Na predstojećem 19. izdanju Venecijanskog bijenala arhitekture Crnu Goru će predstavljati autorski tim koji čine Ivan Šuković, Dejan Todorović i Emir Šehanović, s kojim smo povodom izložbe u zagrebačkom Trotoaru razgovarali ovdje. Pod krovnom temom ovogodišnjeg Bijenala – Inteligens. Prirodno. Umjetno. Kolektivno. – izložba naslovljena Terram intelligere: INTERSTITIUM ponudit će odgovor kako različite vrste inteligencije – od onih koje nalazimo u prirodi, preko tehnologije i umjetne inteligencije, do one koju razvijamo zajedno kao društvo – utječu na to kako gradimo i zamišljamo prostore u kojima živimo. O hrvatskom paviljonu na Venecijanskom bijenalu čitajte ovdje.
Analizom lokalno specifičnog narativa vezanog uz uspostavljanje razgraničenja u zemlji, kao podjednako prostornog i kulturološkog crnogorskog fenomena – granice – autori izložbe ga u svom radu prevode u konstelaciju nastanjenih, lebdećih, polikarbonatnih oblika. Arhitektura ovih oblika, ali i čitave konstelacije ukazuje na medijatorsku ulogu arhitekture u svijetu budućnosti i jasno odgovara na pitanje Carla Rattija, kustosa Venecijanskog bijenala arhitekture, o razumijevanju arhitekture kao agenta i alata kojim uspostavljamo veze među različitim vrstama i svijetovima. Arhitektura postavke shvaćena kao granični prostor umjetnosti i nauke, na mikro nivou donosi uvid u razvoj mikro svijeta – stanovnika polikarbonatnih oblika – specifičnih bakterijskih kultura prikupljenih na lokalitetima u Crnoj Gori. Istraživanje mikrobioloških procesa i njihovog potencijala za primjenu u arhitekturi i građenju predstavlja znanstvenu osnovu ovog rada, koji približava i čini prijemčivim za analizu promatrača ono što u svakodnevnom životu ostaje nevidljivo. “Živi laboratorij” uspostavljen na ovaj način nudi istraživanje i učenje iz mikroprocesa, otvarajući opcije za razmatranje potencijalnih analognih primjena ovih procesa u graditeljskim praksama budućnosti.
Kustosica izložbe Miljana Zeković pojašnjava: Tijekom šestomjesečnog trajanja Bijenala arhitekture, u Paviljonu Crne Gore radit će laboratorij u kojem će posjetitelji imati priliku uroniti u svijet razvoja mikroprocesa bakterija izoliranih iz uzoraka tla sakupljenih po cijeloj Crnoj Gori: na Durmitoru, Skadarskom jezeru, Bukumirskom jezeru i dr. Ovi procesi realizirat će se u plutajućem polikarbonatnom laboratoriju instaliranom u paviljonu. BIO pigmenti i zanimljive prostorne konstelacije nastale razvojem ovih kultura direktna su zamjena za opasne komponente zasnovane na petrokemijskim procesima i teškim metalima koje danas koristimo, i predstavljaju održiva rješenja u poljima ekologije, arhitekture i graditeljstva budućnosti. Partner u ovom istraživanju je Institut za molekularnu genetiku i genetski inženjering Univerziteta u Beogradu, pionir u razvoju ovih tema u regiji.
Razumijevanje zemlje u ovom radu podrazumijeva davanje glasa tlu kroz alegorije, crtež, znanost, poeziju i zvuk. Ovim interdisciplinarnim pristupom prepliću se analitičke metode i umjetnička interpretacija, omogućavajući slojevito razumijevanje ekosistema. Arhitektura se ne promatra kao fiksna i nepromjenljiva, već kao procesualna i evolutivna forma koja može rasti, transformirati se, surađivati s prirodom. Podnaslov Intersticijum označava prostore preobražaja i nevidljive sile koje oblikuju percepciju prostora. Ovakav spoj znanstvene metodologije i umjetničkog izraza otvara mogućnost za dublje promišljanje ekoloških, materijalnih i filozofskih aspekata arhitekture, pozivajući na kritičku refleksiju o ljudskoj ulozi u ciklusima uništenja i ponovnog stvaranja. Ovaj projekt uvodi nas u prostor u kojem se brišu konvencionalne granice između znanosti i umjetnosti – gdje znanost počinje maštati, a umjetnost se oslanja na činjenice, izjavio je voditelj autorskog tima, Ivan Šuković.
Ova prostorna instalacija ne prikazuje gotovo rješenje, već poziva publiku na vlastito promišljanje otvarajući pitanja o relacijama mikro – makro, prirodno – umjetno i tradicionalno – suvremeno. Upravo ta sposobnost prostora da stimulira stvaranje novih odnosa i značenja može se promatrati kao oblik inteligencije – ne zadate, već prostorno generirane kroz odnose, percepciju i tumačenje. Na ovaj se način otvaraju i pitanja arhitekture – promišljanjem o upotrebi održivih lokalnih materijala, generativnim modelima razvoja, prostornim politikama i teritorijalnim odnosima, kao i suvremenim programima, čime se ujedno preispituju granice arhitekture kao discipline – navodi jedan od autora, Dejan Todorović.
Emir Šehanović dodaje: Kao osnovni gradivni element našeg rada koristimo oblike konstruirane od prozirnog klirita (pleksiglasa), koji oponaša kamen kao tradicionalni simbol granice. Njegova prozirnost istovremeno ga dematerijalizira, čineći ga fluidnim i nestalnim. Umjesto da fiksira prostor, on ga otvara za interpretaciju. Osim fizičke prisutnosti, ovi objekti funkcioniraju kao ekosistemi zbog svog sadržaja. Oni nisu statični, već predstavljaju okvir u kojem dolazi do interakcije između bioloških i materijalnih sistema. Na taj način istražuju granice između prirodnog i umjetnog, trajnog i privremenog, stabilnog i transformativnog.
Crna Gora će svoj nacionalni paviljon predstaviti u galerijskom prostoru ArteNova, smještenom na lokaciji Campo San Lorenzo u Veneciji. Sve informacije o paviljonu možete pronaći na web stranici montenegropavilion.me.
