+ 134 Preporuka

Odabrani su novi finalisti “Putara”

autor: vizkultura


PODIJELI:

Dvadeset i prvu godinu zaredom Institut za suvremenu umjetnost proveo je natječaj za Nagradu Radoslav Putar, koja se dodjeljuje likovnoj umjetnici ili umjetniku u Hrvatskoj do 40 godina starosti. Nagrada, koja pripada međunarodnoj mreži YVAA – Young Visual Artists Awards, sastoji se od dvomjesečnog boravka u Residency Unlimited u New Yorku, samostalne izložbe u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu tijekom 2023. godine, produkcije multioriginala u suradnji s Galerijom S iz Koprivnice te mjesta u žiriju za dodjelu Nagrade iduće godine.

O pristiglim prijavama na ovogodišnji natječaj za Nagradu Radoslav Putar odlučivao je žiri u sastavu: Lana Stojićević, lanjska dobitnica Nagrade Radoslav Putar, Vanja Babić, voditelj Galerije MH i kustos u Galeriji Kranjčar, Barbara Borčić, neovisna kustosica iz Slovenije, a putem otvorenog poziva za kustose do 40 godina pridružile su im se kustosica Jasmina Šarić (CHC/Prostor) i povjesničarka umjetnosti Petra Šarin. Žiri je odabrao čevero finalista, koji će svoje radove predstaviti na izložbi u splitskom Salonu Galić u lipnju, kada će biti objavljeno i ime ovogodišnjeg laureata ili laureatkinje.

Finalisti Nagrade Radoslav Putar u 2022. godini su: Katerina Duda (Zagreb / Pula, 1989.), Glorija Lizde (Split, 1991.), Vladimir Novak (Zagreb, 1987.) i Marina Rajšić (Potpićan / Rijeka, 1995.)

Dosadašnji dobitnici Nagrade Radoslav Putar su: Tanja Dabo (2002.), Nika Radić (2003.), Igor Eškinja (2004.), Antun Božičević (2005.), Tina Gverović (2006.), Vedran Perkov (2007.), Marko Tadić (2008.), Goran Škofić (2009.), Davor Sanvincenti (2010.), Marko Marković (2011.), Miran Blažek (2012.); Dina Rončević (2013.); Igor Ruf (2014.), Niko Mihaljević (2015.), 
Dino Zrnec (2016.), Matej Knežević (2017.), Ana Kuzmanić (2018.), Predrag Pavić (2019.), Damir Sobota (2020.) i Lana Stojićević (2021.)

U natjecanjima Nagrade Radoslav Putar tako je do sada je sudjelovalo više od 500 umjetnika i kustosa, a u finalu 86 umjetnika i 90 članova žirija. Intervju s lanjskim finalistima, koji je za Vizkulturu vodila Maja Flajsig, možete pročitati ovdje i ovdje, a sve naše tekstove i razgovore vezane uz Nagradu Radoslav Putar potražite ovdje.

 

*Katerina Duda / foto: Sanja Bistričić
*videostillovi iz rada “Krov, tuš, roštilj, fuš” (2021.) Katerine Duda

Katerina Duda (1989.) diplomirala je studij animiranog filma i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U radovima polazi od konkretnih prostora, istražujući kako prostor i određene mikrolokacije reflektiraju šire društvene promjene. Kroz radove provlači teme turizma i arhitekture pri čemu je naglasak na praksi u kontekstu. Tako koristi raznolike medije poput društvene prakse, akcija i intervencija u javnom prostoru, kao i dokumentarni film i video. 

