane na izdanja s interdisciplinarnim i kritičkim fokusom na suvremenu vizualnu kulturu, ova publikacija na gotovo 400 stranica tematizira formiranje i rad čuvene umjetničke skupine EXAT 51, koju su 1951. osnovali arhitekti Vjenceslav Richter i Zvonimir Radić te umjetnici Aleksandar Srnec i Ivan Picelj. Pritom je umjetnička praksa ovih protagonista uzeta kao paradigma za jedan specifičan odnos između umjetnosti i države, koja je poticala umjetničku i arhitektonsku produkciju, kao i tehnološke inovacije te eksperimente u formama, kako bi se stvorila slika jednog novog društva.

Građu prikupljenu tijekom višegodišnjeg istraživanja, autorica knjige – inače rođena u Zagrebu, no odrasla u Berlinu, gdje i danas živi – interpretira imajući u vidu šire geo-političke odnose koji su utjecali na to da se početkom 1950-ih upravo modernizam i apstraktne forme usvoje kao dominantni likovni izraz. Slučaj spomenutog Eksperimentalnog ateljea tretiran je tako kao dio širih kulturnih politika i strategija za stvaranje službenih estetskih aspiracija u novom socijalističkom okruženju, a posvemašnji odmak od prevladavajućeg sovjetskog realizma ujedno je bio i vizualna potvrda Titova raskida sa Staljinom te znak koji je ukazivao na drugačije pozicioniranje Jugoslavije u hladnoratovskoj političkoj konstelaciji.

Kako autorica navodi u uvodniku, “umjesto fokusa na individualne biografije, umjetnici, arhitekti te kulturni i politički agensi istraženi su u odnosu na konkretne projekte kako bi se ukazalo na trans-subjektivnu mrežu unutar koje su djelovali”. Knjiga je podijeljena u dvije cijeline: prvi dio – Ideology of Modernization – usmjeren je na četiri tematske izložbe održane u Hrvatskoj između 1947. i 1950. Riječ je o putujućoj izložbi Bibliovlak, koja je prezentirana na željezničkim stanicama u gradovima diljem Hrvatske kao dio šireg strateškog educiranja tada pretežno ruralnog stanovništva, zatim o Izložbi knjiga Narodne Republike Hrvatske i Izložbi Autoputa Bratstvo i Jedinstvo, koje su održane u Umjetničkom paviljonu 1948. i 1950., te o izložbi Antifašistički front žena Jugoslavije, AFŽJ, koja je bila predstavljena na Zagrebačkom velesajmu 1950. Drugi dio – naslovljen Going West – usmjerava se na međunarodne izložbe kojima je Jugoslavija, u posebno izgrađenim nacionalnim paviljonima,  predstavljala Zapadu vlastitu ekonomsku i kulturnu produkciju. Riječ je o izložbama na sajmovima u Stockholmu (1949. i 1950.), Beču (1949.), Hanoveru (1950.), Parizu (planiran za 1950.) te Chicagu (1950.).

Tekstovi Ane Ofak, koja je doktorirala na sveučilištu Bauhaus-Universität Weimar na temu Svijet-Slike-Mediji: tehnike znanstvene vizualizacije 20. stoljeća, popraćeni su bogatim vizualnim materijalom, odnosno arhivskim fotografijama, od kojih se zamjetan dio prvi put našao na stranicama neke publikacije. Dizajn i prijelom publikacije potpisuje splitska dizajnerica Rafaela Dražić. O knjizi je za utjecajni časopis Artforum nedavno pisala i povjesničarka umjetnosti i kritičarka Kate Sutton, koja je istaknula da “Ofak kroz svaku studiju slučaja pažljivo mapira kontekst i potencijalne referentne točke, generirajući kulturnu geografiju jedne regije koja je daleko nadilazila političke granice.”

Knjiga se može nabaviti putem internetskih stranica izdavača, Sternberg Pressa, te distributera, MIT Pressa.