Vizkulturin podcast zamišljen je kao dijaloška artikulacija aktualnih autorskih umjetničkih projekata, recentno izloženih u zagrebačkim galerijama.
S Deborah Hustić, predsjednicom udruge za razvoj “uradi sam” kulture Radiona.org, razgovaramo o dvije nove Radionine izložbe, postavljene u sklopu projekta Titraji, algoritmi i strojevi: Priča o pikselu održana je u veljači u zagrebačkoj Galeriji Prozori, smještenoj u Knjižnici S. S. Kranjčevića, a izložba Katalog elektro-entiteta održava se od 29. veljače do 29. ožujka u Galeriji Novo u Puli, u suradnji s udrugom Metamedij.
Gošća: Deborah Hustić
Razgovara: Jelena Pašić / tekstove i podcast razgovore ove autorice za Vizkulturu potražite na linku
Priča o pikselu
Izlažu: Igor Brkić, Paula Bučar, Deborah Hustić, Goran Mahovlić, Damir Prizmić, Željko Jugović & Radioklub Zagreb, Tomislav Tukša, Aleksandar Vojnić
Gosti: Davor Cihlar, Invader, Koen van Gilst, Ivan Klisurić, Danijel Pikutić, Matt Sarnoff
Kustosica: Deborah Hustić
Kustosica Galerije Prozori: Petra Dolanjski Harni
Dizajn: Damir Prizmić
Tehnologija stvara mogućnosti. Dizajn donosi rješenja. Umjetnost postavlja pitanja.
– John Maeda
Radiona.org projektom »Titraji, algoritmi i strojevi« nastavlja putem pristupa upotrebe tehnologije kao svojim jezikom i alatom izražavanja ideja u formi smještanja tehnoloških objekata i prototipova u izložbeni artefakt. Pristupom koji uključuje interakciju, participaciju, propitivanje i demontiranje. I svakako, stvaranje.
Prvom izložbom u seriji osvrćemo se na povijest digitalnog medija, igrivost jednostavnosti, duhovitost upotrebe tehnologije i percepcijom samog medija. Izložba »Priča o pikselu« bavi se minimalističkom mogućnošću koju donosi jednostavnost osnovne jedinice digitalne grafike.
Piksel = jedna točka.
Piksel ima svoj oblik, sastav, gustoću i dubinu boje. Obično je kvadratnog ili pravokutnog oblika, a više piksela raspoređeno je u mrežu kako bi oblikovali sliku.
Jedan se piksel na zaslonu gradi od jednostavnih slikovnih elemenata poput točkica, pravokutnika ili linija, ovisno o tipu tehnologije i mogućnostima prikaza boja. Ti sićušni elementi – podpikseli, emitiraju svjetlost u različitim bojama i predstavljaju mikroskopski svijet često nevidljiv golom ljudskom oku.
Piksel se sastoji od više podpiksela koji se kombiniraju kako bi proizveli percipiranu boju piksela kao cjeline. Podpiksel je sićušni elementi koji emitira svjetlost u različitim bojama na digitalnim zaslonima. Nije vidljiv ljudskom oku u svakodnevnoj situaciji, ali može sadržavati poruke.
Piksel svojim kockastim oblikom donosi mogućnosti izražavanja koje se nekima mogu učiniti limitiranim, ali u slaganju kombinacija riječ je o vrlo prilagodljivom obliku koji omogućuje oblikovanje šireg raspona slika ili uzoraka. Svaki piksel doprinosi svojom jedinstvenom bojom i položajem kako bi se stvorilo nešto veće ili smislenije. Igraju ključnu ulogu u digitalnoj slici, računalnoj grafici i tehnologiji prikaza, služeći kao građevni blokovi za sve.
Radionin kolektiv upravo je ta jednostavnost i istovremeno zagonetnost medija privukla ideji započinjanja serije »Titraji, algoritmi i strojevi« izložbom posvećenom isključivo ovom malom i iznimno izražajnom mediju.
Piksel je kao takav moguće svrstavati u minimalističku filozofiju dizajna s fokusom isključivo na osnove računalno-vizualne komunikacije. Istovremeno upravo ta jednostavnost omogućuje eksperimentiranje s različitim bojama, uzorcima i oblicima kako bi prenijeli ideje, emocije i iskustva na vizualno uvjerljiv način uz medijski “čistu” komunikaciju. A ovdje se javlja i pod-piksel koji omogućuje igranje s prioritetom privatnosti i sigurnosti, zagonetnosti i šifriranja.
Izložba se istovremeno osvrće na zastarjele i napuštene tehnologije čija je upotreba još uvijek smislena, tehno-nostalgična i postavlja niz pitanja o tome kakav je naš odnos prema svakodnevnom tehnološkom konzumerizmu.
I bi piksel.
Katalog elektro-entiteta
Sudjeluju: Dimitra Barouta, Igor Brkić, Paula Bučar, Davor Cihlar, Zvonimir Domazet, Deborah Hustić, Davor Jadrijević, Sandra Maglov, Goran Mahovlić, Marvin, Mario Pavlić, Daniel Pikutić, Damir Prizmić, Tomislav Tukša, Aleksandar Vojnić, Ivor Vračević
Inozemni autori: Akafugu.jp, Invader, Koen van Gilst, Mitch Altman, Marc Dusseiller , KenKenMkIISR, Constanza Piña, Matt Sarnoff, Alex Randolph, Paul Tas – Error Instruments, Alwin Weber, Chris Knight
Kustosi: Deborah Hustić, Damir Prizmić
Dizajn: Oleg Šuran
Koliko često ljudi govore o umjetnosti i znanosti kao da su dvije potpuno različite stvari, bez ikakve međusobne veze. Umjetnik je emotivan, misle oni, i koristi se samo svojom intuicijom. On sve vidi odjednom i ne treba mu razum. Znanstvenik je hladan, misle oni, i koristi se samo razumom. On pažljivo argumentira korak po korak, i ne treba mu mašta. To je sve pogrešno. Pravi umjetnik je prilično racionalan kao i maštovit i zna što radi. Ako to ne učini, njegova umjetnost trpi. Pravi znanstvenik je prilično maštovit, kao i racionalan, i ponekad skače prema rješenjima koja razum može samo sporo slijediti. Ako to ne učini, njegova znanost trpi.