Neke od izložbi i projekata u kojima je sudjelovala su: Krov, tuš, roštilj, fuš (Galerija 90-60-90, 2021.), 021 Ostrale Biennale (Dresden, 2021.), Rijeka: ljetopis kretanja (GSG, 2020.), Ruke, plahte, metla: statistički ljetopis (GSG, Rijeka 2019.), Što će nam fundus? (GMK, 2018.), Hvala, a sad više ništa (Galerija Forum 2017.), Korak za Koteks (Galerija VN, 2017.), The East is West of the West (Mediterranea 18 – Young Artists Biennale, Tirana, 2017.) i dr. Autorica je kratkih dokumentarnih filmova Strujanja (2019., Restart) i Rezidba (2015. Restart ŠDF).

katerinaduda.net

 

*Glorija Lizde / foto: Juraj Vuglač (HDLU)
*Glorija Lizde, “Neustrašiva mladost”, 2022., autoportret (autorica drži fotografiju svog oca koji drži fotografiju svog oca)
*Glorija Lizde, “Neustrašiva mladost”, 2022., Luka (Hrvatska) i djedov portret

Glorija Lizde rođena je 1991. godine u Splitu. U svom fotografskom radu istražuje teme obiteljskih odnosa, genetskog nasljeđa i sjećanja koristeći dokumentarnu i insceniranu fotografiju. Završila je preddiplomski studij filma i videa pri Umjetničkoj akademiji u Splitu te diplomski studij fotografije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Ostvarila je nekoliko samostalnih izložbi te sudjelovala na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je Dekaničine nagrade za rad na seriji fotografija F20.5. Njeni radovi (Ne)stalno te F20.5 otkupljeni su u sklopu 14. i 16. Erste fragmenata. Uručena joj je nagrada ESA- Elle Style Award za umjetnicu godine 2020., a iste godine nominirana je za World Press Photo Joop Swart Masterclass 2020. Jedna je od izabranih fotografkinja u međunarodnom programu za nadolazeće umjetnike Parallel – European Photo Based Platform 2018. i 2021. godine. 

glorijalizde.com

 

*Vladimir Novak / foto: Zvonimir Ferina
*Vladimir Novak, “Sve u svemu,…”

*Vladimir Novak, “Strukture 3/4”

Vladimir Novak (1987.) diplomirao je kiparstvo 2017. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je Nagrade Goranske kiparske radionice u Lokvama na 13. trijennalu hrvatskog kiparstva 2018. godine, HPB Grand Prix na 34. salonu mladih – Panoptikon 2018. godine te Rektorove nagrade za samostalni projekt 2015. godine. Izlagao je na jedanaest samostalnih i više skupnih izložbi te boravio na rezidenciji Cité Internationale des Arts u Parizu. Tokom 2018. godine predaje u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu. Od 2019. godine djeluje kao samostalni umjetnik. Član je HDLU-a i HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.

vladimir-novak.com
YouTube

 

*Marina Rajšić
*Marina Rajšić, ambijentalna multimedijska instalacija “Print Screen”, s istoimene prošlogodišnje izložbe / foto: Tanja Kanazir (Drugo more)
*Marina Rajšić, ambijentalna multimedijska instalacija “Print Screen”, s istoimene prošlogodišnje izložbe / foto: Tanja Kanazir (Drugo more)

Marina Rajšić (1995., Rijeka) diplomirala je vizualne komunikacije i grafički dizajn na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci 2019. godine. U prosincu 2018. objavljuje umjetničku knjigu naziva Umjetnost lijepog. Izlaže od 2015. godine, a za svoj je rad primila nekoliko priznanja i nagrada. 

Marinini radovi proizlaze iz iskustva, znanja i medija. Bavi se temama odnosa jedinke i populacije, s naglaskom na prilagodbu okolini, povremeno preispitujući sebe kao jedinku populacije 21. stoljeća. U tom kontekstu bavi se i suvremenim društvenim normama, bazirajući se, kako na analizi društvenog konteksta, tako i fikciji i spekulaciji. Kao neke od preokupacija valja naglasiti odnos virtualnog i fizičkog prostora kroz usporedbe na relaciji prošlost-sadašnjost, umjetno-prirodno, znanost-trendovi, aktivno-pasivno. Kreće se u smjeru konceptualne, angažirane, novomedijske umjetnosti. Kroz djelovanje u galerijskom i javnom prostoru, u posljednje vrijeme u svoje radove uključuje i elemente marketinga, kao alat dopiranja do šire, nesvjesne i često “negalerijske” publike.

Instagram

+ 134 Preporuka