Neobična biljka na ugostiteljskoj i kulturnoj mapi Zagreba usred inspirativnog ambijenta trga Marka Marulića – službeni je opis Botaničara. Poetičan, ali točan. Jer Botaničar je više od bara, ljetne terase, povremene galerije. U centru grada, ali ipak izmješten od vreve zagrebačke špice, niknuo je kao oaza na Zelenoj potkovi i u desetljeću djelovanja postao omiljeno mjesto za sve one koji svoja druženja žele pretvoriti u priliku da saznaju što je novo na umjetničkoj, literarnoj i glazbenoj sceni, upoznaju same umjetnike/ice, podrže humanitarne akcije, ali i mjesto susreta za slučajne prolaznike kojima otvara nove vidike.
Jedinstveni koncept koji spaja kulturnu i ugostiteljsku djelatnost pokazao se kao pun pogodak te je oživio jedan od najzelenijih i najljepših donjogradskih trgova. Botaničar već deset godina podržava i oblikuje art scenu, nudi platformu za mlade (ali i etablirane) umjetnike i originalne projekte, gdje se umjetnosti pristupa posvećeno, ali u nešto neformalnijem i pristupačnijem okruženju.
Kontinuitet izlaganja, otvorenost za nove ideje i nova imena čine Botaničar uistinu “neobičnom biljkom” te su ga pozicionirali kao neizostavno mjesto na art karti i kulturnoj sceni Zagreba. A sve je počelo kao ideja dvojice Zadrana, Ivice Ivčevića i Marka Krnete, ekonomista s velikim interesom za umjetnost. Putujući po svijetu, ali uzevši i neka mjesta u Zagrebu kao inspiraciju, htjeli smo stvoriti mjesto susreta i kulture. Iznenadilo nas je koliko je s vremenom ugostiteljstvo poraslo i postalo ozbiljan biznis, ali bez aspekta umjetnosti ne bismo ni ulazili u tu priču, jer to je ono što nam hrani dušu, napominje Ivica.
Proces od same ideje do realizacije nije bio linearan ni brz. Ulogu u tome odigrao je i pronalazak odgovarajućeg prostora koji zadovoljava multifunkcionalnost koncepta. Tražili smo prostor po cijelom Donjem gradu i širem centru, a u ovaj smo se zaljubili na prvi pogled. Premda tada nije izgledao ovako kao što sada izgleda, jer se prostor prije koristio kao dućan, a sama lokacija je savršena, ima neku tajnovitost. Kada smo sve to shvatili rekli smo – to je to. Dugo nam je trebalo da sve pokrenemo: djelomično zbog našeg neiskustva, birokracije, skepse susjeda…
Na transformaciji nekadašnje trgovine u danas omiljeno okupljalište i svojevrsni rasadnik kulture kroz godine su surađivali brojni kreativci, a među njima bitna suradnja koja se nastavila i danas je ona s arhitekticom Petrom Tikulin. Osim što je sudjelovala u kreiranju Botaničara u samom početku, prije dvije godine, sa suprugom Asrinom (zajedno čine studio STA), redizajnirala je prostor šanka s kojim smo dobili bitno estetsko i funkcionalno osvježenje Botaničara.
Rezultat je istovremeno suvremen i retro ambijent, no nije glavni razlog zašto je Botaničar u kratkom roku postao jedno od omiljenih okupljališta ljubitelja umjetnosti: Umjetnički aspekt Botaničara krenuo je i prije ugostiteljskog. Naše prvo događanje, svojevrsna polazišna točka, bio je pop-up Drage Borića sa svjetlećim objektima, prije samog uređenja. Zatim je Organ Vida tu organizirao showcase knjiga i predavanje, i tako se sve skupa zakotrljalo. Surađivali smo s raznim festivalima: Zagreb Film Festivalom, Animafestom… U tom pogledu je Botaničar mnogo više od kafića.
Od tih početaka u posljednjih se desetak godina u Botaničaru održalo mnoštvo događanja (link): predstavljanja knjiga, festivala, a kontinuirano postavljaju i desetak izložbi godišnje – u prosjeku se jednom mjesečno postavi nova, s iznimkom ljeta, kada site-specific mural ostaje izložen po dva mjeseca.
