Nagrađivani arhitektonski studio SKROZ potpisuje neke od najneobičnijih i najzanimljivijih projekata na domaćoj arhitektonskoj sceni. Nakon što su osmislili pravi mali “kokošji grad” – Kokošvaroš, a na primjeru zgrade izgrađene u sklopu ugostiteljskog kompleksa Franja u Rakovom Potoku pokazali kako se na svjež i suvremen način može koristiti arhetipska forma ruralne kuće, na slavonskoj ravnici, u blizini Donjeg Miholjca, uskoro bi prema njihovom projektu trebala niknuti farma za slobodan uzgoj autohtone crne slavonske svinje.
Više o ovom projektu doznajte u nastavku, a općenito o realizacijama i autorskim razmišljanjima SKROZ-ovaca možete pročitati i u našem lanjskom intervjuu.
OPIS
Predmet idejnog rješenja je svinjogojska farma sorte Fajfer na području naselja Cret Viljevski pored Donjeg Miholjca. Svinje se drže u sustavu uzgoja sa slobodnim ispustom, no objekt se dimenzionira po standardu ekološkog uzgoja. Objekt se radi primarno za cjelogodišnji smještaj krmača te polugodišnji smještaj bravaca, dok u toplom periodu bravci koriste vanjske ispuste.
KONCEPT ARHITEKTONSKOG OBLIKOVANJA
Prilikom promišljanja projekta farme glavni faktori bili su optimizacija proizvodnog procesa, što kvalitetniji smještaj životinja i što efikasniji način rada, uz želju da – unatoč tome što se radi o “tvorničkom procesu” – ne asocira na generične masivne hale bez doticaja sa svojim okolišem. Činjenica da se radi o slobodnom uzgoju u startu je nametnula potrebu za oblikovanjem sukladno ljudskom mjerilu i potrebama životinja koje većinu vremena provode na otvorenom. Dodatni čimbenik prilikom projektiranja bila je čistina/praznina slavonske nizine, gdje građevinski zahvat ne utječe samo na svoju neposrednu okolinu već komunicira sa svim ambijentima koji se pružaju prema horizontu.
Segmentiranje volumena umanjuje učinak smještaja velikog proizvodnog procesa usred praznog polja. Međusobno pozicioniranje dobivenih segmenata pod pravim kutem stvara različite ambijente i čini pojavnost farme interesantnijom i razigranijom. Unatoč neminovnom ponavljanju istih oblikovnih elemenata, ne dolazi do momenta vizualnog zamora, budući se oni stavljaju u raznovrsne međuodnose, što pak doprinosi različitom doživljaju istih elemenata i materijala promatranih i obasjanih pod različitim kutem.
Tipski objekti su konstruktivno, oblikovno i u materijalu podijeljeni u tri horizontalna segmenta: bazu, središnju konstrukciju i krov. Pri odabiru materijala važan čimbenik je bila otpornost elemenata koji su u direktnom doticaju sa životinjama. Stoga je za bazu u visini do 1,5 m odabran neobrađeni beton. Kao komplementaran element na krovu su primijenjene vlaknocementne valovite ploče. One svojom geometrijom i igrom sjena dodatno omekšavaju pojavnost. Za konstrukciju i oblogu pročelja središnjeg segmenta odabrano je drvo. Takav kontrapost materijala naglašava središnju zonu pročelja koje najviše komunicira s vanjskim prostorom. Budući da nije bilo zahtjeva za potpunim klimatskim zatvaranjem objekta, moglo se razigrati s oblikovanjem pročelja koje svojom providnošću omogućava gotovo potpunu vidljivost konstrukcije čiji je oblik direktno proizišao iz funkcije objekta i unutarnje dispozicije prostora.
Providnost pročelja ne proizlazi iz materijala, budući da se koristi samo drvo, već iz njegove geometrije. Nizanje drvenih letvi s izmjenom punih i praznih polja u dva dijagonalna smjera i u dva plana stvara čipkastu strukturu, čija je pojavnost drugačija sa svakom promjenom točke gledišta, kao i sa svakom promjenom pozicije sunca. Osim toga, ona je reinterpretacija geometrije drvenih pročelja koje nalazimo na brojnim povijesnim gospodarskim objektima u Slavoniji. Takva reinterpretacija povezuje klasičan gospodarski objekt oblikovan suvremenim standardima s njegovom okolinom i građevinskim nasljeđem.
PROSTORNA ORGANIZACIJA LOKACIJE
Programski naputak o smještaju životinja je cjelogodišnje držanje krmača u staji s manjim vanjskim ispustima, dok bravci minimalno pola godine borave na velikim vanjskim ispustima, a drže se cjelodnevno u staji samo u najhladnijem dijelu godine. Taj je zahtjev automatski nametnuo generalnu dispoziciju staja blizu zapadne međe kako bi se izbjegla županijska cesta, a bravcima omogućili što veći ispusti. Iz istog razloga raspored životinja unutar objekta prati razdiobu zapad-istok, a osnovna komunikacija radnika i položaj ulaza je u osi sjever-jug. Otvoreni prostori farme koji služe gospodarenju, skladištenju gnoja, smještaju mehanizacije i sličnom popratnom sadržaju nalaze se uz zapadnu među, zajedno s pristupno-servisnim putem.
