Međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija Zgraf ove godine obilježava svoj pedeseti jubilej, koji će se proslaviti od 10. do 24. lipnja izložbama u Francuskom paviljonu SCZG, novootvorenom Srpskom Kulturnom Centru u Preradovićevoj ulici, Galeriji AMZ u Ulici Pavla Hatza, te edukativnim programima na Sveučilištu Algebra Bernays i drugim lokacijama u Zagrebu. Podsjetimo, međunarodni natječaj za izlaganje na Zgrafu 13 otvoren je do 27. ožujka (link).




POČECI ZGRAFA
Inicijatori pokretanja Zgrafa 1975., bili su tadašnji agilni članovi ULUPUH-a: Ivan Picelj, Alfred Pal, Bernardo Bernardi, Nenad Pepeonik, Vladimir Straža, Fedor Kritovac, Mitja Koman, Vahid Hodžić i brojni tada mladi članovi. Zamišljen kao trijenalna manifestacija grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija, Zgraf je u pedeset godina postojanja ostvario trinaest izdanja uz povremene pauze, uzrokovane političkim previranjima, pandemijom i potresom. Od 1975. pa do danas, svijet je u mnogočemu postao drugačije mjesto, a kao događaj koji je uspio zadržati kontinuitet, Zgraf ostaje referentna točka i svjedok vremena, kako u dizajnu, tako i u kulturi svakodnevnog života.

*Nagrađeni plakati Zgraf ‘75 (autori: Petar Šalić (lijevo) i Slavko Henigsman (desno))

Jedan od prvih sudionika Zgrafa ‘75, još uvijek aktivan u svijetu grafičkog dizajna, Slavko Henigsman, navodi kako je prva izložba imala čak dva plakata te vizualni identitet proizašao iz projekta Petra Šalića. Sve je to, uključujući i rad Mile Klarice, niknulo u Kreativnom studiju Ozehe čiji su bili tadašnji zaposlenici. Jedan od plakata ZGRAF-a bio je izložen u selekciji VI međunarodnog bijenala plakata u Varšavi 1976 godine. Malo znana informacija je ta kako je, uz Alfreda Pala, koautorica naslovnice kataloga Goranka Dragnić, u to vrijeme zaposlena u NAMA-i, u odjelu za marketing. Detalj njenog plakata na temu ekologije je korišten za naslovnicu kataloga.
ISTAKNUTI DIZAJNERI
Mnogi istaknuti hrvatski i međunarodni dizajneri prezentirali su svoj rad na Zgrafovim izložbama, među kojima su Alan Fletcher, osnivač Pentagrama, najveće svjetske dizajnerske tvrtke, Shigeo Fukuda, poznat po grafičkim iluzijama u svojim posterima, Stefan Sagmaister, poznat po svojim provokativnim dizajnerskim projektima, ali i suradnji s ikonama pop kulture poput Rolling Stonesa i Loua Reeda. Tu su i Boris Bučan, Mihajlo Arsovski, Studio Imitacija života i brojni drugi domaći autori koji su u velikoj mjeri oblikovali hrvatsku kulturu tijekom proteklih desetljeća. Vizualni identitet Zgrafa 13 potpisuje studio Kuna zlatica.





POZVANI DIZAJNERI
I ove godine među pozvanim autorima naći će se neka od najvećih imena svjetske dizajnerske scene, među kojima i Jessica Walsh, američka dizajnerica i vlasnica kreativne agencije &Walsh, jedne među 1% kreativnih agencija u vlasništvu žena. Njezin stil opisan je kao “hrabar, emotivan i provokativan s povremenim nadrealističkim procvatom”. U Zagreb dolazi i Neville Brody, poznat po svojim tipografskim eksperimentima i inovacijama, sabranim u seriji jedne od najčitanijih grafičkih publikacija The Graphic Language, te svima dobro poznat Mirko Ilić.

TEMA: ZADOVOLJSTVO SVIMA
Krovna tema Zgrafa 13, Zadovoljstvo svima / Pleasure to All, raspravlja o dimenzijama ili pak preduvjetima ideje zadovoljstva i užitka. Što nas kao pojedince čini zadovoljnima u odnosu na to što nas čini zadovoljnima u profesionalnim grupama ili interesnim zajednicama, odnosno kada smo zadovoljni u članstvu čovječanstva ili u članstvu svekolike žive zajednice na planetu? Što je komu zadovoljstvo činiti i kako je komu zadovoljstvo sudjelovati? Što su prioriteti osobnog, a što kolektivnog zadovoljstva i imamo li ih nadohvat ruke ili ih moramo stvoriti? Bojan Dmitrović Krištofić postulira zadovoljstvo kao bazu sreće, i to sreće za sve, gdje dizajn ima ulogu osvještavanja “vremena kojeg kao samo jedna od planetarnih zajednica više nemamo puno ili ga nemamo uopće”, gdje “i dizajn može sudjelovati u postizanju sreće, ali nikako ne samo za one koji od dizajna ili za dizajn žive.” S druge strane, Boris Greiner raspravlja o aspektima postizanja, ali i etičnosti stručnog zadovoljstva, kao i o različitim putevima kojima pojedinci dolaze do istog u sklopu kreativnog djelovanja: potpunim prepuštanjem naspram suzdržavanju i odgodi ugode.

Poziv za izlaganje na Zgrafu otvoren je do 27. ožujka. Uvjeti natječaja i prijavnica dostupni su na sljedećem linku. Više o programu i ovogodišnjoj temi čitajte ovdje.
Novosti o Zgrafu 13 pratite i na službenoj web stranici www.zgraf.hr, Instagramu i Facebooku.