Svoje su radove u ovom ambijentu predstavili brojni domaći i regionalni autori/ce, od već etabliranih poput Sanje Iveković, uz čiju se izložbu vodio razgovor o radu Autonomne ženske kuće Zagreb i suradnje s umjetnicom, kao i o akutnoj temi prevencije nasilja nad ženama i zaštite ženskih prava. Ana Opalić predstavila je seriju fotografija izložbom Vrtni grad, posvećenu dubrovačkim vrtovima kao fenomena dubrovačke arhitekture, a u Botaničaru su izlagali i Stipan Tadić te Danijel Žeželj. Samostalne izložbe tu su imali istaknuti predstavnici mlađe generacije kao što su Dominik Vuković, Klarxy (link), Danijel Srdarev, Erol Sjajni (link), Petra Šabić (link), a u sklopu svojih izložbi su murale na zidu Botaničara oslikale, između ostalih, Alba Miočev (link), Hana Tintor (link), Cella Anita Celić i Klarxy. Uz već poznata imena, Botaničar je služio i kao svojevrsna odskočna daska za mlade umjetnike kojima je to bilo prvo izlaganje uopće, a jedna od skupnihi izložbi u Botaničaru bila je i ona Vizkulturinog projekta Plakatiranje (link).
U početku je oko izlagačkog dijela bilo skepse, no došlo je do toga da ljudi vole tu izlagati i sami se javljaju, bez obzira na to što nemamo natječaje. Imamo grupu prijatelja i suradnika s kojima se konzultiram oko toga koje umjetnike bismo izlagali, ali pouzdajem se i u svoj špurijus. Redovito obilazim i studentske izložbe, Cash&Carry i slične manifestacije kako bih zapazio nekog novog i dao mu priliku. Iz zadnjeg takvog pohoda će sljedeće godine biti 3-4 izložbe mladih autora. O tim se izložbama priča, a dobro je i medijski popraćeno, objašnjava Ivica Ivčević te dodaje: Radim direktno s autorima, nekad sam samo podrška, nekad i kustos, ovisi koliko autor ima jasnu viziju. Nekad samo pomažem u postavu, a ponekad i u samom odabiru radova. Uz svaku izložbu izdajemo i letak s informacijama o radovima i autoru. Tekstove pišu razni autori, ovisno o izložbi, česta suradnica nam je povjesničarka umjetnosti Marta Radman, kustosica iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Ona je vezana uz Botaničar još od samih početaka gdje je za vrijeme studija organizirala prvu izložbu kao kustos i prvu izložbu u Botaničaru. Nakon toga smo surađivali na brojnim izložbama i događanjima. Same deplijane osmišljava dizajner Ivan Dilberović, koji je kreirao i logo Botaničara.
Ono što ovaj prostor razlikuje od klasičnih galerija je život izložbe i nakon otvorenja. Premda se radi o galerijskom formatu izložbi, on je ipak puno opušteniji, a publika je potencijalno mnogo šira. Tu se ne okupljaju samo studenti s obližnjeg fakulteta, susjedi i prolaznici, već i posjetitelji brojnih kulturnih događanja koje je u 10 godina teško i popisati. Kroz godine Botaničara prošlo je mnoštvo ljudi koji su ga na neki način obilježili, ali spomenuo bih Maju Subotić, koja stoji iza artisan cvjećare Samonikla, a s nama surađuje na raznim projektima od samog starta te u posljednje vrijeme redovito mijenja cvjetnu instalaciju unutar Botaničara. Autor projekta terase kao i prijatelj Botaničara sve ove godine je arhitekt Dinko Uglešić. Pojedinačne izložbe i projekte je teško izdvojiti, ne bi bilo fer, mislim da je naš najveći uspjeh realizacija priče koju smo zamislili i feedback od ljudi što Botaničar znači za njih, za grad, to je najveća nagrada. Nisu se stvari realizirale nužno baš onako kako smo zamislili, ali duh i vizija prostora koji spaja i koji podržava kulturnu i kreativnu scenu je tu, izdržali smo toliko godina…, ističe Ivčević.
Među najranijim projektima kulturno-umjetnočkog konteksta u Botaničaru to je bio Kupus Fest na kojem se odvijao “kupus” umjetničkih, edukativnih i zabavnih događanja, a u suradnji s Monoplay festivalom suvremenog plesa u Zadru organizirali su Monooazu – svojevrsno preseljenje koncepta Botaničara u desakraliziranu crkvu Sv. Dominika u Zadru gdje su se za vrijeme festivala događao ugostiteljski i kulturni program.