Pozicioniranjem jednog objekta po farmi dobiva se masivan volumen koji razdvaja veliki segment čestice na istočni i zapadni dio te otežava komunikaciju. Gospodarska dvorišta na zapadu su predimenzionirana. Osim toga, takva dispozicija otežava praktično korištenje unutrašnjosti staja s prevelikom udaljenosti nasuprotnih ulaza.
Razdvajanjem objekta u dvije staje postiže se fleksibilniji međuodnos skladnijih volumena. Pozicioniranje staja pod pravim kutem u rotiranom koordinatnom sustavu u odnosu na os čestice sjever-jug stvara gospodarska dvorišta adekvatnijih veličina i proporcija, dok se zona ispusta na istoku povećava. Pozicija cijelog kompleksa u sjevernom dijelu čestice s otklonom osi objekta u odnosu na česticu spretno nameće razdiobu ispusta koji svojom veličinom prate različite potrebe 5 kategorija bravaca.
Cijeli obuhvat omeđen je žičanom ogradom. Zona ispaše je omeđena dvostrukom ogradom koja stvara tampon zonu od 1,5 m prema okolnim česticama, a unutar sebe je podijeljena u 5 zona za svaku kategoriju bravaca. Svaka zona ima dodatno ograđeni prostor neposredno uz staju za dodatno razvrstavanje i izoliranje životinja unutar svake kategorije. Dispozicija staja na lokaciji i raspored ograda osmišljeni su na način da se već u prvoj fazi može ograditi ispaša cijelog obuhvata. Izgradnjom druge faze neće biti potrebno raditi veće izmjene ograda koje su izgrađene u prvoj fazi.
Gnojište je dimenzionirano za kruti stajski gnoj i smješta se u zonu gospodarskih dvorišta zapadno od staja, po jedno gnojište za svaku farmu.
PROSTORNA ORGANIZACIJA STAJE
Svaka staja ima 13 bokseva za krmače + 1 boks za nerasta površine 9 m2, raspoređenih duž zapadnog pročelja. Svaki boks krmača i nerasta ima izlaz u vlastiti ograđen i djelomično natkriven vanjski prostor veličine 10 m2. Duž istočnog pročelja smješteno je 7 većih bokseva za bravce, veličine 19 m2. Boksevi bravaca imaju izlaz u zajedničku zonu ispaše istočno od građevina staja.
Sve staje imaju istu tlocrtnu dispoziciju, no njihovo oblikovanje omogućava fleksibilno korištenje s obzirom na omjer svinja po kategorijama i količinu krmača s prasadi. U manjim zapadnim boksovima smještaju se ili pojedinačne krmače sa svojom prasadi ili po 3 suprasne krmače. Boksevi s bravcima mogu se međusobno povezivati i razdvajati ovisno o omjeru bravaca po kategorijama, a u slučaju potrebe mogu služiti kao dodatni boksevi za zajedničko držanje suprasnih krmača.
Eliminiranjem klasičnoga središnjeg hodnika i stvaranjem galerije koja osim pristupa boksevima služi i za skladištenje stelje i hrane za životinje, racionaliziralo se korištenje prostora i optimizirao proizvodni proces. Eliminirala se potreba za transportom stelje, budući da se ona skladišti na samoj lokaciji steljenja. Stvaranjem zaokretnih pregrada među boksevima omogućilo se privremeno stvaranje hodnika nauštrb površine bokseva kroz koji telehandler može izgnojiti staju na brži i učinkovitiji način, budući da pristupa direktno na površinu koja se izgnojava te uklanja potrebu za ručnim izgnojavanjem iz boksa u hodnik i tek potom iz same staje.
Krovne plohe su svojim lomom i izmakom olakšale pojavnost volumena te ujedno omogućile dodatnu rasvjetu unutrašnjosti, kao i strehu za vanjski prostor krmača s prasadi.
Naziv projekta: farma za uzgoj autohtonih crnih slavonskih svinja
Investitor: Sin ravnice d.o.o.
Lokacija: Cret Viljevski, Donji Miholjac
Autori: SKROZ d.o.o. / projektni tim: Margita Grubiša, dipl.ing.arh., Marin Jelčić, dipl.ing.arh., Daniela Škarica, dipl.ing.arh., Ivana Žalac, dipl.ing.arh.; Zvonimir Marčić, dipl.ing.arh.
Suradnici: Stabilnost d.o.o., Ured ovlaštenog inžinjera elektrotehnike Damir Šiljeg, VIKING PROJEKT d.o.o., Inspekting d.o.o.
Status: glavni projekt
Godina: 2019.
Površina obuhvata: 27.599 m2/ 2,6 ha | bruto površina građevina: 842 m2
