Zakoračili smo u novu godinu, a u njezine prve dane protegnule su se teme koje su dominirale i proteklih 300-tinjak dana. Godinu 2020. pamtit ćemo po nemilim događajima: krizama, pandemiji, potresima. Sve je to radikalno izmijenilo načine na koje živimo svakodnevicu i utjecalo na osjećaj (ne)sigurnosti, ali i donijelo evidentnu potrebu da temeljitije i sveobuhvatnije razmišljamo o budućnosti. Gledajući unatrag u 2020., izdvojili smo ključne teme koje smo pratili protekle godine!
Izazovno doba i izvanredno stanje
Godina koju je obilježila pandemija koronavirusa ostavila je traga na našoj svakodnevici, zahtijevajući od nas neke nove modalitete ponašanja i življenja. Kroz godinu pratili smo kako su kreativci tematizirali ovo izvanredno stanje: pisali smo o plakatima koji su uz maštovito oblikovane poruke pozivali građane na odgovorno ponašanje (link) i grafički interpretirali “novo normalno” (link), vidjeli smo kako su dobro poznati logotipovi doživjeli “pandemijsku” preobrazbu (link) i kako je izgledalo ljeto (link). Dizajner Dario Dević pokazao je što možemo (ne) činiti u osami (link), umjetnica Hana Tintor ilustrirala je odgovore na pitanje što ćemo prvo učiniti kada prođe izolacija (link), a s Teom Jurišić razgovarali smo o njezinim novim radovima na temu virusa i posljedica njegova širenja (link). U Galeriji Nova polaznici WHW Akademije izložili su radove o vlastitim iskustvima života u vremenu krize (link), fotograf Darije Petković u svojoj je fotoseriji zabilježio kako je izgledala njegova borba s virusom (link), dok se fotografkinja Duška Boban usmjerila na pitanje promjena u urbanom ponašanju i slobodi kretanja u vrijeme pandemije (link).
Oblikovanje i obnova grada
Snažan potres u ožujku je zadesio Zagreb i okolicu, a neposredno nakon toga street art umjetnik Nebitno Zagrebu i njegovim stanovnicima ostavio je važnu poruku (link). Godinu je, nažalost, zaključio još razorniji potres na području Petrinje i Siska. Ostavivši brojne strašne posljedice, ovi su potresi u fokus postavili urgentno pitanje obnove, o čemu je pisala Sonja Leboš (link, link). O zagrebačkim temama razgovarali smo i s nizom stručnjaka različitih profila, a posljedice potresa u nekima od intervjua također su bile jedna od tema: intervjuirali smo krajobraznog arhitekta Marija Spajića (link), upraviteljicu Hrvatskog muzeja arhitekture Borku Bobovec (link), povjesničarku umjetnosti Irenu Šimić (link), kustosicu Mariju Kamber (link), predsjednika Sindikata biciklista Janka Večerinu (link), arhitekta Krešimira Ivaniša (link) i povjesničarku arhitekture Tamaru Bjažić Klarin (link).
Zelena budućnost
Ekologija je postala jedna od najalarmantnijih tema današnjice, a tijekom protekle godine neke njezine aspekte obuhvatili smo nizom tekstova. Krajobrazna arhitektica Sara Stojaković pisala je o zelenoj budućnosti u gradu (link), predstavili smo seriju video performansa osječkog umjetnika Marija Matokovića o relaciji čovjeka i prirode (link), s umjetnikom Vanjom Babićem razgovarali smo o ekologiji u umjetnosti i umjetnosti ekologije (link), a u radu umjetnika Antonija Kutleše vidjeli smo što može nastati kada umjetnost koketira s hibridizacijom povrća (link). Predstavili smo projekt naselja nježno obavijenog šumom koji potpisuju arhitektice Irena Bakić, Mirna Udovčić i Iva Jelinčić (link), kao i nekoliko realiziranih projekata koji arhitekturu isprepliću sa zelenim okolišem: turističko naselje na Krku studija SKROZ (link) i kuću za odmor studija metrocubo (link). Popratili smo i dva inspirativna projekta na otoku Mljetu: planinarski dom (link) i paviljon izgrađen po ekološkim principima (link).
Gradska scenografija i stvarne potrebe
Split je grad na čijem se primjeru rastvara niz važnih tema: od turizma i njegovih destruktivnih posljedica za grad i stanovnike, preko urbanizma i gentrifikacije, pa do borbe za očuvanjem prirode te arhitektonskog i industrijskog nasljeđa. Splita smo se na ovaj ili onaj način često doticali protekle godine; predstavili smo, primjerice, rad umjetnice Lane Stojićević u kojem se turizmu pristupa kao predstavi – točnije, “neoantičkoj tragediji” (link), a pisali smo i o ciklusu slika Josipe Krolo u kojem su omiljene splitske vizure portretirane u postsezoni (link). Objavili smo dva opsežna razgovora o splitskom Domu mladih i perspektivama za njegovu budućnost (link, link), intervjuirali smo osnivačice splitskog NGO-a Culture Hub Croatia (link), splitske umjetnike Viktora Popovića (link) i Dušku Boban (link) te novu predsjednicu Društva arhitekata Splita, Dašu Gazde (link). Razgovarali smo i s umjetnikom Vicom Tomasovićem (link) koji, kada nije Vice Guru, vodi HULU Split i Salon Galić, izložbeni prostor koji je protekle godine razradio vrlo elaborirani sustav online izložbi (link). U Salonu Galić ove je godine održana i izložba finalista Nagrade Radoslav Putar, a naše razgovore s finalistima možete pročitati ovdje i ovdje.
Dijalozi s poviješću
Odnos prema kulturnom nasljeđu i tradiciji nedvojbeno je ključan za izgradnju temelja na kojima gradimo vlastitu sadašnjost i budućnost. Stoga smo se ovoj temi na različite načine posvetili u protekloj godini; pisali smo, primjerice, o važnoj knjizi povjesničarke umjetnosti Ane Ofak o jugoslavenskom modernizmu (link), dok smo s umjetnicom Majom Marković razgovarali o njezinom istraživačkom projektu korčulanskog dijela opusa Bernarda Bernardija (link). Predstavili smo projekt umjetnika i dizajnera Ognjena Rankovića, svojevrsni arhiv logotipova nastalih na prostoru bivše Jugoslavije (link), kao i nekoliko arhitektonskih i dizajnerskih projekata koji na suvremen način isprepliću tradiciju i današnjicu: trg unutar povijesne osječke Tvrđe (link), suvremenu farmu (link) i posudu za sol inspiriranu Mediteranom (link). Pisali smo i o nizu interpretacijskih centara i punktova koji slave lokalnu povijest, tradiciju i pejsaže kao što su Terra Panonica (link), Suhozidi otoka Hvara (link), Kružna staza Hušnjakovo (link), postav Gradskog muzeja Virovitica o “drvenom dobu” (link), interpretativna signalistika arheološkog kompleksa Salona (link) i Botanički vrt na Lokrumu (link).