Jedan od, na sceni zapaženijih i dugogodišnjih projekata u Botaničaru bilo je Kultiviranje, u čak 10 izdanja od 2017. do 2022.. Projekt je realiziran u suradnji s kolektivom Na oko, dizajnerice Eme Gerovac i producentice Katije Abramović, a sam projekt Ivčević opisuje ovako: To su bili umjetnički tulumi, spajali bi nekoliko kreativnih energija u jednoj večeri u formi izložbe, koncerta, čitanja, performansa, predstava, pa čak i kuhanja… bila su to divna druženja, pandemija ih je naprasno prekinula, u međuvremenu su nas životi odveli u različitim pravcima, ali uspjeli smo zaokružiti 10 takvih izdanja i to je obilježilo Botaničar izvan okvira samih izložbi.
Važnost sudjelovanja i bivanja “ovdje i sada” pokazao je i nedavno održan projekt Spontopis, prvi festival u Hrvatskoj koji književnost spaja s glazbom i performansom u organizaciji Antonija Sičića, na kojem su sudionici uživo pisali kratke priče. Iznimno mi je drago da smo poduprli priču koja je izgledala dobro na papiru, ali me iznenadilo koliko je dobro bilo i u realizaciji. Dogodit će se i sljedeće godine zbog sjajnog odaziva, najavljuje Ivica Ivčević.
Botaničar kao “rasadnik kulture” osim umjetničkog zagovara i društveni angažman. Stoga već pet godina svakog prosinca organiziraju izložbu humanitarnog karaktera za pomoć udruzi Krijesnica koja pruža podršku djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima, u suradnji s Vanjom Varga i njezinom inicijativom DJELOVANJE, o kojoj smo na Vizkulturi pisali ovdje i ovdje. Tom prilikom 13 umjetnika predstavlja radove za ilustrirani kalendar, a sredstva od prodaje kalendara i ilustracija doniraju se udruzi.
Ono što se provlači kroz sva ta raznorodna događanja u Botaničaru jest stvaranje zajednice. U neformalnom ozračju posjetitelji se transformiraju iz pasivnih konzumenata umjetnosti, književnosti i glazbe u aktivne sudionike. Mnogi susjedi nam prepuštaju svoje ključeve, tu im dostavljaju pakete, organiziraju svadbe, slave rođendani… Poznata fotografkinja Slavka Pavić tu je proslavila svoj devedeseti! Ovakvom podškom smo ostvarili jedan od svojih ciljeva – ne samo biti još jedno mjesto u gradu već biti dijelom zajednice.
S obzirom na važnost Botaničara na zagrebačkoj kulturnoj sceni, bilo bi zanimljivo vidjeti utjecaj takvog mjesta i u drugim sredinama. No baš zbog aspekta zajednice, ovaj uspješan koncept nemoguće je pretvoriti u franšizu ili samo preseliti na drugo mjesto.
O njihovim planovima za budućnost Ivčević kaže: Sad nam je u fokusu da obilježimo 10 godina djelovanja, kroz razna događanja. Neki dan smo otvorili izložbu serije analognih fotografija Planina Luke Tambače. U najavi je u skorijoj budućnosti gostovanje Foto festivala iz Sarajeva. Imamo puno planova, razmišljali smo i o web stranici, o publikacijama, ali mi nismo samo kulturna institucija pa drugi dio posla i banalnosti svakodnevice oduzimaju dosta vremena.“
U doba kad se kultura i umjetnost često guraju na margine, osobito nauštrb profita, Botaničar ostaje dokaz da mjesta nastala iz strasti prema umjetnosti mogu istodobno oblikovati zajednicu i mijenjati grad – nenametljivo, ali s trajnim učinkom. I zato im za 10. godišnjicu želimo još puno dekada postojanja.
Autorica: Kristina Stakor / tekstove ove autorice potražite na linku
Portreti: Ivan Buvinić
Zahvaljujemo Botaničaru na ustupljenoj fotodokumentaciji.
Botaničar pratite na Instagramu i Facebooku.
