Ususret 8. izdanju Festivala mediteranskog filma Split, kojeg Vizkultura ove godine prvi put prati kao medijski pokrovitelj, o festivalu i mnogo čemu drugome razgovarali smo s njegovim direktorom i začetnikom, Alenom Munitićem. FMFS, koji mnogobrojnim Splićanima svih generacija, ali i njihovim prijateljima iz drugih gradova predstavlja pravi početak ljeta, održat će se od 5. do 13. lipnja u 2015. u Ljetnom kinu Bačvice, Kinoteci Zlatna vrata i u Galeriji umjetnina.
U posljednjih sedam godina ova se filmska smotra neprekidno razvijala i rasla, pa je prošle godine tijekom devet dana kroz pet programa prikazan ukupno 81 film iz 30 zemalja, od kojih 14 dugometražnih hrvatskih premijera, dokumentarni pobjednik Sundancea, dva filma nominirana za Oscara, dobitnik Zlatnog lava te dva filma ovjenčana španjolskom nagradom Goya.
Uz filmove s područja Mediterana koje splitska, a ni hrvatska publika nisu imali priliku vidjeti u redovnoj kino distribuciji, gledatelji zakačeni na udicu mediteranskog filma mogli su sudjelovati i u brojnim popratnim programima kao što su razgovori s redateljima i tribine u Galeriji umjetnina, „FilmInkubator“ su pak radionice namijenjene mladim filmašima, studentima, profesionalcima i svim zainteresiranim građanima, a najmlađi su mogli uživati u posebnom programu nazvanom „meDITEran“. Drugim riječima, zahvaljujući FMFS-u Split početkom lipnja odiše posebnim festivalskim raspoloženjem, na glavnim punktovima u centru grada podignute su zastave s najavama filmova, okružuju nas uvijek zanimljivi plakati koje s nestrpljenjem iščekujemo jer nas ekipa FMFS-a nikada ne iznevjeri po pitanju vizuala (za vizualni identitet festivala od prve je godine zaslužan splitski dizajner Karlo Kazinoti s kojim smo razgovarali ovdje.)
Dnevni (i godišnji) raspored kroje se prema onom festivalskom, projekciju ponekad pratite sjedeći na podu, a često se dogodi da na kauču imate par prijatelja iz drugih gradova koji u Split dolaze baš zbog filmova i njima potaknutih druženja. Uz to, od 2012. godine FMFS organizira i Kino Mediteran, putujuće kino koje za cilj ima ponovno uspostavljanje repertoara u manjim gradovima diljem Dalmacije, posebno na otocima gdje su kina odavno zatvorena i gdje žive djeca koja su prvi film u kinu pogledala upravo zahvaljujući inicijativi koja se održava u 22 grada i traje kroz cijelu godinu, a u 2014. godini 147 projekcija posjetilo je 13.400 gledatelja.
Najave ovogodišnjeg izdanja ističu kako će se na tri lokacije prikazati 66 filmova, od čega će 45 filmova svoju hrvatsku premijeru imati upravo na FMFS-u.
Koje još novosti nudi ovogodišnje izdanje, kakva je budućnost FMFS-a i Kina Mediteran, pročitajte u nastavku, a program ovogodišnjeg festivala pogledajte ovdje.
*Alen Munitić
►Alene, odbrojavamo sitno prije početka festivala, očekivanja su velika jer ste nas tako navikli (da ne kažem razmazili) – da li će ove godine biti noviteta vezanih uz strukturu i sadržaj FMFS-a?