– Isaac Asimov
Izložba »Katalog elektro-entiteta« drugi je dio projekta »Titraji, algoritmi i strojevi« bavi se hibridnim umjetnostima i maker kulturom kroz prizmu aktivne interakcije s tehnologijom kojom se Radiona.org po prvi puta predstavlja publici u Puli.
Članovi Radioninog kolektiva koriste tehnologiju kao jezik za izražavanje ideja i kontinuiranu razmjenu mišljenja u formi interakcije i participacije s posjetiteljima izložbe. Elektro-entiteti dolaze iz računalnog i strojnog svijeta kao potomci mehaničkih nevjesti Marschalla McLuhana na koje se kolektiv pozivao u prethodnim serijama, nastajući kao plod suradnje između tehnologa i umjetnika.
Radionina kolekcija radova razvijana je kroz niz godina te uključuje imaginarij karakterističan za teritorije hibridnih umjetnosti koje povezuju tanke linije su-kreacije između različitih interdisciplinarnih područja i načina na koji posjetitelji interpretiraju tehnološku stvarnost.
Otpor prema tehnologiji u današnje je doba potpuno besmislen, čak i kontraproduktivan. Ono što svakako ne gubi smisao, jest način na koji promatramo tehnološke pojave, kako ih demistificiramo, propitujemo, su-stvaramo i ubacujemo u vlastiti prostor i proces promišljanja: kao artefakt, uređaj, pomagalo, igračku, entitet, stroj, mašinu ili zvijer.
Kako bismo bolje razumjeli pojave i entitete koje stvaramo kroz različita digitalna i elektronička sučelja, potrebno je komunicirati s istima specifičnim programskim jezicima i protokolima, sastavljati ih ili rastavljati te ponovno preslagivati sa svrhom razumijevanja procesa stvaranja i onog što se zbiva pred nama.
Naš se odnos s tehnologijom stvara i u zrcaljenju nas samih u načinima na koji ju osmišljavamo, stvaramo, koristimo ili uništavamo. Ono je svakako zrcalo nas samih, civilizacije i stanja društva.
Izložbom »Katalog elektro-entiteta« Radiona.org donosi presjek umjetničkih i tehnoloških pristupa, radnih procesa, rješenja i radova nastalih kroz niz godina u kreativnom i tehnološkom labu Radione, kao i recentne radove kojima se kolektiv bavi u kontekstu hacker/maker kulture te STEAM koncepta promišljanja kulturne povijesti inovacija.
Ovo je poziv na igru, pravo na pokušaj i pogrešku, uranjanje u jednostavnost digitalne i analogne binarnosti tehnoloških sučelja, nespretnost, tehnološku nostalgiju, digitalnu empatiju i pokušaj stvaranja novih odnosa s tehnologijom.
Radiona.org je neprofitna organizacija i građanski laboratorij koji se sastoji od makerspacea/hackerspacea, laboratorija za medijsku umjetnost – media lab, Repair Cafe-a i rezidencijalnog programa (A-I-R) osnovana 2011. godine. Organizacija se bavi DIY (uradi-sam), DIWO (uradi-s-drugima) i DITO (uradimo-zajedno) kulturama, STEAM konceptima, interdisciplinarnim i međugeneracijskim neformalnim obrazovanjem i hibridnim aktivnosti. Lab razvija inovativne projekte s naglaskom na izgradnju zajednice, građansku participaciju, koheziju i socijalnu uključenost, prijenos znanja i sukreaciju. Također je aktivan u područjima GLAM-a, KKI-a u međunarodnom i lokalnom kontekstu, kreiranju javnih politika na lokalnoj i međunarodnoj razini. Svoje aktivnosti usmjerava na obrazovanje, inovacije, istraživačke procese, umjetničku produkciju, kustoske prakse, rezidencije, međunarodnu i domaću međusektorsku suradnju, samoodržive sustave, aktivnosti u zajednici za popravljačke aktivnosti, građansku znanost i aktivnosti povezane s društvenom svijesti. Radiona.org je organizirala više od 500 međunarodnih, regionalnih i domaćih radionica i majstorskih tečajeva, 8 hackathona, 36 međunarodnih izložbi, 4 međunarodne konferencije, 5 međunarodna kampa, 16 rezidencijalnih programa te organizacija ima ekosustav od više od 180 međunarodnih i domaćih partnera. Radionu čini raznolika i međugeneracijska zajednica različitih profesija koje djeluju zajedno.
Više o aktivnostima i programima Radione potražite na službenoj mrežnoj stranici radiona.org, a intervju koji je o Radioni s Deborah Hustić i Damirom Prizmićem za Vizkulturu vodio Sven Sorić pronađite ovdje.
Projekt Vizkulturin Podcast dijalozi i online izložbe sufinancirani su sredstvima Grada Zagreba — Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.