Alen Munitić: FMFS se profilirao kao lokalno značajan filmski festival koji iz godine u godinu bilježi rast filmskog i popratnog programa. Iznimno dobra posjećenost i obaranje rekorda gledanosti iz godine u godinu potvrda su našeg dosadašnjeg rada. Međutim, prošle godine došli smo do granica mogućnosti u zadanim okvirima, pa se trenutačno nalazimo u prijelomnom razdoblju u kojem treba odlučiti što i kako dalje. Nama se činilo logičnim učiniti iskorak, podignuti ga na višu razinu i pozicionirati na nacionalnoj i regionalnoj sceni, a to je moguće samo pozivanjem uglednih inozemnih gostiju iz industrije koji bi na privukli studente i stručnjake iz područja filma. To se, nažalost, teško može izvesti bez osiguranih financija. Iako zahvaljujući publici čak četvrtinu festivalskog budžeta čine prihodi od ulaznica, čime se svrstavamo u kulturne projekte koji imaju karakteristike održivosti, izostanak adekvatne javne (institucionalne) financijske potpore nužno rezultira stagnacijom. Prošle godine Grad Split nam je povećao sredstva, a mi smo to opravdali „jačanjem“ programa pa smo imali inozemne goste na svakom filmu, „kave“ na kojima su se posjetitelji festivala mogli družiti s autorima i ekipama filmova koje smo prikazivali, otvorili smo još jedno kino u Galeriji umjetnina… Ove godine su nam sredstva smanjena, pa smo se prilagodili novonastalim okolnostima i odlučili da neke stvari ne možemo realizirati ukoliko želimo biti održivi. Kako nismo htjeli da gledatelji zamijete pad u bogatstvu i tehničkoj kvaliteti filmskog programa, odlučili smo rezati popratni program. Nema dakle stručnog žirija, već o pobjednicima odlučuje isključivo publika, nema edukativnih programa ni radionica iz područja filma… Kao uigrani tim, kojeg uz stalne članove za vrijeme festivala upotpunjavaju mnogobrojni volonteri (prošle godine ih je bilo čak 45), definitivno imamo tehnički kapacitet i znanje potrebno za podizanje FMFS-a na višu razinu, uključujući i međunarodne kontakte. To se nije dogodilo ove godine, ali vjerujemo da će naš rad i značaj festivala u kulturnom životu grada publika prepoznati bez obzira na korak unatrag u odnosu na prošlu godinu, a istom scenariju nadamo se i kada je u pitanju buduća institucionalna podrška.
* Organizacijski tim FMFS-a / Yesim Ustaoglu je pobjednica FMFS 2013 i jedna od najpoznatijih turskih redateljica
* Gosti FMFS-a iz Španjolske: Daniel Sanchez Arevalo, redatelj / Primavera Vera, redateljica / Quim Gutierrez, glumac / David Trueba, redatelj
►Kako je uopće došlo do toga da pokreneš Festival Mediteranskog Filma Split i njegovu logičnu nadopunu, ali istovremeno i smjeli i uspjeli eksperiment, Kino Mediteran?
Alen Munitić: Zapravo, moglo bi se reći da je FMFS nastao iz Kina Mediteran, ali se u realizaciju krenulo obrnutim redoslijedom. Naime, 2006. godine počeo sam organizirati filmske večeri u Prigradici na Korčuli, gdje sam još od djetinjstva provodio ljeta, a nije bilo baš nikakvih filmskih sadržaja. FMFS se dogodio kasnije, 2008. godine, a kada je festival „stao na noge“, odlučio sam se vratiti na otoke jer tamo kina gotovo pa više nema. Otočka mjesta u sklopu kulturnih ljeta nemaju filmske projekcije, dok s druge strane dosta njih posjeduje društvene dvorane u kojima su se one nekad održavale. Kino Mediteran pokrenuli smo 2012. godine, a tijekom 2011. godine analizirali smo situaciju kako bismo utvrdili postoji li i kakva je stvarna potreba za otočana za filmom. Dvojezičnim prijevodima filmova omogućili smo da na projekcijama sudjeluju i turisti, što je rezultiralo time da je njihov udio u publici tijekom ljetne sezone 30 posto. Cilj nam je dugoročna revitalizacija kina na otocima i na kopnu, dakle u manjim gradovima diljem Dalmacije u kojima je kinematografska aktivnost zamrla, ali ni sami nismo znali da će se inicijativa razviti tako dobro u tako kratkom vremenu. Prvo Kino Mediteran 2012. godine na sveukupno 33 projekcije u 11 gradova posjetilo je gotovo 4.000 gledatelja, a već u drugom izdanju 2013. godine broj gradova domaćina raste na 14, a 41 projekciju posjetilo je oko 7.000 gledatelja. Test verzija uključivala je trodnevne gostujuće projekcije, a tri godine nakon pokretanja inicijative u više gradova djelujemo trajno, nego što gostujemo. U Lastovu, Hvaru, Komiži i Bolu program traje kroz cijelu godinu, a u ostalim gradovima domaćinima traje u ljetnim mjesecima – od projekcija koje se održavaju svakog tjedna, pa do trodnevnih gostovanja. Dugoročni cilj projekta je da se što više gradova pridruži cjelogodišnjoj mreži Kina Mediteran, kroz kojeg publici osiguravamo i aktualni kino program, te uz distribuciju vlastitih filmova surađujemo i sa svim hrvatskim distributerima i velikim brojem filmskih festivala, od kojih posebno izdvajam kvalitetnu suradnju sa Zagreb Film Festivalom.
►Osim toga, Kino Mediteran učinilo je mnogo i po pitanju digitalizacije kina, a projekt su podržali Kreativna Europa – MEDIA, Zaklada “Kultura nova”, Hrvatski audiovizualni centar, Ured za udruge Vlade RH i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Alen Munitić: U trenutku pokretanja projekta, niti jedan grad domaćin izuzev Korčule nije imao digitalni kino projektor. Zahvaljujući dobrim rezultatima, izvrsnoj suradnji i komunikaciji s lokalnim partnerima, u ožujku 2015. kroz natječaj za investicije Ministarstva kulture uspješno smo digitalizirali Bol, Hvar, Imotski i Komižu. Inače, poziv za priključivanje mreži Kino Mediterana stalno je otvoren svim gradovima, a zasad su se uključili Lastovo, Hvar, Komiža, Bol, Supetar, Sutivan, Pučišća, Jelsa, Stari Grad, Korčula, Goveđari (Mljet), Makarska, Imotski, Omiš i Stobreč. Naše programe ugoste i Art Kino Croatia u Rijeci, Dubrovačke ljetne igre, Kotar FEST! u Delnicama, Kastafsko kulturno leto i Zagreb film festival. Evaluatori programa Kreativna Europa prepoznali su činjenicu da projekt lokalnom stanovništvu nudi uvid u filmove europske i svjetske kinematografije, čime zapravo dostupima činimo neke osnovne usluge u zajednici, a uključivanjem filmova za djecu mnogim najmlađim posjetiteljima omogućili smo da po prvi puta dođu u kino i budu na kino projekciji. U Lastovu je to izazvalo pravu pomamu, brojali su dane dok ne dođe kino! Jednom smo imali situaciju da je zbog nevremena otkazan trajekt za Lastovo, a njime su na otok trebali doći vjenčanje, sprovod i kino. Simbolično! (Dok to priča, Alen se ispričava jer mora javiti Komiži da je film ukrcan u brod.)
►Od svibnja ove godine postali ste dio još jedne međunarodne mreže inicijative, KineDok?
Alen Munitić: Da, početkom svibnja Festival mediteranskog filma Split postao je dio međunarodne inicijative KineDok. Ona za cilj ima stvaranje alternativne distribucijske mreže za dokumentarne filmove, koji se prikazuju u što raznovrsnijim prostorima koji nisu standardna kina. Projekt financira Kreativna Europa, nacionalni partner nam je producentska kuća Restart, a na lokalnoj razini partnera smo pronašli u klubu Judino drvo, koje nudi neobičan i adekvatan prostor. Štoviše, tamo se već odvijaju filmske projekcije u sklopu „Cirkuske srijede“ koja teži popularizaciji novog cirkusa, a koje organizira eksperimentalna izvedbena kompanija ROOM 100 (o kojoj smo pisali ovdje https://vizkultura.hr/dolazi-cirkus/). Besplatne projekcije nagrađivanih dokumentaraca u Judinom drvu održavat će se jednom mjesečno tijekom cijele godine. Mi pak zadovoljstvo pronalazimo u činjenici da FMFS na ovaj način u Splitu neće prikazivati filmove samo za vrijeme festivala, nego da taj festivalski modus operandi prelazi u kontinuirano, cjelogodišnje djelovanje.
*Alen Munitić
Fotografije: Privatni album Alena Munitića i arhiva FMFS
Više o festivalu pratite na linku, a danas objavljen detaljni program ovogodišnjeg festivala te kako najbrže do karata za filmove pogledajte ovdje.
*Tekst je dio Vizkulturinog projekta “Vizualne umjetnosti u medijima” i financiran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
